{"id":92692,"date":"2012-08-30T12:43:24","date_gmt":"2012-08-30T10:43:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=92692"},"modified":"2012-08-30T12:43:24","modified_gmt":"2012-08-30T10:43:24","slug":"byanyima-slabija-participacija-zena-u-politici-znaci-i-nizu-stopu-razvoja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/08\/30\/byanyima-slabija-participacija-zena-u-politici-znaci-i-nizu-stopu-razvoja\/","title":{"rendered":"Byanyima: Slabija participacija \u017eena u politici zna\u010di i ni\u017eu stopu razvoja!’"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Razgovarala: Orhidea Gaura<\/p>\n

Winnie Byanyima, \u0161efica UNDP-ova njujor\u0161kog tima za ravnopravnost spolova, sudjelovala je na trodnevnom radnom sastanku, koji je odr\u017ean u Zagrebu, gdje su se sastali stru\u010dnjaci i stru\u010dnjakinje iz Kanade, \u010cada, Kube, Indije, Kenije, Nizozemske, Hrvatske, Filipina, Ju\u017ene Afrike, Ju\u017enog Sudana, Tajlanda, Ugande i drugih zemalja. Predsjednik Ivo Josipovi\u0107 bio je generalni sponzor meetinga na kojem se uglavnom raspravljalo o aktualnoj svjetskoj krizi i potrebi za sna\u017enijom ulogom \u017eena kao pokreta\u010dicama promjena. Winnie Byanyima iz Ugande pravi je primjer jedne \u017eene koja je cijeli \u017eivot prkosila nametnutim normama. Osim \u0161to je izabrala neobi\u010dnu karijeru i postala prvom \u017eenom zrakoplovnom pilotkinjom u svojoj zemlji, vrlo brzo se odlu\u010dila za potpuno razli\u010diti \u017eivotni put. Preciznije, politi\u010dka previranja u Ugandi vrlo brzo su je usmjerila prema politici. Za vrijeme 80-ih pridru\u017eila se Nacionalnoj oslobodila\u010dkoj vojsci pod vodstvom sada\u0161njeg predsjednika Ugande, Yowerija Musevenija, kako bi sru\u0161ili tada\u0161nji diktatorski re\u017eim koji je vladao. Od 1994. godine Byanyima je dvaput izabrana u Parlament, gdje je sna\u017eno kritizirala Vladu. U lipnju 1999. udaje se za Kizzu Besigye, vo\u0111u opozicije, koji je sedam puta bio u zatvoru zbog svojih politi\u010dkih aktivnosti.\u00a0 Napu\u0161ta lokalnu politi\u010dku scenu 2004. godine, u svrhu preuzimanja anga\u017emana u Afri\u010dkoj uniji, a od 2006. \u0161efica je\u00a0 UNDP-ova njujor\u0161kog tima za ravnopravnost\u00a0 spolova.<\/p>\n

