{"id":94443,"date":"2012-09-20T08:02:50","date_gmt":"2012-09-20T06:02:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=94443"},"modified":"2012-09-20T08:26:19","modified_gmt":"2012-09-20T06:26:19","slug":"italija-politika-spaljene-zemlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/09\/20\/italija-politika-spaljene-zemlje\/","title":{"rendered":"Italija: Politika spaljene zemlje"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jasna Tkalec<\/p>\n

Oko rada, radni\u010dke klase, intelektualnih radnika odnosno svih onih koji \u017eive od vlastitog rada, a ne od otetog, ukradenog ili oplja\u010dkanog bogatstva, vodi se politika spaljene zemlje. To je poznata ratna taktika, a primjenjivali su je nacisti u Sovjeskom Savezu i svugdje gdje je bio jak pokret otpora, kako bi se onima koji ne poginu od napada, oduzela svaka \u0161ansa pre\u017eivljavanja. Osujetiti postojanje boraca na tom podru\u010dju i onemogu\u0107iti borbu. Ba\u0161 to se ovih dana doga\u0111a talijanskim radnicima i samoj Italiji. Uni\u0161titi industrijski i radni potencijal neke zemlje zna\u010di uni\u0161titi tu zemlju i to za vi\u0161e genracija.<\/p>\n

Monti i njegovi ministri mogu govoriti \u0161to ho\u0107e \u2013 da spasavaju zemlju od bankrota ili da ista ne do\u0111e u poziciju Gr\u010dke ili \u0160panije: kad vi\u0161e ne bude u zemlji rada i radnog krvotoka, kolanja proizvoda kroz industrijsku mre\u017eu zemlje, zar \u0107e se\u00a0 zemlja \u201cspasiti\u201d propasti, \u010dak i ako agencije za \u201crating\u201d budu zadovoljene?<\/p>\n

Udar na industrijsku ki\u010dmu Italije nikada nije bio ja\u010di. Neki ekonomisti govore da je situacija usporediva s onom kad je Italija izgubila II svjetski rat i bila poharana od Nijemaca i od bombi. Najve\u0107a \u017eeljezara u toj zemlji, kao i u ovom dijelu Evrope zatvara se s pravom, jer je godinama trovala ne samo svoje radnike nego i gra\u0111ane Taranta, lijepog ju\u017enja\u010dkog gradi\u0107a. U njoj rade tisu\u0107e radnika, koji se jo\u0161 nadaju u sanaciju problema i ozdravljenje tog industrijskog giganta, ali sudske odluke su svakog dana sve drasti\u010dnije, a tko da se bori protiv permanentnog trovanja ljudi? Radnici nemaju mnogo \u0161ta birati: crkavati od zaga\u0111enja ili od gubitka posla i izvora sredstava za \u017eivot nije ba\u0161 neka dilema\u2026 Istovremeno \u0161trajkaju posljednji rudari u zemlji, kopa\u010di ugljena na Sardiniji, jer taj nije nikome vi\u0161e potrban. Si\u0161li su i u jame na dubini od 400 metara ispod zemlje i prijete da \u0107e tamo ostati, dok se ne prona\u0111e neko rje\u0161enje, ali izlaz iz situacije nije na pomolu, a oni s dinamitom u jamama, ipak \u0107e morat odustati i izi\u0107i na povr\u0161inu kao \u201csuvi\u0161ni ljudski materijal\u201d. Jo\u0161 je gora pri\u010da s tvornicom Alcoa na istom otoku, koja je proizvodila aluminij, strate\u0161ki materijal, za jednu ameri\u010dku multinacionalnu firmu. Ali multinacionalka gubi novac, firma nije vi\u0161e rentabilna, nju se sudbina sardinskih radnika ne ti\u010de. Firma odlazi tamo gdje \u0107e proizvodnja \u2013 od energije do ljudskog rada \u2013 biti jeftinija. Talijanska dr\u017eava, jer je u vi\u0161e navrata poku\u0161avala da odr\u017ei fabriku otvorenom, davala velike pozajmice firmi, jo\u0161 je oglobljena od EU,\u00a0 budu\u0107i da po liberalno-liberisti\u010dkoj ideologiji, koja prevladava u toj evropskoj nad-dr\u017eavi u nastajanju, dr\u017eavi dopu\u0161teno isklju\u010divo dono\u0161enje zakona koji omogu\u0107uju slobodu poslovanja firmi, no ona se nikako ne smije mije\u0161ati u rad i ili nov\u010dano pomagati poduze\u0107a. Stoga je dr\u017eavi Italiji, kao i za prema\u0161enu proizvodnju mlijeka prije nekoliko godina, od strane EU napla\u0107ena masna globa.<\/p>\n

