Puno toga lijepog\u00a0 je re\u010deno\u00a0 nakon sino\u0161nje utakmice u kojoj je rukometna \u017eenska reprezentacija Crne Gore u\u0161la u finale. I re\u010deno \u0107e biti i ovih dana. I naslovnice novinaa danas i sportske strane. Nije se \u0161tedilo ni na \u201cponosu Crne Gore\u201d , ni na \u201cdjevojkama za sva vremena\u201d. I ja se sla\u017eem da stoji i stoji jo\u0161 i vi\u0161e. Neki moji prijatelji su defiisali da su \u017eene definitivno najbolji dio Crne Gore, da u ovoj \u201cna\u0161oj mr\u010denoj Crnoj Gori samo \u017eene osvjetljavaju\u201d i sli\u010dno. Iz mizoginije u mizoginiju ali ne kao ocvali profesor koji je za jednu \u017eenu u Crnoj Gori rekao da se ne da prepoznati kao Crnogorka jer ne lele\u010de. Jer se ne pona\u0161a onako kako mu\u0161karci o\u010dekuju da se \u017eena pona\u0161a u Crnoj Gori- u skladu sa svojom rodnom patrijarhalnom ulogom.<\/p>\n
E sada ne bih vi\u0161e o tome – pohvale ili napadi- u odnosu na to \u0161to \u017eene ugra\u0111uju i upisuju u prostor Crne Gore, uspjeh rukometa\u0161ica prili\u010di im\u00a0 jer su hrabre i nezgodne, sr\u010dane i brzoplete. Jesu sve \u0161to nema veze sa mirnim raspletom sportske situacije. Mislim da su sino\u0107 povjerovale da mogu i da su svi strahovi pali na pod. Velik uspjeh i velik rezulta injihov\u00a0 velik skor kao\u00a0 \u017eenski doprinos razvoja na\u0161eg malog prostora koja cvili pod svakolikim jarmom. Nadam se da \u0107e istoriografi upisati taj uspjeh. Sino\u0107 je\u00a0 dnevnik RTCG po\u010deo i zavr\u0161io himnom. Mogu\u0107e da je na\u0161im igra\u010dicama to va\u017eno, ali je meni va\u017enije kako se koristimo rezultatom u ime \u201cpatriotske\u201d epske ni\u0161e.<\/p>\n
Ja\u00a0 sam se sino\u0107 vra\u0107ala nekom dobro znanom stazom sje\u0107anja i kopala po devedesetim kada je rukometni klub Budu\u0107nost bio jedini klub za kojeg sam navijala, kada su uprkos sankcija, nema\u0161tine, politi\u010dkog nasilja, rata\u00a0 igra\u010dice Budu\u0107nosti stvarale neku drugu realnost koja je bila izlaz iz svih mojih li\u010dnih i vanjskih muka. Mu\u010dila sam se sa porazima i navijala za pobjede. Do ove godine kada sam kona\u010dno do\u017eivjela da sve te godine \u017eelja stanu u jednu utakmicu kada su postale \u0161ampionke Evrope.<\/p>\n
Mene su devedesete nau\u010dile da pla\u010dem kada se uznemirim i dobrim povodom. Gu\u0161im se, kre\u0107u suze i ja pla\u010dem kada bi trebalo skakati vikati i navijati. Uvjek imam te\u0161ko\u0107u kada poku\u0161am da adekvatno njihovom uspjehu ja uzviiknem \u2013 Bravo \u017eene- gdje god i kad god to bilo. Bravo dok stojite pred dijelom podgori\u010dke\u00a0 publikom koja uzvra\u0107a mizoginijom, koja gazi kada\u00a0 se ne ostvari \u017eeljeno\u2026koja slavi kada se\u00a0 kao sino\u0107 pobjedi.<\/p>\n
Tako velik napor stao u pobjedu, ve\u0107 vidim kvarit \u0107e premijeri, ministri, funkcioneri, funkcioner\u010di\u0107i, ini . pojavljiva\u0107e im se nad glavama o na\u0161im parama sjedati u Londonu sve tajne i javne slu\u017ebe, predsjednik i predsjednikovice\u2026.sva na\u0161a muka i njihova arogancija. Voljela bih da ih one ne vide i da slijede svoju zvjezdu\u00a0 za koju su svakog dana svog \u017eivota se odrekle mnogo \u010dega i mnogo \u0161to\u0161ta dobile. Ovo je njihova pobjeda koja\u00a0 je nama draga, koja nas \u010dini ponosnim, koja nas veseli i raduje …..A znam da \u0107u gledati dok ih politi\u010dari budu gnjavili tako umorne i tako ispunjene. Pitam se da li se ti ljudi (politi\u010dari) iakda osjete zaludnim i suvu\u0161nim. I kako da im poru\u010dim da se ne kite tu\u0111im perjem jer za rezultat treba napor i srce kojeg oni niti \u010dine niti imaju.<\/p>\n
