{"id":91554,"date":"2012-08-16T09:36:57","date_gmt":"2012-08-16T07:36:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=91554"},"modified":"2012-08-16T09:36:57","modified_gmt":"2012-08-16T07:36:57","slug":"svi-na-bicikla","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/08\/16\/svi-na-bicikla\/","title":{"rendered":"Svi na bicikla!"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/bicikl.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-91555\" title=\"bicikl\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/08\/bicikl-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Na biciklu mo\u017eete brbljati s frendicom, oti\u0107i na more, i\u0107i na posao, izbaciti frustracije nakon posla, meditirati, smr\u0161avjeti, nabiti kondiciju, dobiti bron\u010danu boju ako je to ono \u0161to vas zanima. Mo\u017eete oja\u010dati srce i op\u0107enito popraviti zdravstvenu sliku, oblikovati mi\u0161i\u0107e, voziti klinca po parkovima, utrkivati se, i\u0107i na plac&#8230; Zapravo nema toga \u0161to s biciklom ne mo\u017eete, kakav god bio va\u0161 na\u010din \u017eivota, navike, interesi i potrebe. Vo\u017enja bicikla jedna je od rijetkih sportskih aktivnosti koja se mo\u017ee prilagoditi svemu i svakome. I koja je, stru\u010dnjaci tvrde, jedna od najzdravijih, pogotovo za srce. I ono najbolje: istra\u017eivanja pokazuju da bicikl popravlja raspolo\u017eenje i di\u017ee energiju do neba. Pa, ako jo\u0161 niste zara\u017eeni bickliranjem, pro\u010ditajte za\u0161to je dobro okretati pedale i kako da odaberete bic koji \u0107e vam po svemu odgovarati.<\/p>\n<p>Terapija za tijelo<\/p>\n<p>Okre\u0107u\u0107i pedale na biciklu oja\u010dat \u0107ete i u\u010dvrstiti mi\u0161i\u0107e nogu i stra\u017enjice, a uz to ih i savr\u0161eno oblikovati. Kad je rije\u010d o guzi, nema boljih vje\u017ebi od vo\u017enje bicikla: pri svakom okretu pedale najve\u0107i utro\u0161ak snage potje\u010de od najve\u0107eg mi\u0161i\u0107a stra\u017enjice, dok srednji i mali mi\u0161i\u0107i stra\u017enjice omogu\u0107avaju ravnote\u017eu. Uz to, ja\u010daju se i trbu\u0161ni mi\u0161i\u0107i koji su tijekom vo\u017enje u blagoj napetosti, ali i le\u0111ni mi\u0161i\u0107i i kralje\u017enica. Aktivni su i mi\u0161i\u0107i slabinskog dijela le\u0111a, \u0161to ima blagotvoran u\u010dinak na osobe koje pate od bolova u donjem dijelu le\u0111a. Naime, kralje\u017enica tijekom vo\u017enje nije optere\u0107ena tjelesnom te\u017einom, a zbog blage nagnutosti tijela prema naprijed mi\u0161i\u0107i su u stanju stalnog blagog istezanja, \u0161to ima terapeutski u\u010dinak.<\/p>\n<p>Bicikl je odli\u010dna alternativa tr\u010danju, aerobiku i sli\u010dnim aerobnim aktivnostima jer ne ugro\u017eava zglobove, budu\u0107i da oni tijekom vo\u017enje nisu optere\u0107eni. No, mo\u017eda je jedna od najva\u017enijih dobrobiti vo\u017enje bicikla pozitivan u\u010dinak na srce i krvo\u017eilni sustav. Istra\u017eivanja su pokazala da umjerena vo\u017enja biciklom ve\u0107 samo tri puta tjedno sni\u017eava krvni tlak i razinu kolesterola u krvi, a time se osjetno smanjuje rizik od sr\u010danih bolesti.