{"id":95478,"date":"2012-10-02T12:10:41","date_gmt":"2012-10-02T10:10:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=95478"},"modified":"2012-10-02T12:10:41","modified_gmt":"2012-10-02T10:10:41","slug":"albanci-zive-najduze-srbijanci-najkrace","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/02\/albanci-zive-najduze-srbijanci-najkrace\/","title":{"rendered":"Albanci \u017eive najdu\u017ee, Srbijanci najkra\u0107e"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/ljudi.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-95479\" title=\"ljudi\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/10\/ljudi-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Istra\u017eivanje o prosje\u010dnom \u017eivotnom vijeku stanovnika zapadnog Balkana pokazalo je da u regionu najdu\u017ee \u017eive Albanci, a najkra\u0107e Srbijanci.<\/p>\n<p>Prema posljednjem istra\u017eivanju Ujedinjenih nacija, prosje\u010dan \u017eivotni vijek u Albaniji je 76.4 godina. Mu\u0161karci u toj zemlji u prosjeku \u017eive 73.4, a \u017eene 79.7 godina.<\/p>\n<p>Nakon Albanije najdu\u017ee \u017eive stanovnici Hrvatske u kojoj je prosje\u010dan \u017eivotni vijek 75.7 godina. Mu\u0161karci u Hrvatskoj u prosjeku \u017eive 72.3, a \u017eene 79.2 godine.<\/p>\n<p>Slijedi Bosna i Hercegovina u kojoj je prosje\u010dan \u017eivotni vijek 74.9 godina, gdje je prema posljednjim statisti\u010dkim podacima UN-a prosje\u010dan \u017eivotni vijek mu\u0161karaca 72.2, a \u017eena 77.4 godine.<\/p>\n<p>Prosje\u010dan \u017eivotni vijek u Crnoj Gori je 74.5 godina. Crnogorski mu\u0161karci u prosjeku \u017eive 72.4, a \u017eene 76.8 godina. Sljede\u0107a na listi je Makedonija u kojoj je prosje\u010dni \u017eivotni vijek 74.2 godine, odnosno za mu\u0161karce 71.8, a za \u017eene 76.6 godina.<\/p>\n<p>Prema relevantnom istra\u017eivanju UN-a, najkra\u0107i \u017eivotni vijek je registrovan u Srbiji, gdje ljudi u prosjeku \u017eive 74 godine, i to mu\u0161karaci 71.7, a \u017eene 76.3 godine.<\/p>\n<p>Od ostalih dr\u017eava u regiji jugoisto\u010dne Evrope, najdu\u017ee \u017eive Grci sa prosjekom od 79.5 godina, a slijede Slovenija sa 77.9, Ma\u0111arska sa 73.3, Bugarska sa 73.0, Rumunija sa 72.5 i Turska sa prosje\u010dnom du\u017einom \u017eivotnog vijeka od 71.8 godina.<\/p>\n<p>Na svjetskom nivoou, najdu\u017ei \u017eivotni vijek stanovni\u0161tva je zabilje\u017een u Japanu i iznosi 82.7 godina. Slijede Hong Kong, Makao, Izrael, Italija, Island, Australija, Singapur, \u0160panija i \u0160vedska.<\/p>\n<p>S druge strane, najkra\u0107i \u017eivotni vijek je zabilje\u017een u Lesotu, Siera Leoneu, Zambiji, Swazilandu i Mozambiku. Primjera radi, ljudi u najlo\u0161ije rangiranom Mozambiku u prosjeku \u017eive 39.2 godine.<\/p>\n<p>U mnogim zemljama na afri\u010dkom kontinentu zabilje\u017een je izrazito kratak \u017eivotni vijek, izme\u0111u ostalog i zbog visokog procenta oboljelih od AIDS-a, koji se me\u0111u odraslima kre\u0107e od 10 do 38.8 posto. Mo\u017ee se donijeti zaklju\u010dak da ljudi u Svazilendu i Mozambiku \u017eive duplo kra\u0107e od ljudi u Japanu ili Italiji.