{"id":96112,"date":"2012-10-11T10:06:40","date_gmt":"2012-10-11T08:06:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=96112"},"modified":"2012-10-11T10:06:40","modified_gmt":"2012-10-11T08:06:40","slug":"genetska-modifikacija-i-patentiranje-sjemena-nisu-rjesenje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/11\/genetska-modifikacija-i-patentiranje-sjemena-nisu-rjesenje\/","title":{"rendered":"Genetska modifikacija i patentiranje sjemena nisu rje\u0161enje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Charles Eisenstein<\/p>\n

Veliki povjesni\u010dar Lewis Mumford jednom je patente opisao kao “institut koji jednoj osobi omogu\u0107ava zadobivanje posebne financijske koristi zato \u0161to je posljednja u lancu kompliciranog dru\u0161tvenog procesa koji je doveo do inovacije”. Ukazao je da inovacije ne nastaju ex nihilo, ve\u0107 su dogradnja sveukupnosti inovacija i znanja prikupljenog prije nas.<\/p>\n

Vi\u0161e nije pravedno da plodovi dru\u0161tvenog procesa koji je trajao stolje\u0107ima budu predmetima patentnih prijava. Pomo\u0107u genetskog in\u017eenjeringa, korporacije sada stvaraju i patentiraju nove oblike \u017eivota. Fizi\u010darka Vandana Shiva, u video pozivu kojim zove na pridru\u017eivanje globalnoj kampanji za slobodu sjemena, takvo vlasni\u0161tvo nad cijelim novim vrstama naziva oblikom ropstva, a poljodjelce i potro\u0161a\u010de poziva na otpor privatizaciji genetskih zajedni\u010dkih dobara.<\/p>\n

Je li ona mo\u017eda naivna? Suo\u010deni sa svjetskim razmjerima gladi uslijed eksplozivnog rasta populacije, mo\u017eda bismo stvarno trebali odustati od sentimentalne privr\u017eenosti tradicionalnom \u010duvanju sjemena poljodjelaca, te prije\u0107i na high-tech poljoprivredu u nastojanju da pove\u0107amo prinose po hektaru. Jer zapravo vi\u0161e ne mo\u017eemo pove\u0107avati obradive povr\u0161ine na u\u0161trb \u0161uma i mo\u010dvara. A kako bismo financirali ogromna dugoro\u010dna ulaganja potrebna za in\u017eenjering kultura koje daju visoke prinose, te su otporne na su\u0161u, korov i kukce, zar ne bismo trebali uspostaviti sna\u017ean sustav patentiranja?<\/p>\n

Ovakav je stav naizgled razuman, no u temelju ima pretpostavke koje je lako oboriti ukoliko ih pa\u017eljivo razmotrimo. Prva takva pretpostavka je tvrdnja da su nam potrebni kemijski pesticidi, herbicidi i genetski modificirani organizmi (GMO) kao bismo nahranili gladne. Jer sasvim je sigurno da svaka nova inovacije donosi i ve\u0107e prinose, zar ne? Zar nije sasvim sigurno da su prinosi ve\u0107i kada se poubija kukce nego kada ih se ostavi na miru, ve\u0107i kada se koriste “dora\u0111eni” varijeteti nego uobi\u010dajeni?<\/p>\n

Ne ba\u0161. Ukoliko su sve druge varijable konstantne, sigurno je da \u0107e veliko \u017eitno polje dati vi\u0161e ako ga tretiramo kemijskim herbicidima, pesticidima i umjetnim gnojivima. No ekolo\u0161ka poljoprivreda, a osobito permakultura i tradicionalno poljodjelstvo, uop\u0107e se ne temelje na konstantnim varijablama. Svaka se poljodjelska kultura s vremenom prilago\u0111ava jedinstvenim karakteristikama lokalnog tla, bioma i klime. Poljodjelci i tlo su-evoluiraju tijekom vremena. Brojne studije ukazuju da kada se ekolo\u0161ka poljoprivreda prakticira dobro, ona mo\u017ee dati dvostruko ili trostruko ve\u0107i prinos u usporedbi s konvencionalnim tehnikama. Uz intenzivan polikulturni plodored na permakulturnim poljima, prinosi mogu biti jo\u0161 i ve\u0107i. To da mehanizirana, kemikalizirana i GMO poljoprivreda maksimizira prinos po hektaru je mit.<\/p>\n

