{"id":95444,"date":"2012-10-02T09:31:12","date_gmt":"2012-10-02T07:31:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=95444"},"modified":"2012-10-02T09:31:12","modified_gmt":"2012-10-02T07:31:12","slug":"watchdog-uloga-medija-mit-ili-efikasna-praksa","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/10\/02\/watchdog-uloga-medija-mit-ili-efikasna-praksa\/","title":{"rendered":"Watchdog uloga medija: mit ili efikasna praksa?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Brankica Petkovi\u0107<\/p>\n

\u201cOti\u0107i tamo gdje vlada muk. To je zada\u0107a i odgovornost novinara: dati glas zaboravljenima i bespomo\u0107nima, onima koje su mo\u0107ni smo\u017edili. To je najbolji znani mi razlog zbog kojeg s perima, kamerama i mikrofonima u rukama (u potrazi za temom) ulazimo u razli\u010dite zajednice i odlazimo diljem svijeta\u201d, tako novinarka Amy Goodman1 opisuje svoj profesionalni kredo. U njemu je sa\u017eet i smisao novinarstva u njegovoj ulozi \u010duvara demokracije (watchdog) u kojoj novinari sistemati\u010dno istra\u017euju nepravilnosti i zloupotrebe mo\u0107i u sistemu, tra\u017ee odgovore i razotkrivaju la\u017ei, korupciju i zlo\u010dine elite na vlasti, daju glas \u017ertvama, izla\u017eu kriti\u010dnoj javnosti i pozivaju na odgovornost po\u010dinitelje tih zloupotreba te na taj na\u010din izla\u017eu pritisku civilnog dru\u0161tva i javnog mnijenja institucije nadle\u017ene za sankcioniranje takvih praksa.<\/p>\n

Takav novinarski anga\u017eman zahtjeva nedvojbenu opredijeljenost za aktivno, uporno i sistemati\u010dno tra\u017eenje informacija koje \u0107e dati \u0161to potpuniju i provjereniju sliku o nepravilnostima i zloupotrebama. On zahtjeva aktivan i o\u0161tar istra\u017eiva\u010dki stav koji se ne zaustavlja na granicama interesa poduze\u0107a, dr\u017eave ili nacije kojoj novinar pripada. Takvo novinarstvo podrazumijeva po\u0161ten i otvoren, transparentan odnos prema javnosti te brigu za eti\u010dku dimenziju koja uklju\u010duje prihva\u0107anje mehanizama za preispitivanje vlastitih gre\u0161aka i davanje mogu\u0107nosti gra\u0111anima da u tim mehanizmima sudjeluju.<\/p>\n

Za stvarno i redovno anga\u017eiranje prema tim na\u010delima moraju biti opredijeljeni ne samo novinari nego i medijske ku\u0107e u \u010dijem okrilju djeluju, daju\u0107i i kroz na\u010din financiranja, organizaciju rada i procesa dono\u0161enja odluka, kroz odnos prema zaposlenima i suradnicima, prema prirodnim resursima i okru\u017eenju u kojem djeluju potvrdu opredijeljenosti na\u010delima pravednosti, jednakosti i otvorenosti .<\/p>\n

Takva na\u010dela i takve prakse u djelovanju medija trebale bi biti sastavni dio svakog demokratskog dru\u0161tva. Ona uklju\u010duju sistem otvorenog pristupa informacijama od javnog zna\u010daja s kojima raspola\u017eu dr\u017eavne institucije i druge institucije koje za svoje djelovanje koriste javna sredstva. Podrazumijevaju i razvijenost civilnog dru\u0161tva gdje se gra\u0111ani anga\u017eiraju i organiziraju da bi se uklju\u010dili u javnu raspravu i utjecali na odluke centara mo\u0107i o stvarima od zajedni\u010dkog, javnog interesa. Aktivizam gra\u0111ana kroz organizacije civilnog dru\u0161tva i anga\u017eiranost medija u ulozi \u201epsa \u010duvara\u201c koji nadziru centre mo\u0107i istra\u017euju\u0107i i iznose\u0107i na vidjelo njihove nepravilnosti neizostavni su dio demokratskog sistema, kao voda i kisik demokracije.<\/p>\n