Maleno nije lijepo<\/strong><\/p>\n

A kako ni jedna nevolja ne dolazi sama, odjednom je do\u0161ao u pitanje ne samo rad FIAT-ovih sukurzala na jugu zemlje, nego i rad i \u017eivot mati\u010dne fabrike automobila u Torinu. I ona se bori za vlastiti opstanak. U krizi se automobili malo kupuju, FIAT-ovi automobili se nikako ne prodaju, tvornica svaki dan stvara gubitke, a njen slavom ovjen\u010dani manager Marchion jednostavno izjavljuje kako on ne mo\u017ee raditi gube\u0107i novac, pa suvremenom Lingottu, ogromnom FIAT-ovom postrojenju u Torinu, koje je kroz cijelo dvadeseto stolje\u0107e imalo ulogu protagoniste na\u00a0 historijskoj sceni razvoja zemlje \u2013 naro\u010dito krajem pedesetih i \u0161ezdesetih godina minulog vijeka, kad se na sjever preselila sva radna snaga s juga zemlje \u2013 prijeti neslavan kraj. Postupno zatvaranje, ako ne i potpuni krah. Ve\u0107 se zatvorilo niz prate\u0107ih tvornica, koje su izra\u0111ivale izvjesne unutarnje dijelove automobila, pa su o\u010dajni radnici stalno na cesti, penju se na tornjeve ili se polijevaju benzinom i prijete da \u0107e se zapaliti, no ni to ne poma\u017ee. Pokoji nesretnik, koji je to u\u010dinio, preminuo je u bolnici i oko toga ni mediji nisu dizali previ\u0161e galame. Tim prije \u0161to primat smrtnih slu\u010dajeva nemaju nesre\u0107e na radu, sramno u\u010destale u Italiji, ve\u0107 samoubojstva sitnih poduzetnika, vlasnika mikroindustrije sa sjevera zemlje, koja ipak \u010dini 85% industrijskog tkiva zemlje. To su nevelike fabri\u010dice, koje su se razvijale kroz nekoliko generacija, a koje ne mogu pre\u017eivjeti krizu, jer su daleko neotpornije od krupnijih industrijskih pogona. U tome se Italija razlikuje od Francuske, \u010diji je najve\u0107i dio industrije u vlasni\u0161tvu velikih kompanija. One kad zaglave uzrokuju ozbiljne nesre\u0107e, ali zaglavljuju te\u017ee. Porodi\u010dne fabrike u krizi krahiraju i umiru kao muhe pred zimu, pori\u010du\u0107i nekada\u0161nji razvikani slogan: \u201cMaleno je lijepo\u201d. U pro\u0161lim vremenima te su manufakturne industrije, s velikim brojem vrlo marljivih i visoko osposobljenih zanatskih radnika, bile kupovane od strane velike industrije, naro\u010dito u sektoru prehrabenih proizvoda. Pa je fabriku vrlo cijenjene \u201cnutelle\u201d (marmelade od lje\u0161njaka\u201d) Ferrero \u201cpojela\u201d poznata fabrika \u010dokolade, sladoledarnice preuzela Nestle itd. Me\u0111utim industriju precizne mehanike nema tko kupi \u2013 u tom vidu nju vi\u0161e nitko ne treba. Visoka i stalno sve savr\u0161enija tehnologija preuzima ljudski rad i vje\u0161tine ljudskih ruku. \u010cak je u Brazilu, koji je imao vrlo jeftinu radnu snagu, u automobilskoj industriji odavna primje\u0107eno kako se rad ma\u0161ina daleko vi\u0161e isplati od najjeftinijeg ljudskog rada. Zato se pomor fabri\u010dica i pogona nastavlja, a bez posla ostaju ne samo nekvalificirani ili nisko kvalificirani radnici, koji po mi\u0161ljenju sada\u0161nje vlade isuvi\u0161e \u201cemotivno\u201d reagiraju, ve\u0107 i kognitivni radnici, visoko tehnolo\u0161ki obrazovana radna snaga, koja se bavi softwerima i sli\u010dnim.<\/p>\n