<\/p>\n<p>Narkotik s pedalama<\/p>\n<p>Znanstveno je dokazano i da vo\u017enja bicikla popravlja raspolo\u017eenje: naime, tijekom vo\u017enje se poja\u010dava lu\u010denje hormona endorfina koji utje\u010de na dobro raspolo\u017eenje. A korisna je i protiv bezvoljnosti, kad vam je energija na nuli. Istra\u017eivanja su pokazala da vo\u017enja biciklom mo\u017ee pove\u0107ati razinu energije za 20 posto i smanjiti osje\u0107aj umora za \u010dak 65 posto. Razlog tome je \u0161to biciklizam poti\u010de mozak na lu\u010denje dopamina, hormona povezanog s koli\u010dinom energije.<\/p>\n<p>Zabavniji od dijete, a u\u010dinkovitiji<\/p>\n<p>One koji se cijeli \u017eivot nate\u017eu s vi\u0161kom kilograma i raznim dijetama vjerojatno \u0107e zanimati podaci o utjecaju vo\u017enje bicikla na liniju. Pa, dovoljno je da pogledate profesionalne bicikliste \u2013 jedan mr\u0161aviji od drugoga. Nije ni \u010dudno jer, osim \u010dinjenice da prejedeni ne\u0107ete u\u017eivati u vo\u017enji, a ne\u0107ete ni daleko sti\u0107i, vo\u017enja bicikla doslovno guta kalorije te ubrzava izgaranje masno\u0107a. Primjerice, \u017eena te\u0161ka oko 70 kg za 60 minuta vo\u017enje umjerenom brzinom (20-ak km na sat) potro\u0161i oko 480 kalorija. Naravno, \u0161to je vo\u017enja br\u017ea i zahtjevnija, raste i potro\u0161nja kalorija, koja mo\u017ee dose\u0107i i 1000 po satu. U svakom slu\u010daju, ako \u017eelite smr\u0161aviti i ubrzati metabolizam, stru\u010dnjaci savjetuju da vozite 50 minuta svaki dan: ako se ne mo\u017eete sami natjerati, pozovite prijatelja da vam se pridru\u017ei. Brbljaju\u0107i ne\u0107ete ni primijetiti kako je vrijeme proletjelo niti osjetiti umor. S vremenom \u0107ete sami po\u010deti tra\u017eiti zahtjevnije ture i ubrzati tempo vo\u017enje.<\/p>\n<p>Kako izabrati bicikl<\/p>\n<p>Kriterij za izbor bicikla ne bi smio biti brand ili atraktivan izgled, jer \u0107ete imati vi\u0161e muke nego u\u017eitka, da i ne govorimo o bacanju novca za ne\u0161to \u0161to vam uop\u0107e nije potrebno. Kako bicikl ipak nije haljina, poku\u0161ajte prvo malo bolje razmisliti o tome za\u0161to ga zapravo trebate, kako i koliko \u0107ete ga voziti, pa tek onda po\u010dnite birati. Na \u0161to treba obratiti pa\u017enju, koji bicikl je za koga te koliko novca je razumno dati za solidan bicikl, pitali smo Vladimira Fumi\u0107a, vlasnika servisa i trgovine bicikla te nekada\u0161njeg olimpijskog reprezentativca i prvaka u biciklizmu.<\/p>\n<p>Za posao i laganu rekreaciju<\/p>\n<p>Prva i osnovna stvar o kojoj treba voditi ra\u010duna kod kupnje bicikla jest njegova namjena, odnosno ho\u0107e li nam slu\u017eiti samo za odlazak na posao, za povremenu laganu ili pak za intenzivniju rekreaciju. Uz to, va\u017eno je znati i po kakvim terenima \u0107emo se voziti, jer se gotovo 90 posto ljudi vozi uglavnom po gradskom asfaltu, no bicikli se \u010desto ne kupuju primjereno tome. Primjerice, \u010desto se za gradsku vo\u017enju kupuju brdski bicikli s dvije suspenzije, \u0161to je potpuno besmisleno. To je kao da ljeti hodate u gojzericama \u2013 ka\u017ee V. Fumi\u0107 nagla\u0161avaju\u0107i da oblik i tip bicikla treba birati u skladu s onim za \u0161to \u0107e nam bicikl slu\u017eiti.