{"id":92380,"date":"2012-08-27T09:09:37","date_gmt":"2012-08-27T07:09:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=92380"},"modified":"2012-08-27T09:09:37","modified_gmt":"2012-08-27T07:09:37","slug":"nezavisni-umjesto-nesvrstanih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/08\/27\/nezavisni-umjesto-nesvrstanih\/","title":{"rendered":"Nezavisni umjesto nesvrstanih?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Tomislav Jaki\u0107<\/p>\n

Kada se idu\u0107ega tjedna u Teheranu okupe \u010delnici Pokreta nesvrstanih zemalja (a ostaje tek da se vidi koliko \u0107e ih biti, s obzirom na polo\u017eaj Irana u me\u0111unarodnoj zajednici), nu\u017eno \u0107e se \u2013 jo\u0161 jednom \u2013 postaviti pitanje kakva je svrha toga Pokreta danas, kakav smisao imaju njegova na\u010dela i, napokon, ima li u bitno promijenjenim svjetskim okolnostima uop\u0107e mjesta za ne\u0161to poput Pokreta nesvrstanih. I ne\u0107e to biti prvi put da se ta pitanja postavljaju, ali \u2013 tako nam se \u010dini \u2013 ovaj put ona su doista na mjestu.<\/p>\n

Pokret nesvrstanih, nastao u ranim \u0161ezdesetim godinama pro\u0161loga stolje\u0107a, kao odgovor na blokovsku podjelu svijeta i na sve opasnosti \u0161to su proizlazile iz te podjele, u dana\u0161njem svijetu doista nema smisla ni svrhe postojanja. Blokovi su nestali, svijet je od bipolarizma (dvije supersile) preko unipolarizma (SAD kao jedina svjetska supersila) do\u0161ao u razdoblje multipolarizma (stare supersile uz rastu\u0107e nove velesile, poput Kine, Indije, Brazila itd.), proces dekolonizacije (onaj formalni) je zavr\u0161en, utrka u naoru\u017eanju nije neposredna opasnost za mir u svijetu. Dakle, ono \u0161to su bili neposredni povodi stvaranja Pokreta nesvrstanih, inauguriranog na povijesnoj konferenciji u Beogradu godine 1961, to danas vi\u0161e ne postoji. Me\u0111utim, to ne zna\u010di kako nema potrebe da se velik broj zemalja tzv. Tre\u0107eg svijeta, manjih zemalja i onih u razvoju ne na\u0111u na nekoj novoj osnovi kako ne bi \u2013 prepu\u0161tene svaka sama sebi \u2013 postale lak plijen predatora koji kroje svjetsku scenu.<\/p>\n

Glajh\u0161altovanje svijeta<\/strong><\/p>\n

Pokret nesvrstanih treba, dakle, redefinirati, i to radikalno i temeljito. Do te mjere temeljito da treba preispitati i njegovo sada\u0161nje \u010dlanstvo, odnosno utvrditi nove kriterije \u010dlanstva, a sve to zasnovano na novoj definiciji i zada\u0107i toga globalnog okupljanja. Jednako kao \u0161to je Pokret nesvrstanih nastao kao reakcija na svijet \u0161ezdesetih godina 20. stolje\u0107a, tako taj novi, redefinirani pokret mora biti i reakcija i odgovor na svijet s po\u010detka 21. stolje\u0107a. Jer, niti je onaj bio idealan, niti je ovaj. I onaj je krio ozbiljne opasnosti za mnoge zemlje svijeta i za svijet u cjelini, a i ovaj dana\u0161nji nije takvih opasnosti (samo druga\u010dijeg karaktera) li\u0161en.<\/p>\n

Da budemo do kraja jasni. Jednako kao \u0161to je svijet u vrijeme ra\u0111anja Pokreta nesvrstanih karakterizirala podjela na dva suprotstavljena vojno-politi\u010dka saveza, bloka, naoru\u017eana do zuba i krajnje nepovjerljiva jedan prema drugome, tako i dana\u0161nji svijet obilje\u017eava nova podjela \u0161to se sve o\u0161trije ocrtava na me\u0111unarodnoj sceni. Danas smo, to se bez ikakvog pretjerivanja mo\u017ee re\u0107i, svjedoci podjele, s jedne strane, na one koji svoj poredak bez ikakvih skrupula, \u010desto koriste\u0107i kao paravan i humanitarne razloge, name\u0107u drugima i, s druge strane, na one koji poku\u0161avaju odoljeti takvim pritiscima i ostati takvi kakvi jesu \u2013 dakle, nezavisni. Uvjetno re\u010deno, mi danas \u017eivimo u svijetu u kojem djeluje vi\u0161e-manje organizirana skupina dr\u017eava intervencionista nasuprot mnogo ve\u0107oj, ali neorganiziranoj skupini nezavisnih zemalja.<\/p>\n