Koji je glavni zaklju\u010dak sastanka odr\u017eanog u Zagrebu?<\/em><\/p>\n

Ovaj sastanak bio je konzultacija izme\u0111u nas, UNDP-ovih \u010dlanova\/ica, te nekih stru\u010dnjaka\/inja iz Hrvatske oko klju\u010dnih pitanja vezanih za ravnopravnost spolova, koji \u0107e biti dio na\u0161eg sljede\u0107eg strategijskog plana. Mi u UNDP-u smo UN-ova glavna razvojna mre\u017ea odgovorna u podru\u010djima kao \u0161to su borba protiv siroma\u0161tva i nejednakosti u zemljama u razvoju. Na\u0161 posao posljednjih sedam godina bio je organiziran oko \u010detiri glavne teme: demokratsko upravljanje, smanjenje siroma\u0161tva, i ostvarenje 12 milenijskih ciljeva, prevencija i oporavak od kriza uzrokovanih konfliktima i prirodnim katastrofama, zatim pitanja energije i okoli\u0161a. Sad razvijamo novi strategijski plan za sljede\u0107ih pet godina. U Zagrebu smo raspravljali o problemima uspostavljanja spolne ravnopravnosti, kojoj bismo trebali pristupati kroz teme poput odr\u017eivog razvoja, zatim uklju\u010divi razvoj\/rast, kao i ja\u010danje otpornosti stanovni\u0161tva kako bi se lak\u0161e nosili s aktualnim krizama. Raspravljali smo o klju\u010dnim problemima svake regije, uklju\u010duju\u0107i isto\u010dnu i centralnu Europu, Arapske zemlje, Afriku, Latinsku Ameriku, Aziju i Pacifik. Moramo se vi\u0161e usredoto\u010diti na redefiniranje uloge ekonomske politike,\u00a0 i reformuliranje makroekonomske politike koja bi podr\u017eavala odr\u017eivi razvoj i smanjenje nejednakosti, osobito spolne nejednakosti. Takva politika se mora vi\u0161e usredoto\u010diti na sredi\u0161nje banke, koje mogu potaknuti financijski sektor na izdvajanje sredstava za postizanje odr\u017eivosti i smanjenja nejednakosti.<\/p>\n

Problem nejednakosti raste \u010dak i u razvijenim zemljama. Vidjeli smo da pokreti poput ‘Occupy Wall Street’ nisu postigli dugoro\u010dni uspjeh. Kako bi se zemlje Zapada trebale boriti protiv rastu\u0107eg problema nejednakosti?<\/em><\/p>\n

Zaklju\u010dili smo da bismo trebali prebaciti fokus sa siroma\u0161tva prema nejednakosti. Dokazi upu\u0107uju da je u posljednjih deset do petnaest godina raspodjela dohotka pove\u0107ano porasla me\u0111u 10 posto najbogatijih, dok su 25 posto najsiroma\u0161nijih postali jo\u0161 siroma\u0161niji. Neke od brzorastu\u0107ih zemalja u razvoju tako\u0111er imaju problem s rastu\u0107om nejednakosti. Razvijene zemlje imaju sporiji tempo rasta, ali tako\u0111er imaju taj problem rastu\u0107e nejednakosti. UNDP nema mandat u bogatim zemljama, ve\u0107 u tranzicijskim zemljama i zemljama u razvoju. No, smatram da je glavni zadatak otvoriti pitanje makropolitika i osigurati da one rade za blagostanje ljudi, da svatko ima siguran posao, pristojne uvjete rada i prihode. To je svakako va\u017enije nego stvaranje tr\u017ei\u0161nog prostora za velike igra\u010de i kompanije koje \u0107e stvarati veliki profit.<\/p>\n

Upravo ti veliki igra\u010di o\u010dito ne \u017eele jednakost. Postoji li neki drugi na\u010din izlaza osim svjetske revolucije?<\/em><\/p>\n

Mi, kao UNDP, prisutni\/e smo na terenu oko 166 zemalja, analiziramo i prou\u010davamo uzro\u010dne veze te razmjenjujemo dobre strategije pojedinih zemalja koje su zaista iskoristile svoju javnu politiku kako bi uspostavile bolje raspore\u0111en rast.<\/p>\n

Koje su to zemlje?<\/em><\/p>\n

Mi ne \u017eelimo imenovati zemlje, ali rangiramo ih prema na\u010dinu na koji je raspore\u0111en njihov rast i kako je utjecao na smanjenje siroma\u0161tva. Prema toj analizi, neke vrlo bogate zemlje su ni\u017ee rangirane, jer njihov rast nije dobro raspore\u0111en. Postoji jak konsenzus o potrebi da se razviju nove mjere za oba, gospodarski i dru\u0161tveni napredak te blagostanje. Mjerenje samog rasta je usko ograni\u010deno i beskorisno. Potrebno je razvijati mjere koje bi mogle zamijeniti BDP.<\/p>\n