Pitanje kvota, \u017eenski dio civilnog dru\u0161tva,\u00a0 postavlja poslednjih petnest godina. U tih petnest godina imali smo nevjerovatnu koli\u010dinu ma\u010dizma i mizoginije patrijarhalnog bratstva organizovanog u politi\u010dke partije koji su ure\u0111ivali i ure\u0111uju dru\u0161tveni okoli\u0161 samo pitanjima nacionalnog identiteta, koje oslikava i njihove neuspjehe i na\u0161u nesre\u0107u. Iz nacionalisti\u010dkih torova se nemo\u017eete poma\u0107i tako lako i svako pitanje emancipacije jednog dru\u0161tva\u00a0 se ni ne postavlja spram navedenog. Politi\u010dki\u00a0 bratstvenici su na tom pitanju profitirali\u00a0 jer njegovo rje\u0161avanje ne zavisi od njih, ali njihova odovornost mora biti pokrenuta jer smo i danas u situaciji da\u00a0 mo\u017ee da eskalira sukob. Pri takvom stanju stvari,\u00a0 postavljanje pitanja \u017eenskog u\u010de\u0161\u0107a u odlu\u010divanju za politi\u010dke bratstvenike je manje vi\u0161e bilo pitanje koje se nije nikada razumjelo i naj\u010de\u0161\u0107e je odgovor bio da su \u017eene problem na ovaj ili onaj na\u010din jer ne \u017eele da se anga\u017euju. Pitanje odlu\u010divanja je pitanje mo\u0107i i to politi\u010dari znaju a ona se ne dijeli tako lako. Pri tome ne postoji trenutno niti jedan politi\u010dar ni politi\u010dlarka\u00a0 kojima je su\u0161tinski jasan zahtjev da se dru\u0161tveni uslovi izjedna\u010de za mu\u0161karce i \u017eene. I\u00a0 \u201costatak\u201d\u00a0 dru\u0161tva ostaje u poziciji-\u00a0 la bella indiferans, pa pravednu borbu \u017eena za svoja prava,\u00a0 mjesto i anga\u017eman tuma\u010de\u00a0 na potpuno pogre\u0161an na\u010din. Kada se u tu \u201cka\u0161u\u201d uklju\u010de i mediji koji slijede\u0107i sopstvene interese i politi\u010dare, a ne osje\u0107aju\u0107i temu \u017eenske emancipacije i dru\u0161tvene jednakosti kao va\u017enu onda nam tih petnest godine do\u0111e kao nepovratno izgubljene, a izra\u017eene u ciframa- poslednji smo u regionu po pitanju jednakih mogu\u0107nosti i\u00a0 rije\u0161avanja diskriminacije \u017eena. Apsurdno postaje uz svo uva\u017eavanje da se najve\u0107em dijelu populacije odri\u010de pravo kojeg je neko stekao zahvlajuju\u0107i ili ro\u0111enju ili trenutnom modnom trendu u politici. Politi\u010dari znaju da bi rije\u0161avanje tzv \u201c\u017eenskog pitanja\u201d kako ga zovu nepovratno promijenilo stvarnost.<\/p>\n
Konkretno,\u00a0 uvjek smo se zalagale za kvote, kao afirmativnu mjeru, kao prostor kojeg je va\u017eno osvojiti, i kao dru\u0161tveni zahtjev i prema mu\u0161karcima i \u017eenama koji bi morao da bude preduslov da bi se u politici afirmisali i u\u010dinili vidljivi problemi \u017eena, diskriminacije i\u00a0 \u017eenskih prava.<\/p>\n
Kako vidite zakonsku obavezu da sve politi\u010dke partije na izbornoj listi imaju 30 odsto \u017eena. Mo\u017ee li se tako dati prioritet broju, a ne kvalitetu kandidata?<\/p>\n
Zakonska obaveza da sve politi\u010dke partije na izbornim listama imaju 30 % \u017eena je zahtjev da se stanje diskriminacije poku\u0161a rije\u0161iti\u00a0 i urediti kako bi se obezbjedilo ono do \u010dega se nije moglo do\u0107i politi\u010dkom voljom i politi\u010dkom kulturom. Od ovog pitanja\u00a0 je samo interesantnija sumnja koja provijava, kao novi oblik obra\u010duna i vra\u0107anja\u00a0 na staro, a to je sada postavljenje pitanja\u00a0 broja u odnosu na\u00a0 kvalitet. Takav stav odra\u017eava upotpunosti diskriminaciju\u00a0 i nerazumijevanje da se radi o uslovu koji mora da obezbjedi za po\u010detak u\u010de\u0161\u0107e \u017eena i njihovu akomodaciju na mjestima gdje ih do sada