 <\/p>\n

Ono \u0161to takva poljoprivreda \u010dini je maksimiziranje produktivnosti po jedinici rada, \u0161to bi mo\u017eda bilo dobro kada bi gospodarski razvoj na ameri\u010dki na\u010din mogao biti pro\u0161iren cijelim svijetom. Ako uzmemo zdravo za gotovo osnovne parametre mehanizirane industrijske poljoprivredne proizvodnje, oni koji tvrde da nam je genetski in\u017eenjering – pa stoga i patentiranje GMO – potreban kako bismo nahranili gladne na svijetu bili bi u pravu. No ti parametri sadr\u017ee pretpostavke koje sve vi\u0161e prepoznajemo kao katastrofalne.<\/p>\n

Poljoprivreda na na\u010din industrijaliziranog zapada suo\u010dava se sa sve ve\u0107om krizom koju ne mo\u017ee nadvladati uobi\u010dajenom primjenom sve vi\u0161e tehnologija kojima nastojimo sve kontrolirati. Iscrpljivanje vodonosnika, te salinizacija, erozija i sabijanje tla ukazuju da je na\u0161 na\u010din neodr\u017eiv. Istovremeno, svako tehnolo\u0161ko rje\u0161nje stvara nepredvidive nove probleme; primjerice, otpornost na herbicide i pesticide (tzv. superkorovi i superkukci) zna\u010di da nam treba sve vi\u0161e i vi\u0161e tehnologije samo da bismo sprije\u010dili opadanje prinosa. Izgleda da su s GMO rizici po zdravlje nepredvidivi. A pretvaranje poljoprivrednih sirovina, poput GMO sjemena te pesticida i herbicida za koje su dizajnirani da idu uz njih, naru\u0161ava reciprocitet rada na selu, pove\u0107ava zadu\u017eenost i stvara ovisnost o me\u0111unarodno nestabilnim cijenama robnih zaliha.<\/p>\n

Takva nas kriza poziva na primjenu ekolo\u0161kih poljoprivrednih metoda koje su se razvile iz drevnih poljodjelskih tradicija u cijelome svijetu. U tim tradicijama nije samo agronomsko znanje, ve\u0107 i dru\u0161tvene strukture koje omogu\u0107avaju tom znanju da se razvija i cirkulira. No mi danas imamo sustav intelektualnog vlasni\u0161tva koji poti\u010de inovacije – da, ali samo odre\u0111enu vrstu inovacija – onu koja dovodi do ve\u0107ih profita.<\/p>\n

\u0160to je alternativa? Drevnu praksu \u010duvanja i dijeljenja sjemena, koja bilju, tlu i ljudskoj kulturi omogu\u0107ava organsku i skladnu su-evoluciju, o\u017eivljavaju organizacije kao \u0161to je Seed Savers Exchange. Pokret za slobodu sjemena nastoji o\u010duvati tu praksu, jer ona dolazi na udar kad god se predla\u017eu novi propisi prema kojima je potrebno registrirati sjeme kako bi se \u0161titila prava intelektualnog vlasni\u0161tva vlasnika patenata.<\/p>\n

Tijekom posljednja dva desetlje\u0107a inovativne permakulturne prakse \u0161ire se poput \u0161umskog po\u017eara, a niti jedna nije patentirana, umjetno u\u010dinjena nedostupnom i zatim ponu\u0111ena na prodaju. Umjesto toga se slobodno kopiraju, dijele i prilago\u0111avaju lokalnim uvjetima – ba\u0161 kao \u0161to se i geni preko vrsta i raznih oblika \u017eivota \u0161ire planetom.<\/p>\n

U ekologiji svaka vrsta doprinosi dobrobiti cjelokupnosti \u017eivota, te i sama koristi dobrobiti cjelokupnosti \u017eivota. Sada se \u010dovje\u010danstvo vra\u0107a u taj krug. Idu\u0107a generacija preobrazbe poljoprivrede ne\u0107e biti intenziviranje tehnologija iskori\u0161tavanja i kontrole; bit \u0107e to ekolo\u0161ka poljoprivreda koja obnavlja tlo, vodonosnike i biolo\u0161ku raznolikost. Tradicionalna poljoprivredna dru\u0161tva u kojima poljodjelci jo\u0161 uvijek \u010duvaju i dijele sjeme puno su bli\u017ee idealu ekolo\u0161ke poljoprivrede nego zapadni model. Umjesto da na\u0161u tehnologiju name\u0107emo ostatku svijeta, mo\u017eda bismo mi od njih ne\u0161to mogli nau\u010diti.<\/p>\n

H-alter<\/a>\/Gardian<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Idu\u0107a generacija preobrazbe poljoprivrede ne\u0107e biti intenziviranje tehnologija iskori\u0161tavanja i kontrole. Bit \u0107e to ekolo\u0161ka poljoprivreda koja obnavlja tlo, vodonosnike i biolo\u0161ku raznolikost.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-96112","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96112","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=96112"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/96112\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=96112"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=96112"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=96112"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}