<\/p>\n<p>Trekking bicikl s kota\u010dima od 28 cola te s dodatnom opremom koja uklju\u010duje blatobrane, prtlja\u017enik i svjetla bit \u0107e idealan za nekoga tko treba prijevozno sredstvo za svakodnevni odlazak na posao u raznim vremenskim uvjetima. S takvim biciklom bit \u0107ete osvijetljeni i ne\u0107ete biti poprskani blatom ako se vozite po ki\u0161i, a u prtlja\u017eniku ili ko\u0161arici mo\u017eete ponijeti potrebne stvari. S druge strane, isti takav bicikl, ali bez navedene opreme, bit \u0107e vi\u0161e sportski pa se s njim mogu ugodno voziti i ture od 50-60 kilometara. Takvi trekking bicikli, koji su zapravo svojevrsni hibridi izme\u0111u cestovnog i MTB bicikla (imaju ravan volan, kota\u010de od 28 cola i opremu sli\u010dnu kao brdski bicikl) vrlo su brzi i jako dobro klize po asfaltnoj povr\u0161ini, jer nema velikog otpora, pa su odli\u010dan izbor i za odlazak na posao i za kra\u0107e izletni\u010dke ture.<\/p>\n<p>Plati koliko \u0107e\u0161 tro\u0161iti<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de cijena, treba pametno odmjeriti koliko se ula\u017ee i koliko \u0107e se koristiti bicikl. Drugim rije\u010dima, ako ga ne koristite previ\u0161e te ako niste izuzetno te\u0161ki, bit \u0107e vam dovoljan i jeftiniji bicikl u cjenovnom razredu od 2.000 do 2.500 kuna. No, ako ste te\u017ei, ako \u010desto koristite bicikl te pogotovo ako ga vrlo zahtjevno koristite, bicikl mora biti puno bolji i tada se cijena penje i preko 5.000 kuna. Mo\u017ee se re\u0107i da je prosje\u010dna cijena za dobar trekking bicikl od 3.000 do 3.500 kuna: za tu svotu mo\u017eete dobiti ne samo sredstvo za odlazak na posao i povremenu rekreaciju ve\u0107 s njim mirno mo\u017eete jednom godi\u0161nje oti\u0107i i na more \u2013 ka\u017ee Fumi\u0107 dodaju\u0107i da se kod nas jako puno kupuju brdski bickli, koji su malo druga\u010dije konstruirani, ali vi\u0161e zbog trenda nego iz potrebe, jer ih ve\u0107ina ljudi uglavnom koristi za vo\u017enju po gradu. S tim se biciklom mo\u017eete sasvim solidno voziti po gradu, ali da bi ta vo\u017enja bila ugodnija ipak su potrebne neke preinake, prvenstveno treba staviti glatke gume za gradske ceste. Pravi brdski bicikl slu\u017ei prije svega za terenske vo\u017enje, po makadamima i \u0161umskim stazama i to je dobar izbor za osobe koje \u010de\u0161\u0107e idu na zahtjevnije ture i off road vo\u017enje neravnim i brdovitim terenima.<\/p>\n<p>Full suspension bicikli<\/p>\n<p>Tzv. full suspension bicikli namijenjeni su isklju\u010divo za spu\u0161tanje nizbrdo i opremljeni su s dva amortizera, prednjim i zadnjim, \u010diji je zadatak da ubla\u017ee silne udarce po grbavim stazicama te omogu\u0107e voza\u010du \u0161to ugodnije spu\u0161tanje. Sli\u010dnih modela ima i u cross country verziji: tako\u0111er imaju dva amortizera, ali su malo druga\u010dije izra\u0111eni te imaju mogu\u0107nost blokiranja obje suspenzije tako da, prema potrebi, imate ili &#8220;tvrdi&#8221; bicikl za vo\u017enje po ravnom ili mo\u017eete koristiti amortizere. Ako su kvalitetni, full suspension bicikli su jako skupi i nema ih ispod 15.000 do 20.000 kuna, no takvi bicikli su namijenjeni isklju\u010divo za prave sporta\u0161e. Zaista nema nikakve logike voziti ih po gradu, iako to ljudi \u010dine jer im izgledaju atraktivno, obja\u0161njava Vladimir Fumi\u0107. Upozorava da su svi bicikli s dvostrukom suspenzijom koji su jeftiniji i stoje nekoliko tisu\u0107a kuna samo blijede kopije originala i vrlo problemati\u010dni.