{"id":92943,"date":"2012-09-02T07:15:09","date_gmt":"2012-09-02T05:15:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=92943"},"modified":"2012-09-01T23:27:11","modified_gmt":"2012-09-01T21:27:11","slug":"bih-%e2%80%93-ljevica-i-promene","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/09\/02\/bih-%e2%80%93-ljevica-i-promene\/","title":{"rendered":"BiH \u2013 Ljevica i promene"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Goran Markovi\u0107<\/p>\n

Bosna i Hercegovina je dr\u017eava sa kapitalisti\u010dkim ure\u0111enjem. Ne\u0107e se svi slo\u017eiti sa ovom tvrdnjom. Neki \u0107e re\u0107i da ovaj sistem ne mo\u017ee biti kapitalisti\u010dki, jer je suvi\u0161e neure\u0111en, a pod kapitalizmom se obi\u010dno podrazumijeva ono \u0161to postoji na Zapadu. Neki \u0107e, pak, tvrditi da na\u0161e dru\u0161tvo jo\u0161 prolazi kroz tranziciju, pa se ne mo\u017ee tvrditi da je kapitalizam uspostavljen, makar to bio cilj politi\u010dkih elita.<\/p>\n

Ovdje treba ista\u0107i nekoliko stvari. Dru\u0161tveni sistem nije ono \u0161to neko \u017eeli i o\u010dekuje, jer je to subjektivni do\u017eivljaj koji ne mora imati, a naj\u010de\u0161\u0107e i nema, mnogo veze sa stvarnim \u017eivotom. Neure\u0111enost \u201ena\u0161eg\u201c kapitalizma ne dovodi u pitanje njegovo postojanje. To \u0161to je jedan sistem neure\u0111en, ne zna\u010di da ne postoji, ve\u0107 da elite koje ga vode nisu sposobne ili voljne da ga urede, ili, \u010dak, da je ta neure\u0111enost njegovo prirodno stanje. Kapitalisti\u010dka dru\u0161tva u svijetu grupi\u0161u se u dvije ili tri grupe \u2013 dru\u0161tva kapitalisti\u010dkog centra, poluperiferije i periferije. Ta podjela je prirodna za kapitalizam i nijedno kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo joj ne mo\u017ee izbje\u0107i. U najboljem slu\u010daju, bosanskohercegova\u010dko dru\u0161tvo pripada drugoj kategoriji. U njemu kapitalisti\u010dke anomalije poja\u010dano dolaze do izra\u017eaja, uglavnom iz dva razloga \u2013 podre\u0111enog polo\u017eaja na svjetskom tr\u017ei\u0161tu i izrazite nesrazmjere snaga osnovnih dru\u0161tvenih klasa.<\/p>\n

Jednom rije\u010dju, sve kroz \u0161ta prolazimo posljednjih godina i decenija nije posljedica (samo) nesposobnosti politi\u010dkih elita, ve\u0107 njihove strate\u0161ke opredijeljenosti za kapitalizam. Kapitalisti\u010dka restauracija, koja se sprovodi ve\u0107 vi\u0161e od dvadeset godina, uzela je danak. Proces prvobitne akumulacije kapitala, koji je u Bosni i Hercegovini imao dva osnovna oblika u ratnom profiterstvu i plja\u010dka\u0161koj privatizaciji, uslovio je neure\u0111enost sistema, jer prvobitna akumulacija podrazumijeva divlju, brzu i beskrupuloznu plja\u010dku dru\u0161tvenog bogatstva u korist kapitalisti\u010dke klase koja je formirana ve\u0107 u toku rata na ovim prostorima.<\/p>\n

Ova restauracija zna\u010di i uspostavljanje socijalne strukture karakteristi\u010dne za kapitalizam. Ovo je va\u017eno za odgonetanje dileme postoji li kod nas radni\u010dka klasa. \u010cesto se \u010duje komentar da ona kod nas ne postoji, da je uni\u0161tena sa krupnom industrijom. Iz toga se dalje izvodi zaklju\u010dak da ne postoji subjekt koji, po mi\u0161ljenju, ljevice predstavlja osnovni subjekt dru\u0161tvenih promjena. Dakle, ako nema radni\u010dke klase, nema ni\u0161ta od promjena onakvih kakve zami\u0161lja ljevica. Tradicionalno shvatanje radni\u010dke klase je pogre\u0161no. Danas se pod njom podrazumijevaju svi oni koji nemaju privatni kapital ve\u0107 \u017eive od prodaje svoje radne snage, fizi\u010dke ili intelektualne, privatnom kapitalu ili dr\u017eavi. Radni\u010dku klasu \u010dine svi oni koji u procesu rada nemaju upravlja\u010dke pozicije, pa ne odlu\u010duju o raspodjeli vi\u0161ka vrijednosti. Nju \u010dine svi oni koji su u procesu rada podre\u0111eni, makar bili akademici.<\/p>\n