Politika uniformiranja (ili glajh\u0161altovanja) svijeta po uzoru na jednu zemlju ili skupinu zemalja unaprijed je osu\u0111ena na propast, ali \u2013 na dugi rok. Ono \u0161to se tra\u017ei, to je snaga koja \u0107e joj se mo\u0107i oduprijeti sada, odmah. Ako su i uspon nacifa\u0161izma i krvavi raspad Jugoslavije pokazali koliko je nedostajalo i volje i sposobnosti za preventivno djelovanje, te do kakvih je tragi\u010dnih posljedica to dovelo, onda dana\u0161nja situacija samo jo\u0161 jednom potvr\u0111uje kako je takvo djelovanje opet itekako potrebno, ali ga nema (jo\u0161!). Naime, apsolutno je nedopustivo, ma koliko da se to provodi pod maskom uvo\u0111enja demokracije i uspostavljanja ljudskih prava, vojnom silom neskriveno podupirati unutarnje pobune u bilo kojoj dr\u017eavi, bez obzira na njihove uzroke. Da ne govorimo o tome kako ti isti koji bombama \u0161ire demokraciju ne oklijevaju kada pendrecima, zatvorom, pa i mecima treba zaustaviti one koji u njihovim sredinama poku\u0161avaju prosvjedovati protiv vladaju\u0107eg poretka.<\/p>\n

Ovdje, u osnovi, vrijede ista na\u010dela kojima se svojedobno Hrvatska vodila pri dono\u0161enju odluke da ne\u0107e vojno sudjelovati u ru\u0161enju re\u017eima u Iraku (zapravo okupaciji te zemlje). Za svako vojno djelovanje potrebno je zeleno svijetlo Ujedinjenih naroda. Bez toga \u2013 ni\u0161ta! A oni koji upravo sada tako zapjenjeno napadaju i Rusiju i Kinu, \u0161to ih sprje\u010davaju da rezolucijom Vije\u0107a sigurnosti dobiju takvo zeleno svijetlo za promjenu re\u017eima u Siriji, morali bi najprije odgovoriti na pitanje tko to ve\u0107 godinama postavlja prepreke svim ozbiljnim naporima da se Svjetska organizacija reformira kako bi se mogla nositi s izazovima dana\u0161njice i sutra\u0161njice. To svakako nisu (bile) zemlje kojima metu vjetrovi raznih \u201cprolje\u0107a\u201d, ostavljaju\u0107i iza sebe nered i pusto\u0161.<\/p>\n

NATO kao gvozdena pesnica<\/strong><\/p>\n

Gvozdena pesnica intervencionista postao je, na\u017ealost, Atlantski pakt, u \u010dijem je \u010dlanstvu i Hrvatska. Utje\u0161no je ipak \u0161to ni Pakt u toj intervencionisti\u010dkoj politici nije jedinstven, pa se doga\u0111a da je ne\u0161to \u0161to se svijetu predstavlja kao operacija tog vojno-politi\u010dkog saveza zapravo tek akcija nekoliko njegovih \u010dlanova (utjecajnih i jakih, dodu\u0161e). I kakav zaklju\u010dak slijedi iz svega toga?<\/p>\n

\u0160to se Pokreta nesvrstanih ti\u010de, on bi morao podvu\u0107i crtu pod svoje djelovanje, koje je ionako od kraja Hladnoga rata vi\u0161e \u017eivotarenje i povremeno zajedni\u010dko glasanje u UN-u nego igranje utjecajne uloge u me\u0111unarodnim odnosima. Dakle, napraviti bilancu i okrenuti stranicu, \u0161to podrazumijeva formulirati nove osnove okupljanja onih zemalja koje istinski \u017eele sa\u010duvati svoju nezavisnost u dana\u0161njem globaliziranom svijetu. A to, prije svega i iznad svega, zna\u010di reafirmirati nezavisnost i pravo svakoga naroda da bira svoj put i gradi sustav u kojem \u0107e \u017eivjeti prema svojim \u017eeljama, a po\u0161tuju\u0107i vlastite specifi\u010dnosti. Nova crta podjele ide i kroz nekada\u0161nje blokovske, kao i nesvrstane zemlje. To je realnost i na toj realnosti treba graditi, pa i izgraditi neki novi pokret koji \u0107e svojim zemljama \u010dlanicama dati onu te\u017einu koju je, s pravom, svojedobno u svijetu imao Pokret nesvrstanih.<\/p>\n

Dakle, pokret nezavisnih zemalja!<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jednako kao \u0161to je svijet u vrijeme ra\u0111anja Pokreta nesvrstanih karakterizirala podjela na dva suprotstavljena vojno-politi\u010dka saveza, bloka, naoru\u017eana do zuba i krajnje nepovjerljiva jedan prema drugome, tako i dana\u0161nji svijet obilje\u017eava nova podjela \u0161to se sve o\u0161trije ocrtava na me\u0111unarodnoj sceni.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-92380","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92380","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=92380"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/92380\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=92380"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=92380"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=92380"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}