Jedan od glavnih problema je ravnopravnost spolova. Pretpostavljam da Hrvatska nije toliko problemati\u010dna u tom pogledu koliko su druge zemlje. Koje zemlje ili regije su najgore po tom pitanju?<\/em><\/p>\n

Ravnopravnost spolova je multidimenzionalni problem. Prva je dimenzija sposobnosti, poput obrazovanja, zdravlje, prehrane. Mnoge zemlje, poput va\u0161e, izbrisale su razlike izme\u0111u dje\u010daka i djevojaka u pogledu dostupnosti obrazovanja i zdravstvene za\u0161tite. Me\u0111utim, \u017eene su primjerice manje prisutne u podru\u010dju znanosti. U zemljama gdje su \u017eene obrazovane jednako ili\u00a0 vi\u0161e od mu\u0161karaca, jo\u0161 uvijek nisu zaposlene u jednakom postotku kao mu\u0161karci. Ovo je \u010dest slu\u010daj u Latinskoj Americi pa i u tranzicijskim zemljama, gdje su unato\u010d obrazovanju \u017eene suo\u010dene s diskriminacijom na stvarnom tr\u017ei\u0161tu. Tre\u0107a domena je za\u0161tita, sigurnost od nasilja na radnom mjestu, u obiteljima, \u0161kolama itd. To je problem kako u nerazvijenim, tako i u razvijenim zemljama. Kad pogledate ove tri dimenzije, primijetit \u0107ete da ima jo\u0161 puno posla koji treba obaviti \u010dak i u razvijenim zemljama. Skandinavske zemlje, gdje je sudjelovanje \u017eena u radnoj snazi visok, imaju ve\u0107i rast. Dok zemlje poput Italije ili Japana, koje imaju nisku participaciju \u017eena, tako\u0111er imaju ni\u017eu stopu razvoja.<\/p>\n

Postoje li jo\u0161 uvijek zemlje u kojima \u017eene nemaju pravo glasa?\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 \u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n

Ne, ali postoji nekoliko arapskih zemalja gdje je \u017eenama zabranjeno sudjelovanje u nekim ekonomskim aktivnostima. \u017dene se suo\u010davaju s diskriminacijom u obliku strukturnih barijera na tr\u017ei\u0161tu. Te prepreke nisu regulirane zakonom ve\u0107 su nametnute od strane institucija. U stvarnosti, na\u010delo ‘isti posao, ista pla\u0107a’ nije jo\u0161 postignut ni u SAD-u.<\/p>\n

Va\u0161a biografija je dokaz da ste pravi primjer buntovnice. Me\u0111utim, u Va\u0161oj prezentaciji ste rekli da je sudjelovanje \u017eena u politici vi\u0161e pitanje elitizma<\/em>.<\/p>\n

Liberalna demokracija je elitisti\u010dki sustav u zemljama u razvoju, gdje su formalne politike predstavljane uglavnom od strane mu\u0161karaca i \u010dlanova elite koji govore u ime dru\u0161tva. UN inzistira na podr\u017eavanju uklju\u010divanja i politi\u010dkog anga\u017emana \u017eena. To \u0107e s vremenom stvoriti vi\u0161e mjesta za njih.<\/p>\n

Bliska ste prijateljica s predsjednikom Ugande, Yowerijem Musevinijem. Kako bi on reagirao na Va\u0161u kandidaturu za predsjednicu, jeste li razgovarali s njom o tome?<\/em><\/p>\n

Ne, nisam. Ne razmi\u0161ljam jo\u0161 o povratku na politi\u010dku scenu Ugande. Sretna sam \u0161to radim u UNDP-u jer ovdje imam globalnu platformu na kojoj mogu promicati spolnu ravnopravnost. To je pravi privilegij.<\/p>\n

Kakvo je trenutno stanje\u00a0 u Ugandi po pitanju prava homoseksualaca?<\/em><\/p>\n

