{"id":94033,"date":"2012-09-15T08:26:00","date_gmt":"2012-09-15T06:26:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=94033"},"modified":"2012-09-15T08:26:00","modified_gmt":"2012-09-15T06:26:00","slug":"laz-o-holesterolu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/09\/15\/laz-o-holesterolu\/","title":{"rendered":"La\u017e o holesterolu"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Ve\u0107 dugi niz godina, sa svih strana bombardovani smo informacijama da holesterol na\u0161em organizmu nanosi te\u0161ko popravljivu \u0161tetu.<\/p>\n

U skladu s tim, \u017eelimo li ostati zdravi, moramo drasti\u010dno smanjiti unos masno\u0107a \u017eivotinjskog porijekla poput mlijeka, maslaca, sira, pavlake i ostalih mlije\u010dnih proizvoda.<\/p>\n

No, je li to, uistinu tako? \u010cini se da nije, jer sve vi\u0161e lije\u010dnika i nau\u010dnika tvrdi da je rije\u010d o zabludi mitolo\u0161kih razmjera.<\/p>\n

Krenimo redom, pa za po\u010detak spomenimo nesumnjivo najve\u0107e istra\u017eivanje ikad provedeno od strane Svjetske zdravstvene organizacije, odnosno, njihov MONICA projekat (Multinacional MONItoring of trends and determinants in CArdiovascular disease \u2013 multinacionalno pra\u0107enje klju\u010dnih faktora za razvoj kardiovaskularnih bolesti).<\/p>\n

Tom istra\u017eivanju, izme\u0111u ostaloga, bio je cilj istra\u017eiti vezu izme\u0111u kardiovaskularnih oboljenja i holesterola.<\/p>\n

Ta veza nikada nije ustanovljena, iako je navedeno istra\u017eivanje, tokom vi\u0161e od 10 godina provedeno u 21 zemlji \u0161irom svijeta, na najve\u0107em mogu\u0107em uzorku ikada, odnosno na 10 miliona \u017eena i mu\u0161karca.<\/p>\n

Iako su rezultati tog dugoro\u010dnog i basnoslovno skupog istra\u017eivanja bili savr\u0161eno jasni, brzinom munje pometeni su pod tepih, jer \u2013 poga\u0111ate \u2013 nisu bili u skladu s onim \u0161to je Svjetska zdravstvena organizacija o\u010dekivala dobiti kao rezultat.<\/p>\n

Dakle, preostaje nam zaklju\u010diti da je istina ve\u0107 odavno poznata, ali se zatajuje u korist nekih drugih, po svemu sude\u0107i, znatno isplativijih ‘istina’.<\/p>\n

Poput istine da su u to vrijeme, prije vi\u0161e od 20 godina, lijekovi za sni\u017eavanje kolesterola ve\u0107 bili u upotrebi, a tako je trebalo i ostati.<\/p>\n

Budu\u0107i da je holesterol nepravedno progla\u0161en glavnim uzro\u010dnikom bolesti srca i krvnih \u017eila, medicinska struka po\u010dela je preporu\u010divati da masno\u0107e \u017eivotinjskog porijekla izbace iz prehrane.<\/p>\n

Umjesto njih, naveliko se po\u010dela preporu\u010divati upotreba industrijski prera\u0111enih biljnih ulja.<\/p>\n

Maslac je zamijenjen popularnim margarinom, a i dan danas se naveliko savjetuje da se konzumacija namirnica poput sira i pavlake, smanji na najmanju mogu\u0107u mjeru.<\/p>\n

Pravi uzrok bolesti srca nije holesterol<\/strong><\/p>\n

Ve\u0107 spomenute rezultate WHO-ove MONICA studije o nemogu\u0107nosti povezivanja kardiovaskularnih oboljenja s kolesterolom, potvr\u0111uje i dr. Dwight Lundell, ugledni kardiokirurg koji je tokom 25 godina izvr\u0161io vi\u0161e od 5000 operacija.<\/p>\n

Pozivaju\u0107i se na nau\u010dna istra\u017eivanja provedena zadnjih nekoliko godina, kao i na bogato li\u010dno iskustvo, dr. Lundell tvrdi da je glavni uzro\u010dnik bolesti srca i krvnih \u017eila upalni proces koji nastaje u arterijama, kao posljedica prehrane s premalo zasi\u0107ene masno\u0107e.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, ono \u0161to zaista nanosi veliku \u0161tetu na\u0161im krvnim \u017eilama, su biljna ulja s velikim udjelom omega-6 masnih kiselina, poput suncokretovog, sojinog i kukuruznog, te prekomjerno konzumiranje proizvoda s velikim udjelom bra\u0161na i \u0161e\u0107era.<\/p>\n

Jer, kako tvrdi dr. Lundell, slu\u017ebena medicina je napravila u\u017easnu pogre\u0161ku kad je ljudima savjetovala da izbjegavaju zasi\u0107ene masti i da umjesto njih koriste vi\u0161estruko nezasi\u0107ena ulja.<\/p>\n

Ove, davno uspostavljene prehrambene preporuke dovele su do epidemije pretilosti i dijabetesa, koji su po smrtnosti, ljudskoj patnji i materijalnom tro\u0161ku, nadma\u0161ili svaku drugu po\u0161ast u istorije \u010dovje\u010danstva.<\/p>\n