Mit o medijima kao ‘psu \u010duvaru’ demokratije?<\/p>\n

Na novinarstvo i medije je mogu\u0107e i gledati iz perspektive kriti\u010dnih studija i ustvrditi da je koncept medija kao \u201ewatchdog\u201c institucija jedan od mitova o ulozi i na\u010dinu djelovanja medija u modernim kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima. Upravo ameri\u010dki znanstvenici i aktivisti tamo\u0161njeg civilnog dru\u0161tva ve\u0107 nekoliko desetlje\u0107a iznose nemilosrdne analize i pokazatelje sustavne instrumentaliziranosti medija i cijelog ustroja medijskog sistema za interese privatnog kapitala tj. korporacija u sprezi s politi\u010dkim centrima mo\u0107i. Od Bagdikiana (1983) i Chomskog (1988) do McChesneya (2000) pa i u uvodu spomenute Amy Goodman (2006),2 ti i brojni drugi autori prikazuju nevjerojatnu koncentraciju medija u rukama malog broja bogatih korporacija u sprezi s politi\u010dkim centrima mo\u0107i. Njihov interes i njihovo djelovanje je usmjereno samo u pove\u0107anje vlastitog profita i dominantnog polo\u017eaja, \u0161to se manifestira kroz produkciju senzacionalisti\u010dkih, propagandisti\u010dkih, komercijalnih medijskih sadr\u017eaja koji gra\u0111ane umjesto za anga\u017eiranje oko nadzora nad centrima mo\u0107i i u\u010de\u0161\u0107a u civilnom dru\u0161tvu poti\u010du na potro\u0161nju nepotrebnih proizvoda i manipuliraju s njihovim patriotizmom.<\/p>\n

O zabrinjavaju\u0107oj kontradikciji izme\u0111u medijskog sistema koji se temelji na medijima u privatnom vlasni\u0161tvu i potreba demokratskog dru\u0161tva pi\u0161e McChesney, isti\u010du\u0107i da je sredi\u0161nje pitanje svih teorija demokracije kako pru\u017eiti gra\u0111anima informacije, znanje i prostor za komunikaciju i raspravu koji su im nu\u017eni da bi mogli u\u010dinkovito upravljati vlastitim \u017eivotima. Odgovor je u obrazovnom sustavu i medijima, ka\u017ee McChesney, no istovremeno ustvr\u0111uje da je demokratsko dru\u0161tvo te\u0161ko zamislivo ako su mediji i obrazovanje organizirani tako da potkopavaju demokratske vrijednosti. Zato on smatra da su javne rasprave i odluke o obrazovnoj i medijskoj politici klju\u010dne za karakter demokracije u svakom dru\u0161tvu. Zauzima se za reviziju cijelog medijskog sustava kako bi on slu\u017eio demokratskim vrijednostima, a ne interesima kapitala.3<\/p>\n

Francusku pri\u010du o tome kako nije mogu\u0107e ra\u010dunati na nadzornu ulogu medija u zapadnim demokracijama opisao je Serge Halimi, sada\u0161nji glavni urednik Le Monde Diplomatique u knjizi Novi psi \u010duvari, u kojoj je navode\u0107i mno\u0161tvo konkretnih primjera razgolitio slizanost novinara i medija u Francuskoj sa ekonomskim i politi\u010dkim elitama i njihovim interesima.4<\/p>\n

