{"id":95961,"date":"2012-10-09T11:15:31","date_gmt":"2012-10-09T09:15:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=95961"},"modified":"2012-10-09T11:33:36","modified_gmt":"2012-10-09T09:33:36","slug":"kooperativna-ekonomija-s-onu-stranu-kapitalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/09\/kooperativna-ekonomija-s-onu-stranu-kapitalizma\/","title":{"rendered":"Kooperativna ekonomija: S onu stranu kapitalizma?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Autor: Zoran O\u0161tri\u0107<\/p>\n

Kooperative (zadruge) oblik su udru\u017eivanja rada i sredstava, koji djeluje na ne-kapitalisti\u010dkim na\u010delima u kapitalisti\u010dkom (ili barem tr\u017ei\u0161nom) okru\u017eenju. Dobro funkcioniraju i u najrazvijenijim zemljama. Mnoge tvornice u SAD u vlasni\u0161tvu su zaposlenih, u nama susjednoj Austriji ponose se svojim u\u010dinkovitim poljoprivrednim zadrugama. U Hrvatskoj su potpuno zanemarene. [*]<\/p>\n

Gar AlperovitzGoogle daje 141.000 razultata za “cooperative economics”. \u010clanak na wikipediji ima ozbiljnu manu da govori gotovo isklju\u010divo o temama iz pro\u0161losti. Da se naprotiv radi o \u017eivom dru\u0161tvenom pokretu, svjedo\u010di Me\u0111unarodan konferencija o kooperativnim ekonomijama “Imagine 2012”, koja se upravo ovog vikenda odr\u017eava u Kvibeku, Kanada.<\/p>\n

Pojam “Tragedy of the commons” razvijen je u teoriji igara za tezu da se kolektiv nikako ne\u0107e mo\u0107i dogovoriti o optimalnom kori\u0161tenju zajedni\u010dkih dobara na dobrobit svih, pa je najbolje sva takva dobra (vode, pa\u0161njaci, ribolovna podru\u010dja isl.) privatizirati. Elinor Ostrom, prva \u017eena koja je dobila Nobelovu nagradu za ekonomiju, pokazala je, kroz niz konkretnih primjera diljem svijeta koje je prou\u010davala i kroz matemati\u010dke modele, da teza nije ispravna. Njezina knjiga “Upravljanje zajedni\u010dkim dobrima” prevedena je i na hrvatski.<\/p>\n

Jugoslavenski sustav samoupravnog socijalizma \u017eelio je na tim na\u010delima organiziran cjelovitu privrednu (svaka socijalisti\u010dka republika unutar SFRJ bila je na\u010delno jedna velika kooperativa). Zagrizlo se previ\u0161e, i u praksi fakti\u010dki je upravljala Partija, odnosno krugovima mo\u0107i unutar nje (“crony socialism”, kumovski socijalizam, iz kojeg smo bezbolno pre\u0161li u kumovski kapitalizam). Tako je stvar propala, a s njom na\u017ealost i svaki duh solidarnosti i suradnje. (Pa recimo na\u0161i seljaci ne mogu dogovoriti ni elementarno o\u010dito korisne oblike suradnje, i zato ih lako uni\u0161tavaju grofovi poput Todori\u0107a.)<\/p>\n

\u010cinjenica je da danas postoje\u0107e, uspje\u0161ne kooperative, djeluju u kapitalisti\u010dkom okru\u017eenju, kao jedna od varijacija oblika vlasni\u0161tva. Ipak, mnogi vjeruju da one jesu sjeme za potrebnu i potrebnu post-kapitalisti\u010dku nacionalnu i globalnu ekonomiju.<\/p>\n

Prof. Gar Alperovitz autor je niza knjiga, izme\u0111u ostalih “America Beyond Capitalism”. Ovdje je njegov govor (video, 67 min) na godi\u0161njem zasjedanju National Cooperative Businesss Association SAD. Gar Alperovitz on Cooperative Economy: \u201cI\u2019ll Bet My Life on It<\/p>\n