Zakon je zabranjivao prava homoseksualaca, me\u0111utim nakon prosvjeda pokreta za ljudska prava koji je podr\u017ean od strane me\u0111unarodne organizacije za ljudska prava i demokratskih vlada, to se je promijenilo. Me\u0111utim, postoji sna\u017ean pritisak vjerskih i tradicijskih skupina u zemlji kako bi se taj zakon vratio.<\/p>\n

Dakle, nema \u0161anse za gay pride u Ugandi? Kod nas u Splitu pro\u0161le su godine sudionici bili napadnuti.<\/em><\/p>\n

Zna\u010di, ni vi niste tako daleko od Ugande. U Hrvatskoj je 95 posto stanovni\u0161tva katoli\u010dke vjere.\u00a0 U Ugandi, 40 posto stanovni\u0161tva su katolici, 40 posto protestanti, 15 posto muslimana i 5 posto afri\u010dkih religija. Ali stvar je u tome da su sve ove religijske skupine vrlo konzervativne. Ve\u0107ina tih ljudi \u017eivi u ruralnim podru\u010djima i odani su tradicionalnim vrijednostima. Gay pokreti u takvim sredinama nisu dobro prihva\u0107eni. Iako, postepeno raste razmi\u0161ljanje kako bi ih makar trebalo tolerirati, dozvoliti im da postoje i da postepeno postanu vi\u0161e prihva\u0107eni.<\/p>\n

Kakvo mi\u0161ljenje o tome ima predsjednik Museveni? On je vrlo konzervativan, zar ne?<\/em><\/p>\n

On jest konzervativan, ali i pragmati\u010dan. Zato je i uspio uvjeriti svoju stranku da ukine zakon koji se protivi pravima homoseksualaca.<\/p>\n

Odr\u017eao je svoju poziciju 26 godina. Je li Uganda spremna za istinsku demokraciju, gdje \u0107e biti \u010de\u0161\u0107e promjene Vlada?<\/em><\/p>\n

Kao i u drugim afri\u010dkim zemljama, Uganda ima Ustav i Vlade se moraju mijenjati u skladu s ustavnim odredbama. Iako se izbori odr\u017eavaju svakih pet godina, ne postoje vi\u0161e propisi koji ograni\u010davaju broj mandata koje predsjednik mo\u017ee odraditi. No, to nije samo slu\u010daj u Ugandi ve\u0107 i u mnogim drugim zemljama. Primjerice, u SAD-u postoji ograni\u010den broj mandata, dok u Velikoj Britaniji to ne postoji. To je slu\u010daj i u Africi, gdje neke zemlje imaju, a neke nemaju ograni\u010den broj mandata.<\/p>\n

Kakva je situacija po pitanju sigurnosti u Ugandi uzimaju\u0107i u obzir gerilski rat?<\/em><\/p>\n

Ta pobuna je uglavnom gotova, ali vo\u0111a Joseph Kony jo\u0161 uvijek je u bijegu. On se krije u nepristupa\u010dnim pra\u0161umama i savanama izme\u0111u Ugande, Konga i \u010cada gdje ga je gotovo nemogu\u0107e locirati. Nije \u010dak pomoglo ni to \u0161to je ameri\u010dka vlada poslala stotinu vrhunski opremljenih specijalaca koji su ga, zajedno s vojnicima Ugande, poku\u0161ali na\u0107i. U me\u0111uvremenu, nakon 20 godina rata, izbjeglice se vra\u0107aju u svoje domove u sjevernoj Ugandi, a sva podru\u010dja stradala ratom moraju biti obnovljena. Puno je tu posla koji treba obaviti.<\/p>\n

Kakva je stopa nezaposlenosti u Ugandi?<\/em><\/p>\n

Te\u0161ko je odrediti to\u010dan broj, jer u Ugandi o neformalnoj ekonomiji, koje ima mnogo, ne postoji puno podataka. Me\u0111utim, poznato je da ima vi\u0161e \u017eena u ovom neformalnom sektoru. Ve\u0107ina ljudi nije u stalnom radnom odnosu, ve\u0107 obavljaju sezonske i povremene poslove. Tako\u0111er, mnogi ne ostvaruju nikakav prihod osim hrane koju uzgajaju za vlastite potrebe.<\/p>\n