Viktor Ivan\u010di\u0107, poslije petnaestogodi\u0161njeg iskustva novinara i urednika tjednika Feral Tribune, koji je prestao izlaziti 2008. godine, govorio je te godine o mitu istra\u017eiva\u010dkog novinarstva na me\u0111unarodnom skupu,5 na konkretnim primjerima pokazuju\u0107i da je i u na\u0161oj regiji, slijedom dru\u0161tvenog i medijskog sustava koji smo uspostavili, novinarstvo uglavnom na strani mo\u0107nih i bogatih. \u201eOno je na strani medijskih korporacija, oglasnih industrija i njihovih politi\u010dkih patrona. Bogatstvo i mo\u0107 obi\u010dno se akumuliraju nau\u0161trb pravednosti\u201c, ustvrdio je Ivan\u010di\u0107, govore\u0107i da novinari upravo ne pi\u0161u o onome \u0161to je svima najvi\u0161e poznato i o \u010demu svi \u0161ute, a da su novinarska \u201eistra\u017eivanja\u201c ustvari traganja za intrigama namijenjenim relaksaciji i u slu\u017ebi \u010distog profita. Ivan\u010di\u0107 smatra da je dobro novinarstvo ono koje stvara nelagodu, koje uznemiruje, no sustavno prakticiraju\u0107i takvo novinarstvo niste privla\u010dni za oglase i osu\u0111eni ste na otpadni\u0161tvo iz medijskog sustava koji je zasnovan na pretpostavci da su oglasi neizostavni izvor financiranja medijske djelatnosti.<\/p>\n

Da li je ‘watchdog uloga’ uop\u0107e mogu\u0107a?<\/p>\n

Kako je onda mogu\u0107e realizirati ulogu medija kao psa \u010duvara demokracije? Ako slijedimo kriti\u010dnim teorijama i analizama to je nemogu\u0107e u okviru postoje\u0107eg sustava i dominantnih medija na kojima se zasniva ve\u0107i dio javne komunikacije. Mogu\u0107e je razvijati alternative dominantnim medijskim praksama i uspostavljati novinarske i medijske projekte unutar jedne dr\u017eave ili kroz mre\u017ee novinara i medija iz vi\u0161e dr\u017eava koji djeluju prema na\u010delima pravednosti, jednakosti i otvorenosti. Prema takvim na\u010delima trebali bi djelovati javni medijski servisi na lokalnoj i dr\u017eavnoj razini. Elemente takvog razumijevanja uloge medija i novinarstva nalazimo u postoje\u0107im medijima \u010dija vlasni\u010dka struktura nije korporativna i \u010dije djelovanje nije usmjereno u stvaranje profita za vlasnika. Takav model vlasni\u0161tva ima na primjer britanski Guardian i u velikoj mjeri upravo zahvaljuju\u0107i tome izra\u017eava u novinarstvu, ali i u unutra\u0161njem ustroju, odnosu prema \u010ditateljima i okru\u017eenju u kojem djeluje privr\u017eenost pravednosti, jednakosti i otvorenosti.<\/p>\n

Slu\u010daj razotkrivanja telefonskog prislu\u0161kivanja kao dugogodi\u0161nje prakse novinara nekih izdanja medijskog imperija News Corporation Ruperta Murdocha, i njihove povezanosti sa policijskim i politi\u010dkim krugovima, nije samo pri\u010da o tome da ne mo\u017eemo imati povjerenje u medije u sada\u0161njem sustavu, to je istovremeno i pri\u010da o novinarstvu koji razotkriva la\u017ei i korupciju i doprinosi da se pokrene mehanizam sankcija. Naime pri\u010da o vi\u0161egodi\u0161njem upornom i sistemati\u010dnom radu novinara Guardiana na toj temi protiv glavne struje medija i institucija sistema u svom okru\u017eenju.<\/p>\n

Da li internet nudi rje\u0161enje?<\/p>\n

Kada razmi\u0161ljamo o internetu kao alternativnoj platformi i novim tehnologijama kao rje\u0161enju za probleme sa realizacijom uloge psa \u010duvara demokracije, pored anga\u017eiranja na tome da gra\u0111ani i novinari upotrebe nove tehnologije u tu svrhu, da se prilikom toga povezuju, moramo uvidjeti da i internet i podru\u010dje novih tehnologija koloniziraju \u201euobi\u010dajena korporativna lica\u201c.<\/p>\n