Fabrika Nokia zatvara vlastiti pogon. Zapo\u0161ljava isklju\u010divo in\u017einjere, stru\u010dnjake za elektroniku, njih nekoliko stotina. No firma namjerava izmjestiti fabriku u Portugal ili u isto\u010dnu Evropu. In\u017eenjerima je jednostavno kazala: ukoliko sami dadnete otkaz, dobit \u0107ete otpremninu. Ukoliko ne, dobit \u0107ete otkaz, a za otpremninu se tu\u017eite na sudu\u2026 pa ako je dobijete\u2026 kroz kojih desetak godina\u2026 mo\u017eda \u0107e se stvar rije\u0161iti. \u010cini se da je pogon Siemensa u ju\u017enoj Italiji izmislio daleko bolji na\u010din: odjednom je kazao svim zaposlenima u Messini na Siciliji (tako\u0111er tako zvanoj \u201ckognitivnoj radnoj\u00a0 snazi\u201d t-tehni\u010dkoj inteligenciji) da za 10 dana moraju svi do jednog do\u0107i u Milano, u novi pogon pokraj \u017eeljezni\u010dke stanice Lambrate. Tko ne do\u0111e \u2013 gotovo je \u2013 ostaje bez posla. Kako u toj tvornici rade mnogi zaposleni po posebnom \u010dlanu radnom zakonodavstva, koji favorizira osobe s invaliditetom ili kroni\u010dno bolesne osobe, odnosno one koje imaju takve \u010dlanove u porodici to je jo\u0161 ovakvo naglo premje\u0161tanje jo\u0161 manje izvedivo, pogotovo ukoliko se uzme u obzir da je cijena stana u Milanu i do deset puta vi\u0161a no u Messini. Zaposleni smatraju da se jednostavno radi o \u201ckamufliranim otpu\u0161tanjima\u201d. Izmislim uvjet koji je za zaposlene neispunjuiv, pa ih zatim otpustim, jer nisu udovoljili zadanom uslovu. Jasno, \u010ditavi advokatski timovi, koji se bave radnim ugovorima, upo\u0161ljavanjem i otpu\u0161tanjem s gledi\u0161ta profita poslodavaca i gazda, usavr\u0161ili su \u201cfinte\u201d obra\u010dunavanja sa zaposlenima\u2026 odnosno kako da ih se \u0161to prije rije\u0161e, kad im vi\u0161e ne trebaju, uz najmanji mogu\u0107i tro\u0161ak. To je pollitika \u201cspaljene zemlje\u201d, koja je tim \u017ee\u0161\u0107a \u0161to se svim silama nastoje izbaciti iz igre sindikati. Marchion je u FIAT-u zabranio sindikate: raspisao je referendum, koji je svaki radnik morao pojedina\u010dno \u201cizglasati\u201d, odnosno izjasniti se i potpisati, da pristaje na ovu to\u010dku radnog ugovora. Radnici su pognuli glave i potpisivali. Petoricu radnika najborbenijeg sindikata metalskih radnika, FIOM-a, jednostavno je izbacio s posla. Ni nakon sudske odluke FIAT-ova tvornica ih nije htjela ponovo uzeti na rad. Pustila ih je u pogone tek prije kojih mjesec dana, na osnovu odluke Vrhovnog suda. Izgleda da im je sre\u0107a i radost bila kratkog vijeka, jer \u0107e se pogoni u koje su ipak primljeni zatvoriti, a radnici FIAT-a i prate\u0107ih industrija definitivno mogu definitivno ostati bez posla.<\/p>\n