<\/p>\n<p>BMX za akrobate<\/p>\n<p>Postoje i bicikli za skakanje koje danas mladi puno koriste, to su uglavnom BMX bicikli, bilo street ili park kategorije, ali ima i MTB bicikala namijenjenih za izvo\u0111enje akrobacija. No, takvi bicikli su zaista namijenjeni samo uskoj skupini korisnika \u2013 vrlo mladoj populaciji koja se na taj na\u010din voli dokazivati. U svakom slu\u010daju, za izvo\u0111enje takvih akrobacija ne mo\u017eete si priu\u0161titi ni\u0161ta jeftino, ve\u0107 morate imati izuzetno \u010dvrst bicikl, \u010dija je cijena od 5.000 do 6.000 kuna.<\/p>\n<p>\u0160to kupiti djetetu<\/p>\n<p>Bicikle treba birati prema dobi i visini djeteta i mijenjati ih prate\u0107i djetetov rast. Drugim rije\u010dima, ne mo\u017eete preskakivati bicikle: djetetu od sedam godina morate kupiti bicikl s kota\u010dima od 20 cola, kad navr\u0161i devet ili deset godina od 24 cola, a nakon 11. ili 12. godine ve\u0107 mo\u017ee prije\u0107i na klasi\u010dan bicikl.<\/p>\n<p>Vladimir Fumi\u0107 se ne sla\u017ee s ra\u0161irenim stavom da na dje\u010djim biciklima treba \u0161tedjeti:<\/p>\n<p>Dje\u010dji bicikl bi morao biti odre\u0111ene kvalitete zato \u0161to djeca manje brinu o biciklima, \u010de\u0161\u0107e ih bacaju na tlo i \u010de\u0161\u0107e padaju, pa im treba solidan bicikl da sve to izdr\u017ei. Mislim da je bolje kupiti djetetu malo skuplji, ali kvalitetan bicikl, nego onaj najjeftiniji s kojim \u0107ete imati problema jer \u0107e se stalno kvariti, a dijete se ne\u0107e mo\u0107i voziti.<\/p>\n<p>Kupiti u shopping centru?<\/p>\n<p>Razlika izme\u0111u velikih trgova\u010dkih centara i specijaliziranih trgovina u tome je \u0161to znanje djelatnika u velikim centrima nije dovoljno da bi mogli savjetovati kupca. Osim toga, tehni\u010dka podr\u0161ka je vrlo lo\u0161a pa poslije nemate servis \u2013 ka\u017ee Fumi\u0107, no sla\u017ee se da se u velikim centrima, pogotovo na rasprodajama, mo\u017ee prona\u0107i odli\u010dan bicikl za malo novca. \u2013 Ipak, ostaje \u010dinjenica da tamo ne\u0107ete dobiti savjet i pomo\u0107 u odabiru bicikla, kao ni tehni\u010dku podr\u0161ku nakon kupnje, a to je va\u017eno za kasniju upotrebu.<\/p>\n<p>Veli\u010dina je va\u017ena<\/p>\n<p>Bicikl mora biti odgovaraju\u0107e veli\u010dine kako bi vam tijelo bilo u ispravnom polo\u017eaju i kako biste se ugodno vozili. Op\u0107enito, mo\u017ee se re\u0107i da je prava mjera za klasi\u010dnu ramu mu\u0161kog bicikla 4 do 5 cm prostora izme\u0111u rame i prepona, no bilo bi najbolje da vam prodava\u010d preporu\u010di ispravnu veli\u010dinu bicikla jer postoje velike razlike u gra\u0111i rama pojedinih modela, savjetuje Fumi\u0107.<\/p>\n<p>Uvijek na oku<\/p>\n<p>\u0160to se ti\u010de lokota i lanaca, ne mo\u017ee se govoriti o najboljem i najsigurnijem. Proizvo\u0111a\u010di nude za\u0161titu od jedan do 15, pa skuplji lokoti pru\u017eaju ve\u0107u za\u0161titu, no ni to nije jamstvo da \u0107e bicikl biti na mjestu kad se vratite. Stoga je najsigurnije bicikl dr\u017eati na oku kad god mo\u017eete, a ako to nije mogu\u0107e, ve\u017eite ga skupljim lokotom, omotajte lanac nekoliko puta oko rame i provucite kroz kota\u010d te ve\u017eite za neki \u010dvrsti, po mogu\u0107nosti metalni predmet. Uvijek radije ostavljajte bicikl na javnoj povr\u0161ini nego po ve\u017eama, stubi\u0161tima i sli\u010dno, savjetuje nekada\u0161nji olimpijac dodaju\u0107i da skuplje modele mo\u017eete vezati i s dvije sajle. Bilo bi dobro da zapi\u0161ete serijski broj bicikla jer \u0107e to pomo\u0107i u tra\u017eenju ako ostanete bez njega.