Iako aterosklerotski plak (masno-vezivna naslaga u stijenci arterije), sadr\u017ei vrlo malu koli\u010dinu holesterola, i uprkos \u010dinjenici da se te naslage prete\u017eno sastoje od vi\u0161estruko nezasi\u0107enih masno\u0107a, propagandna ma\u0161inerija uspje\u0161no je odradila svoj zadatak.<\/p>\n

Ve\u0107ina ljudi u dana\u0161nje vrijeme slijepo slijedi slu\u017ebeno preporu\u010denu prehranu, koja je siroma\u0161na zasi\u0107enim mastima i bogata vi\u0161estruko nezasi\u0107enim mastima i ugljenim hidratima, ne znaju\u0107i da upravo takva prehrana nanosi veliku \u0161tetu na\u0161im krvnim \u017eilama.<\/p>\n

Tom neznanju ne treba se \u010duditi, uzmemo li u obzir da je dru\u0161tvo u kojem \u017eivimo, prioritetno vo\u0111eno \u017eeljom za unosnom zaradom. \u017dalosno ali istinito, industriji lijekova zdrav \u010dovjek je najneunosniji, a statini, lijekovi za sni\u017eavanje holesterola, pripadaju grupi najprodavanijih na svijetu.<\/p>\n

U skladu s tim, nije te\u0161ko uvidjeti vezu izme\u0111u industrije hrane i industrije lijekova. Proizvodnja ‘zdrave hrane’ koja u kona\u010dnici ljude \u010dini bolesnima, savr\u0161eno je isplativa jednima i drugima.<\/p>\n

Prava uloga holesterola<\/strong><\/p>\n

Waltre Hartenbach, autor knjige La\u017e o kolesterolu, objavljene i kod nas, osvje\u0161\u0107uje nas o pravoj prirodi holesterola i njegovoj ulozi u organizmu.<\/p>\n

On tuma\u010di da je holesterol – kojega se svi toliko bojimo, dr\u017ee\u0107i ga nekom stra\u0161nom materijom koja na\u0161em organizmu nanosi goleme \u0161tete – zapravo osnovna gra\u0111evna materija stani\u010dnih membrana svih tkiva, neophodna za normalan rad organizma.<\/p>\n

Budu\u0107i da holesterol sudjeluje pri stvaranju hormona, vitamina A, D i E, te \u017eu\u010dnih kiselina, njegovo sni\u017eavanje direktno dovodi do slabljenja vitalnosti i plodnosti, poreme\u0107aja u izgradnji kostiju i muskulature, te ozbiljnih poreme\u0107aja u nivou elektrolita koji u kona\u010dnici vode do ozbiljnih sr\u010danih i neurolo\u0161kih komplikacija.<\/p>\n

Sude\u0107i po rezultatima brojnih istra\u017eivanja, dijeta koja savjetuje redukovanje masno\u0107a i holesterola, nema nikakav u\u010dinak na bolesti srca i krvnih \u017eila.<\/p>\n

Stoga bi uistinu bilo krajnje vrijeme da mit o holesterolu proglasimo time \u0161to jest \u2013 jednom od najve\u0107ih zabluda na\u0161ega vremena, te svoje prehrambene navike najzad uskladimo sa zdravim razumom.<\/p>\n

\u017delimo li biti uistinu biti zdravi, moramo se vratiti tradicionalnoj prehrani, temeljenoj na unosu zasi\u0107enih masti.<\/p>\n

Zasi\u0107ene masti ja\u010daju imunolo\u0161ki sistem i spre\u010davaju pojavu mnogih bolesti.<\/p>\n

Njihove masne kiseline po prirodi su antigljivi\u010dne, antivirusne i antimikrobne.<\/p>\n

One sprje\u010davaju osteoporozu, hrane mozak, te osiguravaju pravilan rad \u017eiv\u010danog i hormonalnog sistema. Uz sve navedeno, pouzdano sni\u017eavaju rizik od bolesti srca i krvnih \u017eila.<\/p>\n

Prehrana bogata prirodnim masno\u0107ama nipo\u0161to nije \u0161tetna po zdravlje. Ba\u0161 nasuprot, takva prehrana je izuzetno zdrava i vi\u0161estruko korisna.<\/p>\n

U svakom slu\u010daju, smanjenje unosa ugljenih hidrata i pove\u0107anje unosa prirodnih masno\u0107a poput onih iz doma\u0107eg mlijeka, sira, maslaca te kokosovog ulja dugoro\u010dno \u0107e vas za\u0161tititi od brojnih bolesti i posjeta lije\u010dnicama.<\/p>\n

alternativa-za-vas.com<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ve\u0107 dugi niz godina, sa svih strana bombardovani smo informacijama da holesterol na\u0161em organizmu nanosi te\u0161ko popravljivu \u0161tetu. U skladu s tim, \u017eelimo li ostati zdravi, moramo drasti\u010dno smanjiti unos masno\u0107a \u017eivotinjskog porijekla poput mlijeka, maslaca, sira, pavlake i ostalih mlije\u010dnih proizvoda. No, je li to, uistinu tako? \u010cini se da nije, jer sve vi\u0161e […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-94033","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94033","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=94033"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/94033\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=94033"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=94033"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=94033"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}