nije bilo ili ako ih je i bilo kori\u0161\u0107ene su samo kao partijski broj, kao lojalne \u010dlanice, kao one koje izvr\u0161avaju ono \u0161to u \u201d sijenci\u201d dogovaraju mu\u0161karci. Ne znam da li se sje\u0107ate koliko je bure izazvalo naimenovanje gospo\u0111e Vesne Perovi\u0107 na mjesto predsjednice Skup\u0161tine Crne Gore, ali zbog toga, danas nije neobi\u010dno da u lokalnom parlamentu Op\u0161tine Herceg Novi\u00a0 po prvi put\u00a0 bude \u017eena, gospo\u0111a Danijela \u0110urovi\u0107. Ili da se na \u010delnim mjestima Op\u0161tina nalaze \u017eene. Ti prvi i usamljeni primjeri pokazuju svu bijedu tzv razvoja i demokratije u crnogorskim uslovima. Izglasavanje Izbornog zakona u Skup\u0161tini Crne Gore bio je , \u0161to se \u017eena ti\u010de akt koji je pokazao dubinu i nivo mizoginije, politi\u010dkih elita i crnogorskog dru\u0161tva, aktere koji podr\u017eavaju diskriminaciju \u017eena. \u010cak i poslanice su glasale protiv sebe- nije usvojen amandman da se partije obave\u017eu da \u0107e ispuniti kvotu. Tako da je do\u0161lo do opstrukcije i obesmi\u0161ljavanja tog \u010dlana, odnosno politi\u010dari sada imaju formu kojom mogu da ma\u0161u i si\u0161tinski ni\u0161ta da ne mijenjaju.<\/p>\n
Praksa aktuelnih partija je da na po\u010detku izborna lista sadr\u017ei 30 odsto \u017eena, ali rijetke kasnije postanu poslanice u Skup\u0161tine. \u0160to mislite, koji su razlozi za to?<\/p>\n
Na\u0161i\u00a0 politi\u010dari vole da se predsavljaju kao demokrate pa se dr\u017ee forme. A vole i da se pred svijetom poka\u017eu kao vaspitani-la\u017eno vaspitani.\u00a0 Me\u0111utim, u su\u0161tini svakim pogledom na politi\u010dku scenu i diskurs koji na njoj vlada jasno je da se radi o jednom ma\u010disti\u010dkom, seksisti\u010dkom odnosu, jedno patrijarhalnom zapu\u0161tenom dru\u0161tvu u kojem mu\u0161karci imaju mo\u0107 i ne \u017eele da je pripu\u0161te, svijestni da bi to zna\u010dilo po\u010detak velike promjene u odnosima, gdje bi bili dovedeni u pitanje da se bore za kvalitet. A postavilo bi se i pitanje\u00a0 odgovornosti za slab razvoj dru\u0161tvenih prilika koja je u mu\u0161kom \u201cdvori\u0161tu\u201d. Ovako mogu da budu primitivni, arogantni nasilnici koji zloupotrebljavaju politi\u010dku mo\u0107. Ono \u0161to javnost mora da zna da bude jssno jeste slede\u0107e da oni koji bi trebalo da su akteri promjene su zapravo \u201cd\u017eelati\u201d. Razlozi za\u0161to malo \u017eena do\u0111e do skp\u0161tinskih klupa le\u017ee u mu\u0161koj borbi za mo\u0107 i poziciju koaj obezbje\u0111uje privilegije i novac.<\/p>\n
Ve\u0107ina parlamentarnih partija,nema nijednu poslanicu, pri tome \u010desto ka\u017eu da je to slu\u010dajnost i da\u00a0 \u201cnemaju ni\u0161ta protiv \u017eena\u201d. Mislite li da postoje neki drugi razlozi?<\/p>\n
Koga jo\u0161 politi\u010dari mogu da sla\u017eu da \u017eene nisu zainteresovane ili nisu sposobne da se bave politikom. Sve dok ovakav sterotip i mizoginja bude prolazila, svi oni \u0107e biti \u010disti sa bijelim rukavicama i bez odgovornosti. Razlozi zbog kojih se \u017eene ne bave poslovima od javnog zna\u010daja i interesa su dublji i ve\u0107i. Uzmite samo neke od razaloga, naprimjer- koje dru\u0161tve institucije\u00a0 se nalaze na raspolaganju \u017eenama da bi se mogle baviti politikom? Koji su uslovi zadovoljeni\u00a0 kod nas da \u017eena mo\u017ee da iz sfere privatnog i porodi\u010dnog iza\u0111e u sferu javnog? \u0160to je dru\u0161tvo uradilo na\u00a0 obezbje\u0111ivanju podr\u0161ke \u017eenama da bi se bavile politikom i profesijom?