“Prozivanje zbog mog porijekla je poku\u0161aj diskvalifikacije mojih predstava na na\u010din da se progla\u0161avaju estetski irelevantnim. Tu vodim permanentnu polemiku sa kazali\u0161nom kritikom i ljudima iz kazali\u0161nih krugova jer cijelo vrijeme poku\u0161avam objasniti da se moj teatar doga\u0111a u nekom \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu i da je kazali\u0161na predstava samo ishodi\u0161te ili sredstvo da bi generirao ne\u0161to u \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici. \u2018Zoran \u0110in\u0111i\u0107\u2019 je proizveo dosta nesporazuma po tom pitanju jer ljudi govore da nema onu koli\u010dinu patriotizma i da je estetika \u017ertvovana u ime etike”, ka\u017ee u razgovoru za TV KUPEK re\u017eiser Oliver Frlji\u0107.<\/p>\n
Jedna je rije\u010d na umu ve\u0107ini kad se spomene ime Olivera Frlji\u0107a, a to je – provokacija. Lako je, me\u0111utim biti provokator u lobotomiziranim dru\u0161tvima gdje je najve\u0107a provokacija ISTINA, a ona kao \u0161to znamo boli.<\/p>\n
Kako bi se sam izborio sa avetima istine, pa \u010dak i kako bi sam sebi dao legitimitet da se bavi nekim, nazovimo to, vi\u0161im pitanjima, Frlji\u0107 je morao da pogleda u o\u010di sebi i svojoj mikrozajednici, kako smo to u \u0161koli u\u010dili, onoj osnovnoj \u0107eliji dru\u0161tva, znanoj kao porodica.<\/p>\n
U predstavi “Mrzim istinu”, upravo to i radi. Nije bilo lako ni njemu a ni porodici. Ta vrsta ogoljavanja neprijatna je i u \u010detiri zida, a gdje ne\u0107e biti kao jedan kazali\u0161ni komad dat na uvid radoznalcima, voajerima.<\/p>\n
Kad se iza\u0161lo izvan tog okvira nebo je postala granica. Na\u0161e nebo je vezano \u017eicom, a po na\u0161im mozgovima crtane su \u0161eme, odavno je to otpjevao Elektri\u010dni orgazam. Frlji\u0107 je sebi uzeo za pravo da kida tu \u017eicu i osloba\u0111a nas svih \u0161ema, posebno onih nacionalisti\u010dkih.<\/p>\n
Kako su to podnijeli crta\u010di \u0161ema pratimo jo\u0161 od predstave “Bakhe” na splitskom ljetu, mada bi nefer bilo Frlji\u0107ev rad promatrati samo od trenutka kad je intendant HNK u Splitu Milan \u0160trlji\u0107 zabranio predstavu koja je na kraju ipak odigrana.<\/p>\n
Sjetit \u0107emo se reakcije u Bosni i Hercegovini na adaptaciju Andri\u0107evog “Pisma iz 1920”, sa posebnim akcentom na glumca Emira Had\u017eihafizbegovi\u0107a, koji je Frlji\u0107u prijetio zbog kori\u0161tenja audio zapisa njegove monodrame iz 1992. godine.<\/p>\n
Sjetit \u0107emo se reakcije i u Srbiji na predstavu “Kukavi\u010dluk”, sa kojom se Frlji\u0107 prvi put predstavio srbijanskoj javnosti gdje sklapa mozaik od \u010duvenog Milo\u0161evi\u0107evog govora na Gazimestanu, …raspada KPGT-a, pa sve do podsje\u0107anja na srebreni\u010dke \u017ertve bombardovanje SRJ. A jo\u0161 nam je svje\u017ea reakcija dobrog dijela javnosti na predstavu o Zoranu \u0110in\u0111i\u0107u.<\/p>\n
Raditi sa Frlji\u0107em nije ni malo lako \u0161to su TV KUPEK-u potvrdili glumci suboti\u010dkog narodnog pozori\u0161ta koji “Kukavi\u010dluk” i igraju ve\u0107 vi\u0161e od godinu dana.<\/p>\n
Jo\u0161 se nisu slegli svi utisci, a Frlji\u0107 ide dalje. Ovih dana u satiri\u010dkom kazali\u0161tu \u201cKerempuh\u201d u Zagrebu premijerno je odigrana “Gospo\u0111a ministarka”. Tema aktuelna u vrijeme Nu\u0161i\u0107a ba\u0161 kao i danas.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
“Prozivanje zbog mog porijekla je poku\u0161aj diskvalifikacije mojih predstava na na\u010din da se progla\u0161avaju estetski irelevantnim. Tu vodim permanentnu polemiku sa kazali\u0161nom kritikom i ljudima iz kazali\u0161nih krugova jer cijelo vrijeme poku\u0161avam objasniti da se moj teatar doga\u0111a u nekom \u0161irem dru\u0161tvenom kontekstu i da je kazali\u0161na predstava samo ishodi\u0161te ili sredstvo da bi generirao […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"class_list":["post-94905","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-video"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94905","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=94905"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94905\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=94905"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=94905"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=94905"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}