{"id":94111,"date":"2012-09-16T10:25:03","date_gmt":"2012-09-16T08:25:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=94111"},"modified":"2012-09-16T11:11:27","modified_gmt":"2012-09-16T09:11:27","slug":"medunarodni-dan-zastite-ozonskog-omotaca-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/09\/16\/medunarodni-dan-zastite-ozonskog-omotaca-3\/","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan za\u0161tite ozonskog omota\u010da"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Me\u0111unarodni dan za\u0161tite ozonskog omota\u010da obilje\u017eava se danas, a predstavnici Ekolo\u0161kog pokreta Ozon su, tim povodom, pozvali crnogorsku vlast da oblast \u017eivotne sredine bude u vrhu njenih prioriteta.<\/p>\n

Ve\u0107i dio ozonskog omota\u010da bi\u0107e obnovljen izme\u0111u 2050. i 2075. godine. O\u010dekuje se uspje\u0161na obnova omota\u010da nad Evropom, Sjevernom Amerikom i Azijom, na sjevernoj hemisferi, kao i na jugu Azije i Australije, Latinske Amerike i Afrike, na ju\u017enoj hemisferi, navodi se u izvje\u0161taju Svjetske meteorolo\u0161ke organizacije i Program UN za za\u0161titu prirodne sredine koji danas prenosi onlajn magazin RTCC (Responding to Climate Change).<\/p>\n

Ovaj izvje\u0161taj ra\u0111en je povodom dvadesetpetogodi\u0161njice “Montrealskog sporazuma o \u0161tetnim supstancama po ozonski omota\u010d” koji je potpisan 16. septembra 1987. godine.<\/p>\n

U izradi dokumenta u kojem je u\u010destvovalo oko 250 nau\u010dnika iz cijelog svijeta, nagla\u0161eno je da se obnavljanje ozonskog omota\u010da nad Antarktikom, gdje se nalazi jedna od ozonskih rupa veli\u010dine SAD, vjerovatno trajati do 2065. godine zbog specifi\u010dnih klimatskih uslova.<\/p>\n

Prema podacima koje je prezentovala NASA, koli\u010dina, vrijeme i pozicija istanjenog sloja ozona stalno se menjaja.<\/p>\n

Ve\u0107u istanjenost na Ju\u017enom polu uzrokuju isklju\u010divo meteorolo\u0161ke pojave, pa je tako zbog ni\u017eih temeperatura omota\u010d tanji iznad Ju\u017enog pola (Antarktika) nego iznad Sjevernog pola (Arktika).<\/p>\n

Montrealski sporazum koji do danas ima 196 zemalja potpisnica iz cijelog svijeta, zna\u010dajno je doprinio smanjenju proizvodnje i potro\u0161nje \u0161tetnih hemikalija sa dugim atmosferskim \u017eivotom koje uni\u0161tavaju ozon.<\/p>\n

Polaze\u0107i od zna\u010daja o\u010duvanja ozonskog omota\u010da Generalna skup\u0161tina UN je, na svom 49. plenarnom zasjedanju 19. decembra 1994. godine, proglasila 16. septembar Me\u0111unarodnim danom za\u0161tite ozonskog omota\u010da.<\/p>\n

“Tokom prethodne decenije, stratosferski ozon u antarti\u010dkom i arkti\u010dkom regionu, kao i globalno, vi\u0161e se ne pove\u0107ava, iako \u0107e biti potrebno jo\u0161 nekoliko decenija da se stanje omota\u010da vrati na period prije 1980-tih”, izjavio je Gir Braten, vi\u0161i nau\u010dni saradnik pri Svjetskoj meteorolo\u0161koj organizaciji(WMO) povodom objavljivanja izvje\u0161taja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Braten je dodao da “svijet mo\u017ee biti zadovoljan, jer je Montrealski protokol bio taj sjajni trenutak kada su u kriznoj situaciji politi\u010dari poslu\u0161ali nau\u010dnike, uprkos sna\u017enom protestu hemijskih industrijskih giganata”.<\/p>\n

Sedamdesetih godina pro\u0161log vijeka nau\u010dnici su utvrdili da supstance koje su po svom hemijskom sastavu halogeni ugljovodonici, i \u010diji je komercijalni naziv freoni, o\u0161te\u0107uju ozonski omota\u010d.<\/p>\n

Tih godina su skoro svi fri\u017eideri, klima-ure\u0111aji, razni sprejevi, aparati za ga\u0161enje po\u017eara i drugi ure\u0111aji koristili freone u svom radu. Zahvaljuju\u0107i udru\u017eenom radu Me\u0111unarodne zajednice, kojom su rukovodile Ujedinjene nacije, a na osnovu Montrealskog sporazuma, stanje je znatno popravljeno.<\/p>\n

Primjer za\u0161tite ozonskog omota\u010da je vrlo pou\u010dan, kako u pogledu nebrige prema planetarnim resursima, tako i u pogledu uspje\u0161nog djelovanja me\u0111unarodne zajednice i dobre saradnje razvijenih i zemalja u razvoju u okviru Ujedinjenih nacija.<\/p>\n

S obzirom na to da supstance koje o\u0161te\u0107uju ozonski omota\u010d dobrim dijelom uti\u010du i na klimatske promjene, njihovo izbacivanje iz upotrebe stavlja Montrealski sporazum u prvi plan i u pogledu za\u0161tite klime i odr\u017eivog razvoja o \u010demu je bilo rije\u010di tokom konferencije UN “Rio+20” koja je odr\u017eana u junu 2012. u Brazilu.<\/p>\n

Ovaj me\u0111unarodni sporazum usvojen 1987. godine u okviru Be\u010dke konvencije o za\u0161titi ozonskog omota\u010da, stupio je na snagu 1989. godine i predvi\u0111a postepeni prekid proizvodnje materija \u0161tetnih po ozonski omota\u010d.<\/p>\n

Ozon je gas sa\u010dinjen od tri atoma kiseonika i vrlo je rijedak u atmosferi. Uglavnom se nalazi u stratosferi na visini od 10 do 50 kilometara iznad Zemljine povr\u0161ine. Ozonski omota\u010d \u0161titi \u017eivi svijet na na\u0161oj planeti od \u0161tetnih sun\u010devih zra\u010denja koja dovode do brojnih bolesti, promjene klime i poreme\u0107aja u globalnog ekosistema.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107i dio ozonskog omota\u010da bi\u0107e obnovljen izme\u0111u 2050. i 2075. godine. <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":61451,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-94111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=94111"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94111\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/61451"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=94111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=94111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=94111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}