Ne dajte da vas zavedu!<\/strong><\/p>\n

Osim ogromne ljudske tragedije, jer svi ti ljudi imaju porodice i djecu, to je kolosalno upropa\u0161tavanje ste\u010denih vje\u0161tina i znanja. Te hiljade in\u017einjera, specijaliziranih radnika ili radnika u pogonima posjedovali su znanje i vje\u0161tine, koja nisu stekli u jedan dan. Za ovladavanje njima proliveno je mnogo znoja.\u00a0 Koga to briga? Upotrebljena roba odlazi na odlagali\u0161ta sme\u0107a. No \u0161ta uraditi s odlagali\u0161tima ljudi? S ljudima koji su postali vi\u0161ak i \u010dija znanja treba baciti u sme\u0107e? Koliko \u0107e vje\u0161tina, znanja, radnih sposobnosti i \u017eivota ljudi poropasti zbog ove radne katastrofe zemlje? Kamo \u0107e ljudi, i najvi\u0161e obrazovani, ukoliko su prevalili pedesetu? Njiih vi\u0161e nitko ne\u0107e, a u Evropi i nemaju kud. Sindikati vi\u0161e nisu u stanju da ih brane, a Fornero, ministarka rada u novoj vladi, izjavljuje kako je rad privilegija, a ne nu\u017eno pravo, iako u ustavu zemlje pi\u0161e upravo suprotno. Za privredni debakl zemlje Monti optu\u017euje (kao zastarjelu i prevaze\u0111enu, dakle ko\u010dnicu razvoja) Povelju o radnim pravima, koja je smatrana jednom od velikih civilizacijskih i radnih dostignu\u0107a. Sad sve to lijepo treba odbacutu i pore\u0107i, zalupiti vrata pro\u0161losti i krenuti\u2026 kamo? Politika spaljene zemlje imala je za cilj da uni\u0161ti otpor. \u010cini se da nije uspijevala, \u010dak ni nacistima.<\/p>\n

Masovno otpu\u0161tanje radnika, zatvaranje proizvodnih pogona, lomljenje proizvodnih snaga zemlje u cilju vrhovnog diktata tr\u017ei\u0161ta odnosno kapitala na kraju krajeva ugrozit \u0107e, sasvim sigurno, i sam taj kapital. No ne zna\u010di da ne\u0107e slomiti mnoge \u017eivote. I sama ideja o nepotrebnosti ljudskog rada i o neprikosnovenom komandnom polo\u017eaju i apsolutnoj supremaciji tr\u017ei\u0161ta, jednako je glupa i zlo\u010dina\u010dka, koliko i ideja o supremaciji rasa. No ovu bi se danas malo tko usudio braniti, dok je ona o tr\u017ei\u0161noj supremaciji stekla poprili\u010dan broj prista\u0161a. Prijevarne rije\u010di i pohvalne nakane ugla\u0111ene evropske birokracije i i librerala-liberista ne jam\u010de sretan rasplet. Iza njih se kriju brutalne politike uni\u0161tavanja ljudskog rada i ljudskog dostojanstva. Ne dajte da vas zavedu!<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Masovno otpu\u0161tanje radnika, zatvaranje proizvodnih pogona, lomljenje proizvodnih snaga zemlje u cilju vrhovnog diktata tr\u017ei\u0161ta odnosno kapitala na kraju krajeva ugrozit \u0107e, sasvim sigurno, i sam taj kapital.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-94443","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94443","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=94443"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94443\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=94443"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=94443"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=94443"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}