Na mre\u017enom sjedi\u0161tu Gara Alperovitza mo\u017eete, me\u0111u inim, pro\u010diitati dulji tekst “If You Don\u2019t Like Capitalism, and You Don\u2019t Like Socialism, What Do You Want?”, koju je napisao sa Steveom Dubbom.<\/p>\n

Teme zajedni\u010dkog vlasni\u0161tva, kooperativa i generalno “postkapitalisti\u010dke ekonomije” zna\u010dajne su i s gledi\u0161ta promocije obnovljivih izvora energije. Oni su po svojoj prirodi \u010desto decentralizirani, mali, predaju struju u lokalnu mre\u017eu niskoga napona (distribucija a ne prijenos). Zato mogu biti, i u svijetu \u010desto i jesu, u vlasni\u0161tvu ne samo velikih kompanija i privatnika, nego i lokalne zajednice (iako su danas tako\u0111er veliki biznis na globalnom nivou). U ekonomsku ra\u010dunicu njihove isplativosti moraju biti uzete u obzir rasne koristi za lokalnu zajednicu. Npr. mali pogon zna biomasu, te prikupljanje i priprema gorova za njega, mo\u017ee biti skuplje gledano po jedinici energije od termoelektrane na uvozni ugljen, ali taj novac ostaje u lokalnoj zajednici i donosi vi\u0161estruke koristi.<\/p>\n

Mo\u017ee li se razviti ekonomija koja \u0107e odr\u017eati tr\u017ei\u0161te, kao izgleda nenadomjestiv mehanizam ekonomije, a da suzbije akumulacija kapitala i kapitalskog mehanizma – “kurja\u010dke gladi za vi\u0161kom vrijednosti” (Marxova sintagma)? Ekonomija, koja je usmjerena na zadovoljavanje ljudskih potreba i dugoro\u010dnu odr\u017eivost, a ne na stjecanje zarade i gomilanje bogatstva koje nema veze s potrebama?<\/p>\n

______<\/p>\n

[*] Jedan koristan komentar na facebooku:<\/p>\n

Pa ne bih rekao da su zanemarene- barem ne u Hrvatskoj niti u EU. Zadruga je u fiskalnom prometu ista kao d.o.o. Problem je u neinformiranosti. Legislativa je postavljena, Zadruga mo\u017ee biti registrirana za bilo koju djelatnost koja je dopu\u0161tena pod Hrvatskim zakonima. Izmjenama zakona ove je godine dobrim dijelom onemogu\u0107ena zlouporaba toga pravnog oblika. Postoji Hrvatski savez zadruga, pandan Hrvatskoj gospodarskoj komori, nove se zadruge osnivaju gotovo svaki tjedan i sve vi\u0161e ljudi prepoznaje prednosti kooperative koje operativno nema veze sa socijalisti\u010dkim zadrugama. Od svih pravnih oblika, najmanje je Zadruga propalo, Sve krasno, osim \u010dinjenice da velik broj ljudi nije spreman preuzeti odgvornost za svoje sudbine pa je lak\u0161e djelovati ( i slu\u0161ati ) u hijerarhijskoj strukturi upravljanja i podjele dobiti, nego se naviknuti na horizontanlno upravljanje i podjelu dobiti diverzificiranu po sektorima.<\/p>\n

To je to\u010dno. Primjedba o zanemarenosti odnosi se na ovo, \u0161to je re\u010deno u posljednjoj re\u010denici: nespremnost i nenaviklost.<\/p>\n

Pollitika<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mo\u017ee li se razviti ekonomija koja \u0107e odr\u017eati tr\u017ei\u0161te, kao izgleda nenadomjestiv mehanizam ekonomije, a da suzbije akumulacija kapitala i kapitalskog mehanizma – “kurja\u010dke gladi za vi\u0161kom vrijednosti” (Marxova sintagma)<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-95961","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95961","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=95961"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95961\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=95961"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=95961"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=95961"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}