Koji je postotak obrazovanih ljudi?<\/em><\/p>\n

Ve\u0107ina afri\u010dkih zemalja je napredovala. Od 2000. godine, kad su postavljeni Milenijski razvojni ciljevi, najvi\u0161e se postiglo kod ravnopravnosti spolova u osnovno\u0161kolskom obrazovanju. To je velika promjena, jer jo\u0161 2000. godine mnoge djevoj\u010dice nisu poha\u0111ale \u0161kolu, a sada su na sveu\u010dili\u0161nim programima. Ipak jo\u0161 uvijek postoje velike razlike u srednjo\u0161kolskom obrazovanju u ve\u0107ini afri\u010dkih zemalja, uklju\u010duju\u0107i Ugandu.<\/p>\n

Ima li sada vi\u0161e \u017eena zrakoplovnih in\u017eenjerki ili ste Vi jo\u0161 uvijek prva i jedina u Ugandi?<\/em><\/p>\n

Sigurna sam da ih ima jo\u0161. Me\u0111utim, morate uzeti u obzir da ovo podru\u010dje nije bilo zna\u010dajno za Ugandu u to vrijeme. Upisala sam se na ovaj program u Velikoj Britaniji jer sam tamo bila u egzilu, zbog\u00a0 vojne diktature.\u00a0 Odgojena sam tako da prihva\u0107am izazove. Roditelji su me uvijek hrabrili da \u010dinim stvari koje \u017eenama nisu dopu\u0161tene. To je razlog za\u0161to sam odabrala ovo podru\u010dje. Me\u0111utim, isto tako to ne bih mogla studirati na sveu\u010dili\u0161tu u Ugandi, jer Uganda nema naprednu tehnologiju. Mo\u017eda postoji vi\u0161e mojih sunarodnjaka koji \u017eive u inozemstvu i koji su to studirali, ali nisam impresionirana \u010dinjenicom da sam prva prva \u017eena \u2013 zrakoplovni in\u017eenjer u svojoj zemlji. Smatram da to nije toliko va\u017eno.<\/p>\n

Bili ste aktivni u Nacionalnoj oslobodila\u010dkoj vojsci pod vodstvom sada\u0161njeg predsjednika. On nije htio da se vratite u zemlju jer se bojao za Va\u0161u sigurnost, ali Vi ste se svejedno vratili. Jeste li sudjelovali u nekoj borbi?<\/em><\/p>\n

Jesam. Uganda je bila oslobo\u0111ena od vojnog diktatora Idija Aminija. No, ubrzo nakon njega civilni diktator do\u0161ao je na vlast. Aktualni predsjednik postao je gerilac kako bi se borio protiv diktature, a mnogi od nas smo mu se pridru\u017eili. Bilo je to vrijeme rata i svi su bili dio toga, i mu\u0161karci i \u017eene. Upravo zato sam i ja bila dio te borbe. Znate, oslobodila\u010dki pokret kojem sam se pridru\u017eila bazirao se na na\u010delima Pokreta Nesvrstanih i prava samostalnosti i suverenosti zemalja juga. On je bio na\u0161 heroj. Nismo znali mnogo o tome \u0161to se doga\u0111a u Jugoslaviji, ali za nas je predsjednik bio junak Pokreta Nesvrstanih.<\/p>\n

Na koji je na\u010din Hrvatska poznata u Ugandi, izvan konteksta Jugoslavije?<\/em><\/p>\n