Alternativu i otpor pretvaranju interneta u samo jo\u0161 jedno lovi\u0161te kapitala za medijske i druge korporacije prakticira upravo spomenuti Guardian odupiru\u0107i se dominantnom modelu zaklju\u010davanja i napla\u0107ivanju sadr\u017eaja na svojoj internet stranici, umjesto toga grade\u0107i alternativni model kombinacije novinarstva i partnerstva odnosno zajedni\u0161tva sa \u010ditateljstvom.6<\/p>\n

\u0160to sve to zna\u010di za na\u0161e uvjete? Dr\u017eave na\u0161e regije pro\u017eete su problemima zloupotreba vlasti i korporativnog nasilja nad najva\u017enijim dru\u0161tvenim resursima; mnoge od spornih praksa su, kao \u0161to navodi Viktor Ivan\u010di\u0107, sasvim o\u010digledne i svima poznate, no njihovi protagonisti ostaju nedotaknuti.<\/p>\n

Pored anga\u017eiranja oko revizije i reforme samog medijskog sustava, i oko povezivanja sa sli\u010dnim inicijativama u drugim dr\u017eavama i regijama svijeta, kratkoro\u010dno je mogu\u0107e razvijati neke oblike \u201esubverzivnosti\u201c kroz samoorganiziranje i partnerstvo novinara (izvan korporativnih medija) i anga\u017eiranih gra\u0111ana iz raznih dru\u0161tvenih sfera (sa znanjima i kompetencijama koja su korisna u procesima sakupljanja informacija, provjeravanja, analiziranja, interpretiranja, distribuiranja itd.)7 oko projekata koji ciljano i sustavno problematiziraju izabrane teme i podru\u010dja te osmi\u0161ljavaju na\u010dine uz pomo\u0107 novih tehnologija i drugih sredstava za prezentaciju i utjecaj.<\/p>\n

Mo\u017eda bi mogli i trebali na nivou regije po\u010deti upravo sa temom koruptivnih veza izme\u0111u politi\u010dkih i medijskih elita, potanko istra\u017euju\u0107i vlasni\u0161tvo, tok novca i kadrova u svakoj dr\u017eavi, na tragu posla kojeg je u Srbiji po\u010dela pokojna Verica Bara\u01078, istovremeno prate\u0107i gdje i kako se konkretno i sustavno te koruptivne prakse i akteri pro\u017eimaju kroz cijelu regiju.<\/p>\n

1 Amy Goodman je voditeljica emisije \u201cDemocracy Now!\u201d za radijsku mre\u017eu Radio Pacifica u New Yorku. Usp. Amy Goodman, David Goodman, \u201cMo\u0107nici su iznad zakona \u2013 Razotkrivanje korumpiranih politi\u010dara, ratnih profitera i medija koji ih vole\u201d, Prometej, Zagreb, 2006.<\/em><\/p>\n

2 Usp. Ben Bagdikian, \u201cThe Media Monopoly\u201d, Boston: Beacon Press, 1983. Knjiga je do\u017eivjela \u0161est izdanja. Noam Chomsky, Edward S. Herman, \u201cManufacturing Consent: The Political Economy of the Mass Media\u201d, New York: Pantheon Books, 1988. Robert W. McChesney, \u201cRich Media, Poor Democracy: Communication Politics in Dubious Times\u201d, New York: New Press, 2000. Amy Goodman, David Goodman, \u201cMo\u0107nici su iznad zakona \u2013 Razotkrivanje korumpiranih politi\u010dara, ratnih profitera i medija koji ih vole\u201d, Prometej, Zagreb, 2006.<\/em><\/p>\n