Naravno, nije radni\u010dka klasa jedina zainteresovana za promjene, niti ih ona sama mo\u017ee sprovesti. Me\u0111utim, potrebno je relativno precizno odrediti ko je zainteresovan za dru\u0161tvene promjene, kakve one treba da budu i kako do njih do\u0107i. Uobi\u010dajena je floskula da se ka\u017ee kako se promjene posti\u017eu na izborima, a da treba da ih ostvari narod ili gra\u0111ani. To su obi\u010dne besmislice, koje treba da zamagle perspektive promjena i da potpuno obesmisle svaki politi\u010dki anga\u017eman. Nije stvar u tome da su izbori besmisleni. Stvar je u tome da su ovakvi izbori besmisleni. Oni su svedeni na demokratski dekor, koji treba da poslu\u017ei za legitimisanje politi\u010dkih elita. Po\u0161to je u Bosni i Hercegovini, zbog prirode politi\u010dkog sistema, opozicija vrlo slaba u Parlamentarnoj skup\u0161tini, pa velike stranke gotovo uvijek u\u010destvuju u vlasti, izbori sve manje slu\u017ee da odrede ko \u0107e biti na vlasti a ko u opoziciji, a sve vi\u0161e da se izvr\u0161i raspodjela resora i drugih rukovode\u0107ih mjesta.<\/p>\n

Da bi izbori imali smisla, mora biti ispunjeno nekoliko uslova: 1) mora postojati izborna politi\u010dka alternativa; 2) ta alternativa mora biti ne samo politi\u010dka nego i socijalna; 3) alternativa mora imati relativno fer uslove za u\u010de\u0161\u0107e u izbornoj kampanji i na samim izborima; 4) vladaju\u0107a klasa i elita moraju biti onemogu\u0107ene da velikim mahinacijama onemogu\u0107e ja\u010danje alternative.<\/p>\n

Kad ka\u017eemo da alternativa mora biti i socijalna, mislimo da dru\u0161tvene promjene moraju biti izraz zajedni\u010dke volje i napora politi\u010dke organizacije i \u0161ireg socijalnog pokreta, te da izborna alternativa mora imati oblikovanu i organizovanu socijalnu bazu. To \u0161to \u0107e neku politi\u010dku stranku ili koaliciju podr\u017eavati odre\u0111en broj bira\u010da, nije dovoljno. Potrebno je da se ti bira\u010di aktiviraju kao pripadnici razli\u010ditih interesnih grupa, organizacija, udru\u017eenja, da vr\u0161e pritisak i na one koje su birali i na one protiv kojih su glasali, kako bi alternativni program bio ostvaren. To je ono \u0161to se zove kombinacija parlamentarnog i vanparlamentarnog djelovanja, jer su parlamentarni predstavnici \u010desto skloni da iznevjere izborna obe\u0107anja. Dru\u0161tvene promjene se ne ostvaruju samo kroz politi\u010dke institucije, ve\u0107 i na ulici, u preduze\u0107u, na univerzitetu, itd. Mre\u017ea aktera dru\u0161tvenih promjena mora biti \u0161iroka. Na\u0161e politi\u010dke elite misle suprotno. Njima odgovara da se \u201enarod\u201c aktivira jednom u dvije godine, u vrijeme odr\u017eavanja izbora. Nikakve organizacije, osim njihovih partija, nisu po\u017eeljne, osim ako im trenutno slu\u017ee za ostvarivanje nekih ciljeva. Na\u0161e politi\u010dke elite nisu se ni toliko politi\u010dki razvile da shvate zna\u010daj trajnog postojanja i djelovanja razli\u010ditih organizacija, makar bile pod njihovom kontrolom. Uostalom, i na Zapadu postoje sindikati i druge organizacije koje su manje ili vi\u0161e povezane sa partijama, nalaze se pod njihovim uticajem, ali istovremeno ostvaruju svakodnevnu aktivnost i imaju masovnu podr\u0161ku. Kod nas je na djelu ogoljena elitisti\u010dka, formalisti\u010dka i etni\u010dka demokratija.<\/p>\n