<\/p>\n<p>Posm\u0430tr\u0430no prem\u0430 polu, sve zemlje u Evropi bilje\u017ee du\u017ei \u017eivotni vijek \u017een\u0430, koji v\u0430rir\u0430 od 72.5 u Moldaviji i 73.8 u Ukrajini, do 84.5 godina u Italiji i 84.2 godina u \u0160paniji.<\/p>\n<p>Najdu\u017ei\u00a0 \u017eivotni vijek mu\u0161karaca je na Islandu, 80.2 godine, i Italiji gdje iznosi 79.4 godine, dok je najkra\u0107i \u017eivotni vijek mu\u0161karaca zabilje\u017een u Bjelorusiji i Ukrajini, gdje iznosi 63.1 odnosno 62.1 godinu.<\/p>\n<p>Evropske dr\u017e\u0430ve s\u0430 n\u0430jve\u0107im r\u0430zlik\u0430m\u0430 u o\u010dekiv\u0430nom tr\u0430j\u0430nju \u017eivot\u0430 prem\u0430 polu su Estonija sa 10.9, Litvanija sa 10.8 i Latvija sa 10.4 godina, dok najmanje imaju Island sa 3.1 i \u0160vedska sa 4.3 godina razlike.<\/p>\n<p>Prema nau\u010dnim istra\u017eivanjima, u Evropi \u0107e biti nastavljen rastu\u0107i trend o\u010dekivanog trajanja \u017eivota, pa \u0107e tako u 2030. prosje\u010dan \u017eivotni vijek \u017eena dosti\u0107i 85,3 godina, a mu\u0161karaca 80 godina.<\/p>\n<p>Od ostalih zemalja u svijetu, gra\u0111ani SAD-a u prosjeku \u017eive 78.2 godine, a slijede Kina sa 74.8, Iran sa 71.0, Rusija sa 70.3 i Indija u kojoj ljudi prosje\u010dno \u017eive 64.7 godina.<\/p>\n<p>Od prvih 20 dr\u017eava u svijetu po du\u017eini prosje\u010dnog \u017eivotnog vijeka, deset je evropskih, \u0161to ovu regiju \u010dini podru\u010djem gdje ljudi najdu\u017ee \u017eive.<\/p>\n<p>S druge strane, od 20 zemalja u kojima je registrovan najkra\u0107i \u017eivotni vijek, 19 njih su afri\u010dke \u0161to ovaj kontinent \u010dini mjestom gdje ljudi u prosjeku \u017eive najkra\u0107e.<\/p>\n<p>Treba pomenuti i nau\u010dna istra\u017eivanja, objavljena u medicinskom \u010dasopisu Lancet, koja predvi\u0111aju da \u0107e vi\u0161e od polovine beba ro\u0111enih nakon 2000. godine u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njema\u010dkoj, Italiji, SAD-u, Kanadi, Japanu i ostalim razvijenim zemljama svijeta, do\u017eivjeti 100 godina starosti.<\/p>\n<p>Odavno je poznato da su najdugovje\u010dnija nacija na svijetu Japanci, jer u Japanu \u017eivi gotovo 40.000 stogodi\u0161njaka. Dugovje\u010dno\u0161\u0107u se tako\u0111e mogu pohvaliti i stanovnici Sardinije, na kojoj me\u0111u 100.000 stanovnika dolaze 22 stogodi\u0161njaka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Istra\u017eivanje o prosje\u010dnom \u017eivotnom vijeku stanovnika zapadnog Balkana pokazalo je da u regionu najdu\u017ee \u017eive Albanci, a najkra\u0107e Srbijanci. Prema posljednjem istra\u017eivanju Ujedinjenih nacija, prosje\u010dan \u017eivotni vijek u Albaniji je 76.4 godina. Mu\u0161karci u toj zemlji u prosjeku \u017eive 73.4, a \u017eene 79.7 godina. Nakon Albanije najdu\u017ee \u017eive stanovnici Hrvatske u kojoj je prosje\u010dan \u017eivotni [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-95478","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95478","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=95478"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95478\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=95478"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=95478"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=95478"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}