3 Poglavlje iz knjige Roberta McChesneya \u201cRich Media, Poor Democracy\u201d (Bogati mediji, siroma\u0161na demokracija) prevedeno je na hrvatski jezik i dostupno je na internet stranici Slobodnog Filozofskog: http:\/\/www.slobodnifilozofski.com\/2011\/03\/robert-w-mcchesney-novinarstvo.html.<\/em><\/p>\n

4 Halimi je knjigu \u201cLes Nouveaux Chiens de garde\u201d (Novi psi \u010duvari) napisao 1997. godine i aktualizirao u novom izdanju 2005. godine. Knjiga je prevedena u mnoge jezike, 2003. godine i u slovenski u izdanju Mirovnog instituta i Maske. Ove godine (2012) prema njoj je snimljen i dokumentarni film (http:\/\/www.jemproductions.fr\/cinema\/les-nouveaux-chiens-de-garde\/).<\/em><\/p>\n

5 Forum novinara jugoisto\u010dne Evrope \u201cMediji, tranzicija, dru\u0161tvena odgovornost\u201d, Sofija, decembar 2008. Izlaganje Viktora Ivan\u010di\u0107a na tom skupu objavljeno je in MC Online: http:\/\/www.media.ba\/bs\/istrazivacko-novinarstvo-novinarstvo-novinarstvo\/devet-dionica-protiv-istrazivackog-novinarstva.<\/em><\/p>\n

6 U vezi sa tim kako ulogu novinara razumiju u britanskom Guardianu i kako vide mogu\u0107nosti koje tradicionalnom mediju nudi internet dobro je \u010ditati tekstove odnosno govore njihovog urednika Alana Rusbridgera. Usp. njegovo \u201cOrwelovo predavanje\u201d u novembru 2011. godine: http:\/\/www.guardian.co.uk\/media\/2011\/nov\/10\/phone-hacking-truth-alan-rusbridger-orwell, te njegovo \u201cHugh Cudlipp predavanje\u201d u januaru 2010. godine: http:\/\/www.guardian.co.uk\/media\/2010\/jan\/25\/cudlipp-lecture-alan-rusbridger.<\/em><\/p>\n

7 Za mogu\u0107nost suradnje izme\u0111u novinara i gra\u0111ana sa specifi\u010dnim znanjima i spremno\u0161\u0107u da doprinesu realizaciji uloge psa \u010duvara demokracije ilustrativan je, na primjer, slu\u010daj kojeg je opisala glavna urednica internet stranice Guardiana Georgina Henry tokom gostovanja u Ljubljani u novembru 2011. godine. Navela je da je Guardianu anonimni izvor informacija dostavio mno\u0161tvo dokumenata sa financijskim podacima koji svjedo\u010de o utaji poreza koja se povezuje sa \u010dlanovima elite na vlasti. Budu\u0107i da sami novinari nisu imali dovoljno znanja da analiziraju tako opse\u017enu dokumentaciju i na\u0111u dokaze i obrazlo\u017ee ih kako treba, obratili su se preko interneta na \u010ditateljstvo. Javio im se ve\u0107i broj stru\u010dnjaka za poreze koji su analizirali dio po dio dokumentacije i ukazivali novinarima na \u0161ta trebaju obratiti pa\u017enju.<\/em><\/p>\n

8 Verica Bara\u0107 bila je predsjednica Savjeta za borbu protiv korupcije u Srbiji pod \u010dijim vodstvom je 2011. godine izra\u0111en Izvje\u0161taj o pritiscima i kontroli medija u Srbiji, dostupan na: http:\/\/www.antikorupcija-savet.gov.rs\/izvestaji\/cid1028-1681\/predstavljen-izvestaj-o-pritiscima-i-kontroli-medija-u-srbiji.<\/em><\/p>\n

Media centar<\/a><\/p>\n

\u00a0<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kako reartikulirati poziciju medija kao ‘psa \u010duvara’ demokratije?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-95444","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95444","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=95444"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/95444\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=95444"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=95444"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=95444"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}