U politi\u010dkom smislu, svi \u010dine narod \u2013 i bogati i siroma\u0161ni, i potla\u010deni i tla\u010ditelji, i mo\u0107ni i nemo\u0107ni. Kako je narod vrlo heterogen, bilo bi besmisleno tvrditi da on kao takav mo\u017ee definisati po\u017eeljne dru\u0161tvene promjene. Svaka dru\u0161tvena grupa unutar naroda ima svoje interese i svoje vi\u0111enje promjena, svaka od njih defini\u0161e svoj politi\u010dki program. Dakako, to je tako u dru\u0161tvima u kojima dru\u0161tvena stvarnost nije prekrivena velom tzv. nacionalnih interesa. U Bosni i Hercegovini postoji konsenzus politi\u010dkih elita o najva\u017enijim pitanjima ekonomske i socijalne prirode, koja su rije\u0161ena na za njih prihvatljiv na\u010din, pa ih skoro niko ne postavlja. Uzmimo za primjer poresku politiku ili politiku zapo\u0161ljavanja. U Bosni i Hercegovini ne postoji progresivno oporezivanje, osim u nekim bijednim tragovima. Nijedna politi\u010dka stranka ne propagira usvajanje zakona kojima bi bilo uvedeno progresivno oporezivanje. Time se one jasno opredjeljuju kao partije kapitala. Ili, pitanje PDV-a. Glasovi za diferenciranu stopu i nultu stopu PDV-a odavno su utihnuli, a i \u010duli su se samo u vrijeme usvajanja Zakona o PDV-u i ne\u0161to malo u izbornoj kampanji. Partija koja bi htjela predstavljati alternativu morala bi imati jasne i druga\u010dije ideje o tome kakvu poresku politiku voditi. Me\u0111utim, postoji \u0161irok konsenzus politi\u010dkih stranaka, bez obzira na etni\u010dki predznak, da tu ni\u0161ta ne treba mijenjati. Politi\u010dke stranke, dakle, itekako mogu na\u0107i zajedni\u010dki jezik kad im je to u interesu, bilo da se interes ogleda u promjenama ili zadr\u017eavanju postoje\u0107eg stanja.<\/p>\n

Drugi primjer je zapo\u0161ljavanje. Postoji konsenzus politi\u010dkih stranaka da to pitanje jednostavno zanemare, jer nema nikog dovoljno sna\u017enog ko bi ih primorao da ga rje\u0161avaju. S druge strane, njihovi programi isklju\u010duju mogu\u0107nost rje\u0161avanja ovog problema. Ako imamo ekonomiju koja po\u010diva na uvozu i trgovini, jasno je da problem nezaposlenosti ne mo\u017ee biti ni ubla\u017een, a pogotovo ne mo\u017ee biti rije\u0161en. Jedna od uspje\u0161nih mjera koja se primjenjivala u nekim dr\u017eavama radi smanjenja stope nezaposlenosti je skra\u0107enje radnog vremena i uvo\u0111enje kra\u0107e radne nedjelje, naravno bez smanjenja plata ve\u0107 zaposlenih. Time se stvaraju pretpostavke za zapo\u0161ljavanje novih radnika. Kod nas to nije mogu\u0107e, i to ne toliko iz ekonomskih koliko iz politi\u010dkih razloga. Nikad neka politi\u010dka stranka nije predlo\u017eila ovu mjeru. Ako je sindikat odlu\u010dio da ne vr\u0161i pritisak na vlade da rje\u0161avaju problem nezaposlenosti, za\u0161to bi onda politi\u010dke stranke to same poku\u0161avale?<\/p>\n

\u0160ta da radi ljevica?<\/p>\n

Ljevica se u ovom trenutku i vjerovatno odre\u0111en vremenski period u budu\u0107nosti nalazi u pripremnoj fazi. Ona se priprema za stvaranje svoje partije i \u0161ireg lijevog pokreta. Socijaldemokratske partije u Bosni i Hercegovini nisu ljevi\u010darske niti ima izgleda da \u0107e to biti. Zato se na njih ne mo\u017ee ra\u010dunati kao na nosioce dru\u0161tvenih promjena. U ovom trenutku ne postoji nijedna organizacija, politi\u010dka ili dru\u0161tvena, koja bi mogla biti nosilac promjena. Politi\u010dke lijeve organizacije postoje, ali se nalaze u prvim fazama svog uobli\u010davanja, osmi\u0161ljavanja ideologije, politike i strategije. \u010cak je veliko pitanje da li \u0107e postoje\u0107e organizacije opstati ili \u0107e kasnije na njihovo mjesto stupiti neke druge, ozbiljnije i trajnije.<\/p>\n