\u00a0 \u0160to bi se desilo da neka od supruga poslanika \u017eeli da se bavi politikom. Da li bi one ostao ku\u0107i i bavi se svim obavezama porodi\u010dnog \u017eivota za ljubav svojih bli\u017enjih? Vidite li ijedno od lica na\u0161ih sada\u0161njih aktuelnih politi\u010dara koje vam odaje takav odnos? I naravno iza pri\u010de o \u017eenskoj zainteresovanosti za maj\u010dinstvo porodicu i ljubav krije se dubok strah, neznanje i neosvije\u0161tenost da odgovornost za \u017eivot i svijet podjednako pripada i mu\u0161karcima i \u017eenama. Bilo bi dobro da mu\u0161karci kondiciraju privatni \u017eivot a da se \u017eenama obezbjedi ulazak u javnu sferu sa kompletnom dru\u0161tvenom infrastrukturom- sa slu\u017ebama koje bi pomagale oko porodice, sa radnim vremenom koje bi bilo druga\u010dije definisano,\u00a0 sa instucijama koje bi \u00a0stajale na raspolaganju \u017eenama. Svjet bi izgledao malo druga\u010dije zar ne. Stav da \u201cnemaju ni\u0161ta protiv \u017eena\u201d je isto \u0161to i stav da nemaju ni\u0161ta za \u017eene pa kada ga tako postavimo onda nam to nasilje postaje vidljivo. Samo \u0161to ih niko ne pita.\u00a0 Ja nikad nisam \u010dula da je bilo koji novinar\/ka postavio\/la pitanje nekim od na\u0161ih politi\u010dara za\u0161to petnest goina la\u017eu i stavljaju svoje potpise na bezbrojne memorandume i dogovore da bi se pitanje kvota ispo\u0161tovali ili da ste ih nekada pitali \u0161to su\u0161tinski imaju protiv \u017eena u Crnoj Gori?<\/p>\n
Je li Crnoj Gori potrebna \u201c\u017eenska kvota\u201d po kojoj bi 30 odsto u Skup\u0161tini morale biti \u017eene?<\/p>\n
Crnoj Gori je\u00a0 potrebno i vi\u0161e od 30% kvota. A poslije toga je va\u017eno primjeniti dogovoreno. To je o\u010digledno zahtjev koji kod na\u0161ih politi\u010dara izaziva otpor i animozitet, koji upu\u0107uje da \u0107e sva oru\u017eja mizoginije biti izvu\u010dena kako bi se zadr\u017eala mo\u0107 i pozicija u kojoj mu\u0161karci mogu da rade \u0161to ih je volja a da \u017eene budu u poziciji pasivnih posmatra\u010da koje \u0107e aminovati sve \u0161to oni odlu\u010de, pa i ono \u0161to se ti\u010de direktno \u017eivota \u017eena. Poslednja scena iz Skup\u0161tine Crne Gore pokazala je da je laganje i izigravanje mogu\u0107e i javno. \u010caki i oni i one koji su bili za amandman da svaka tre\u0107a na listi mora biti \u017eena, pokazalo je svu la\u017e i neznaje, izostanak volje da se krene u boljem smjeru. Svi zajedno, i oni koji su se zalagali pa su na kraju glasali protiv i oni koji su se pretvarali da su za\u00a0 na kraju su legitimisali diskriminaciju \u017eena upravo zakonom. Treba biti izuzetno tvrdokoran ili neobavje\u0161ten\u00a0 ili zlonamijeran pa postaviti pitanje da li je kvalitet ili kvantitet va\u017eniji. U na\u0161oj situaciji\u00a0 svaka mjera afirmativne akcije je dobrodo\u0161la a\u00a0 politi\u010dari se moraju natjerati da rade po zakonu ili im nije mjesto u Skup\u0161tini ili na bilo kojem mjestu u sistemu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Pi\u0161e: Ervina Dabi\u017einovi\u0107<\/p>\n","protected":false},"author":52,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"class_list":["post-91091","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-blogovi"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/52"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=91091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":294188,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/91091\/revisions\/294188"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=91091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=91091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=91091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}