Nekoliko je ljudi \u017eivjelo u Ugandi koje smo znali kao Jugoslavene, ali nakon raspada Jugoslavije sami sebe su nazvali Hrvatima. Afrika osje\u0107a blisku povezanost s Jugoslavijom, a re\u0107i \u0107u vam za\u0161to. Mi govorimo o ‘balkanizaciji Afrike’. To je pojam koji koristimo kako bismo opisali podjelu Afrike izme\u0111u kolonijalnih sila iz kraja 19.stolje\u0107a. Britanci, Francuzi, Nijemci, Belgijanci, Talijani, \u0160panjolci i Portugalci sjedili su u Berlinu u to vrijeme i dijelili Afriku me\u0111u sobom. Podijelili su zemlje na temelju prirodnih resursa za koje su bili zainteresirani za unapre\u0111enje europske industrijalizacije. Jedina logika podijele Afrike bio je njihov gospodarski interes. Zbog toga se je mnogo afri\u010dkih nacija na\u0161lo u tom trenutku rascjepkano na vi\u0161e zemalja, jedni su postali dio jedne zemlje, drugi neke druge, a tre\u0107i pak neke tre\u0107e zemlje. U mojoj zemlji postoji vi\u0161e od 70 nacija. Nema racionalnosti u afri\u010dkim granicama. U slu\u010daju Kenije i Tanzanije granice su ravna linija. Tamo gdje vidite ravnu crtu i zatim malu krivulju pa opet ravnu crtu, to zna\u010di da ide oko planine. Ta planina je poklon od Njema\u010dkog cara britanskoj kraljici. To je razlog za\u0161to mi to zovemo balkanizacija kontinenta. Uglavnom, kad smo stekli neovisnost odlu\u010dili smo da se ne bismo prepirali oko granica jer bi to vodilo brojnim konfliktima. Ako se jedan narod poku\u0161a odcijepiti, ostatak Afrike ne\u0107e dozvoliti da se to dogodi jer je to recept za kaos. Jedino odcijepljenje koje smo prihvatili je ono u ju\u017enom Sudanu zbog fundamentalnih razlika izme\u0111u muslimana na sjeveru i kr\u0161\u0107ana na jugu. U drugim slu\u010dajevima ostajemo u okvirima na\u0161ih ludih granica.<\/p>\n

\u0160to je s Afrikom danas? Koliko je nama poznato, Zapadnjaci i dalje iskori\u0161tavaju afri\u010dke prirodne resurse?<\/em><\/p>\n

To je vrlo slo\u017eena pri\u010da. No, istina je da je Afrika trpjela gotovo pet stolje\u0107a trgovinu robljem i stolje\u0107e kolonijalizma. Unato\u010d tome, kontinent je pre\u017eivio, a ljudi su jo\u0161 uvijek tamo. Nemojte zaboraviti da su na drugim kontinentima ljudi u potpunosti nestajali. Nakon stotinu godina kolonijalizma, politi\u010dki smo oslobodili \u010ditav kontinent. To je na\u0161a druga pobjeda. Tre\u0107a pobjeda \u0107e biti ekonomska emancipacija kontinenta, \u0161to je te\u017eak izazov. Afri\u010dka unija se usredoto\u010duje na ekonomske integracije kako bi izbavila zemlje iz siroma\u0161tva. Njihov cilj je da Afrika postane veliki trgovinski blok poput Europe. Kontinent se budi. Afrika ima neke od najvi\u0161ih rasta u svijetu, gotovo isto kao i u Kini. Mnoge zemlje otkrivaju nove prirodne resurse i nastoje ispravno upravljati njima. Poljoprivreda je bila zanemarena, a sada se modernizira. Ulaganja u obrazovanje rastu. Cjelokupna slika Afrike je optimisti\u010dnija. Mi u UNDP-u vidimo da postoji puno uspjeha, naro\u010dito u posljednjih 50 godina.<\/p>\n

Prevela i prilagodila Ana Markovi\u0107<\/p>\n

Libela<\/a>\/Aktual Magazine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U zemljama gdje su \u017eene obrazovane jednako ili vi\u0161e od mu\u0161karaca, jo\u0161 uvijek nisu zaposlene u jednakom postotku kao mu\u0161karci.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":92693,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-92692","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92692","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=92692"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92692\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/92693"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=92692"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=92692"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=92692"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}