Zadatak ljevice je trostruk. Prvo, ona treba da djeluje obrazovno i propagandno. Ona treba da obrazuje i sebe i druge i da \u0161iri propagandu, ali ne propagandu u pe\u017eorativnom smislu, ve\u0107 u smislu \u0161irenja osmi\u0161ljenih ideja o tome ko, kako i kakve dru\u0161tvene promjene treba da izvr\u0161i. Nijedan politi\u010dki ili dru\u0161tveni pokret ne mo\u017ee postojati kao ozbiljan pokret ako nije u stanju da ponudi kredibilna rje\u0161enja, a ne mo\u017ee ih ponuditi ako njegovi aktivisti ne posjeduju znanja i informacije. Ljevica mora da osmisli svoj nastup u modernom dru\u0161tvu. Ona se ne mo\u017ee samo hvatati za glasa\u010dke listi\u0107e i nadati da \u0107e bira\u010di kona\u010dno shvatiti da je ona u pravu. Jer, ako desnica nije u pravu, to jo\u0161 uvijek ne zna\u010di da ljevica jeste. A i ako jeste, nema nikakvih garancija da \u0107e bira\u010di to shvatiti. Ljevica mora da vrati klasnu analizu dru\u0161tva i dru\u0161tvenih procesa u centar pa\u017enje i da dru\u0161tvene sukobe posmatra prvenstveno, mada ne isklju\u010divo, kao klasne. Ona treba da vodi politiku koja bi se od dana\u0161nje razlikovala po tome \u0161to ne bi bila dnevna politika lokalnih politikanata, zasnovana na interesima uskih grupa, koje ne posjeduju \u0161ira znanja niti su im ona potrebna.<\/p>\n

Drugo, ljevica treba da se organizuje, da stvara svoju partiju ili vi\u0161e njih, ali i druge organizacije, koje ne bi bile politi\u010dke u u\u017eem smislu. Svaki ozbiljan politi\u010dki pokret djeluje kroz \u010ditavu mre\u017eu organizacija, po\u010dev od politi\u010dkih preko sindikalnih do studentskih. Ukoliko takve organizacije nije mogu\u0107e stvoriti, pokret djeluje kroz ve\u0107 postoje\u0107e organizacije, nastoje\u0107i da u njima ostvari \u0161to ve\u0107i uticaj. Politi\u010dke organizacije ljevice ne smiju biti centralisti\u010dke i birokratske. U njima treba dozvoliti organizovanje tendencija, ali na\u010din djelovanja ne smije biti ni federalisti\u010dki, pa da dovede do anarhije i samovolje lokalnih organizacija.<\/p>\n

Tre\u0107e, ljevica treba da uzme u\u010de\u0161\u0107e u aktivnostima koje ve\u0107 sad organizuju sindikati i druge organizacije, da im poku\u0161a dati prepoznatljiv oblik. To zna\u010di da postoje\u0107e akcije treba da budu bolje osmi\u0161ljene, sa ciljevima koji se ne\u0107e ograni\u010diti samo na trenutne i lokalne zahtjeve. Drugim rije\u010dima, postoje\u0107e akcije treba da postanu programske. Osim toga, one treba da prevazi\u0111u lokalne okvire. \u0160trajk u jednom preduze\u0107u mo\u017ee biti koristan i nu\u017ean oblik borbe, ponekad jedino mogu\u0107. Ali, dugoro\u010dno posmatrano, izolovane \u0161trajka\u010dke akcije ne mogu dati bilo kakve trajne rezultate, a ponekad \u010dak ne mogu dovesti ni do najsitnijih ustupaka. Treba ostvariti vezu izme\u0111u \u201elokalnih vo\u0111a\u201c, a sindikalne centrale to \u010desto ne \u017eele ili nisu u stanju. Sli\u010dno va\u017ei za aktivnosti koje provode druge organizacije.<\/p>\n

U Bosni i Hercegovini nema masovnog pokreta otpora neoliberalnom kapitalizmu. Uglavnom se radi o lokalnim akcijama, naj\u010de\u0161\u0107e u pojedinim preduze\u0107ima. Njima rukovode ljudi koji naj\u010de\u0161\u0107e nemaju dovoljno iskustva i znanja i ne osje\u0107aju snagu ili spremnost da svoje akcije pove\u017eu sa drugim lokalnim akcijama. Ljevica tu mo\u017ee pomo\u0107i, ali ne kao pokret koji se \u017eeli nametnuti kao vo\u0111stvo, ve\u0107 kao pokret koji razumije \u0161ira dru\u0161tvena kretanja, prednja\u010di teorijskim analizama i prijedlozima i ima svoje aktiviste u \u010ditavoj zemlji i razli\u010ditim dru\u0161tvenim grupama. Ako u tome uspije barem u maloj mjeri, u\u010dini\u0107e ve\u0107i uspjeh nego da na nekim izborima ima svoje kandidate koji \u0107e osvojiti nekolicinu mandata kojima ne\u0107e mo\u0107i ni\u0161ta da promijeni.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Bosni i Hercegovini nema masovnog pokreta otpora neoliberalnom kapitalizmu. Uglavnom se radi o lokalnim akcijama, naj\u010de\u0161\u0107e u pojedinim preduze\u0107ima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-92943","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92943","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=92943"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92943\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=92943"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=92943"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=92943"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}