<\/p>\n<p>Pumpa i ulje<\/p>\n<p>Jako je va\u017eno da gume na biciklu budu uvijek napumpane na ispravan tlak, koji proizvo\u0111a\u010di obi\u010dno navode na gumama (kod guma za gradsku vo\u017enju to je od 3 do 3,5 bara) zato \u0161to to omogu\u0107ava lak\u0161e kretanje, manje defekata i dulje kori\u0161tenje guma. Druga va\u017ena stvar za odr\u017eavanje bicikla je podmazivanje lanca: kako biste procijenili treba li podmazati lanac, dovoljno je prije\u0107i prstom po njemu \u2013 ako ne ostane trag vrijeme je da ga podma\u017eete, a za to je najbolje upotrijebiti obi\u010dno ulje za motore, ka\u017ee Fumi\u0107.<\/p>\n<p>Vo\u017enja po pravilima<\/p>\n<p>Iako za vo\u017enju bicikla ne morate polagati voza\u010dki ispit, ne mo\u017eete se bezglavo voziti gradom jer tako ugro\u017eavate i sebe i druge. Uostalom, za vo\u017enju biciklom vrijede isti prometni propisi kao i za automobile, a prekr\u0161aji su ka\u017enjivi.<\/p>\n<p>\u2022 Voze\u0107i bicikl morate po\u0161tivati prometne znakove i oznake na kolniku.<\/p>\n<p>\u2022 Ako postoji biciklisti\u010dka staza, morate voziti njome, u suprotnom vozite uz desni rub kolnika.<\/p>\n<p>\u2022 Biciklom ne smijete voziti po autoputu ili cesti namijenjenoj isklju\u010divo motornim vozilima.<\/p>\n<p>\u2022 Za\u0161titnu kacigu tijekom vo\u017enje moraju nositi mla\u0111i od 16 godina.<\/p>\n<p>\u2022 No\u0107u bicikl mora imati bljeskalicu ili bijelo svjetlo s prednje te crveno sa stra\u017enje strane.<\/p>\n<p>\u2022 Tijekom vo\u017enje bicikla po kolniku ne smijete koristiti mobitel bez handsfree ure\u0111aja.<\/p>\n<p>\u2022 Ne smijete voziti bicikl pod utjecajem alkohola ili droge.<\/p>\n<p>\u2022 Odrasli ne moraju nositi kacige, no bilo bi pametno da je nosite ako volite brze vo\u017enje, ako vozite slalom kroz gradski promet ili odlazite na dulje izlete izvan grada.<\/p>\n<p>\u2022 Za dulje vo\u017enje dobro je imati rukavice koje \u0107e sprije\u010diti nastajanje \u017euljeva i utrnu\u0107e ruku tijekom vo\u017enje.<\/p>\n<p>\u2022 Odgovaraju\u0107a odje\u0107a, poput brzosu\u0161e\u0107ih majica ili biciklisti\u010dkih hla\u010da sa za\u0161titnim slojem u podru\u010dju prepona, vo\u017enju mogu u\u010diniti puno ugodnijom.<\/p>\n<p>\u2022 Mala pumpa koju mo\u017eete pri\u010dvrstiti za ramu skratit \u0107e vam muke i tra\u017eenje najbli\u017ee benzinske postaje kad vam se guma ispu\u0161e.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.jutarnji.hr\/kako-odabrati-bicikl--dobrobiti-voznje-bicikla--vrste-bicikla\/1043077\/\">Jutarnji list <\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ako jo\u0161 niste zara\u017eeni vo\u017enjom bickla, pro\u010ditajte za\u0161to je dobro okretati pedale i kako odabrati bicikl koji \u0107ete osje\u0107ati kao produ\u017eetak tijela<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":91555,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-91554","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91554","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=91554"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91554\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/91555"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=91554"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=91554"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=91554"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}