Ha\u0161ki tribunal koji je od 1993. procesuirao 161 osobu za zlo\u010dine na teritoriji biv\u0161e SFR Jugoslavije, \u201c\u017eivje\u0107e\u201d \u010detvrt vijeka – do novembra 2016.<\/p>\n
Kako navodi B92, o\u010dekuje se da \u0107e \u017ealba protiv osu\u0111enih bosanskih Hrvata na \u010delu sa Jadrankom Prlji\u0107em biti predmet koji \u0107e tada zaokru\u017eiti sve postupke.<\/p>\n
Prije toga, kako planiraju u Hagu, oktobra 2015., trebalo bi da se zavr\u0161i postupak protiv lidera radikala Vojislava \u0160e\u0161elja.<\/p>\n
Istog mjeseca, samo godinu ranije, okon\u010da\u0107e se i megaproces protiv bosanskih Srba na \u010delu sa Vujadinom Popovi\u0107em, koji su optu\u017eeni za najte\u017ee zlo\u010dine u BiH. Procjenjuje se da \u0107e \u017ealbeni postupak protiv biv\u0161ih dr\u017eavnika, vojnih i policijskih funkcionera Srbije i SRJ koji su optu\u017eeni za zlo\u010dine na KiM tokom 1999., biti zavr\u0161en u julu slede\u0107e godine, mjesec po\u0161to \u0107e se nadle\u017enost Ha\u0161kog tribunala nastaviti na rezidualni mehanizam. Nekoliko mjeseci kasnije zavr\u0161i\u0107e se i apelacioni postupak protiv biv\u0161eg funkcionera srpskog MUP-a Vlastimira \u0110or\u0111evi\u0107a, koji je optu\u017een da je po\u010dinio iste zlo\u010dine.<\/p>\n
Ne\u0161to bli\u017ee presude o\u010dekuju se u Hagu krajem ove godine, kada bi trebalo da se ocjeni koliko su tu\u017eila\u0161tvo i odbrana bili uspe\u0161ni da potvrde, odnosno ospore optu\u017enicu protiv Mi\u0107e Stani\u0161i\u0107a i Stojana \u017dupljanina. U istom periodu se o\u010dekuje i presuda protiv nekada najbli\u017eeg saradnika ratnog komadanta VRS Ratka Mladi\u0107a Zdravka Tolimira. U Hagu skre\u0107u pa\u017enju da su stru\u010dnjaci koji rade na Tolimirovom predmetu istovremeno anga\u017eovani i u \u201cslu\u010daju Mladi\u0107\u201d.<\/p>\n
Poslije novembra se o\u010dekuje i kona\u010dna rije\u010d suda u ponovljenom procesu protiv komadanta OVK Ramu\u0161a Haradinaja. Tu\u017eila\u0161tvo je zatvorilo slu\u010daj 20. aprila. Kancelarija \u0161efa tu\u017eila\u0161tva Ser\u017ea Bramerca skre\u0107e pa\u017enju da je zavr\u0161etak ovog procesa bio znatno ote\u017ean izme\u0111u novembra 2011. i aprila 2012. zbog velikih pote\u0161ko\u0107a da se obezbijedi svjedo\u010denje klju\u010dnog svjedoka.<\/p>\n
Epitet predmeta sa najvi\u0161e dokaza nosi proces protiv prvog predsjednika RS Radovana Karad\u017ei\u0107a u kojem je tu\u017eila\u0161tvo 26. aprila izvelo pethiljaditi dokaz.<\/p>\n
“To je vi\u0161e dokaza nego u bilo kom predmetu u Tribunalu”, obja\u0161njavaju u Hagu.<\/p>\n
Su\u0111enje Ratku Mladi\u0107u, ratnom komandantu VRS, po\u010delo je 16. maja, ali se o\u010dekuje da \u0107e ovaj proces u\u0107i i u 2014. Tu\u017eila\u0161tvo namjerava da pozove 387 svjedoka, od kojih \u0107e samo sedam li\u010dno i potpuno svjedo\u010diti u Tribunalu, 141 svjedok je dostupan da bude pozvan na unakrsno ispitivanje, dok \u0107e svjedo\u010denja ostalih 239 svjedoka biti dodata u pismenoj formi. Tu\u017eila\u0161tvo je podijelilo predmet protiv Mladi\u0107a u pet segmenata: pregled cijelog slu\u010daja, zlo\u010dini u Sarajevu, uzimanje talaca, zlo\u010dini u 15 op\u0161tina \u0161irom BiH koji su po\u010deli 1995., i zlo\u010dini u Srebrenici.<\/p>\n
Proces protiv Gorana Had\u017ei\u0107a \u0107e biti poslednji koji \u0107e po\u010deti u Ha\u0161kom tribunalu, uprkos tome \u0161to obuhvata prve zlo\u010dine koji su se dogodili na podru\u010dju biv\u0161e Jugoslavije od 1991. do 1993. Po\u010detak su\u0111enja zakazan je za 16. oktobar.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ha\u0161ki tribunal koji je od 1993. procesuirao 161 osobu za zlo\u010dine na teritoriji biv\u0161e SFR Jugoslavije, \u201c\u017eivje\u0107e\u201d \u010detvrt vijeka – do novembra 2016. Kako navodi B92, o\u010dekuje se da \u0107e \u017ealba protiv osu\u0111enih bosanskih Hrvata na \u010delu sa Jadrankom Prlji\u0107em biti predmet koji \u0107e tada zaokru\u017eiti sve postupke. Prije toga, kako planiraju u Hagu, oktobra […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14],"tags":[],"class_list":["post-93029","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/93029","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=93029"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/93029\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=93029"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=93029"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=93029"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}