{"id":90994,"date":"2012-08-09T19:44:43","date_gmt":"2012-08-09T17:44:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=90994"},"modified":"2012-08-09T19:44:43","modified_gmt":"2012-08-09T17:44:43","slug":"covjek-je-genetska-greska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/08\/09\/covjek-je-genetska-greska\/","title":{"rendered":"\u010covjek je genetska gre\u0161ka"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Prema najnovijim istra\u017eivanjima \u0161kotskih nau\u010dnika, \u010dovek je genetska gre\u0161ka!?<\/p>\n

Pre vi\u0161e od 500 miliona godina beski\u010dmenjaci na dnu okeana pre\u017eiveli su dva uzastopna udvajanja DNK \u2013 do\u0161lo je do “gre\u0161ke” koja je na kraju rezultirala evolucijom \u010doveka i mnogih drugih \u017eivotinja.<\/p>\n

Iz zaklju\u010daka nau\u010dnika na osnovu istra\u017eivanja belan\u010devine \u010doveka mo\u017ee se zaklju\u010diti da je organizam koji je do\u017eivio mutacije bio “koplja\u0161” i tako se do\u0161lo do odre\u0111enja vremena pomenutih mutacija.<\/p>\n

Izu\u010davanje tog pitanja obja\u0161njava pojavu i razvoj mnogih bolesti svojstvenih \u010doveku, a budu\u0107a istra\u017eivanja \u0107e pomo\u0107i u njihovom le\u010denju i predvi\u0111anju.<\/p>\n

Nau\u010dnici su na\u0161li i odgovor biolo\u0161ke zagonetke za\u0161to \u017eene \u017eive du\u017ee od mu\u0161karaca.<\/p>\n

Stvar je u malim \u201eenergetskim paketima\u201c u \u0107elijama, koji obezbe\u0111uju mutacije opasnije za mu\u0161karce nego za \u017eene\u201c,- pi\u0161e “Indipendent”.<\/p>\n

Istra\u017eivanja su utvrdila da mutacije (veoma va\u017enih za \u017eivot) mitohondrija, koje odgovaraju za pretvaranje hrane u energiju, imaju tendenciju da nestanu ako predstavljaju opasnost za \u017eene i tendenciju da se o\u010duvaju ako predstavljaju opasnost za mu\u0161karce.<\/p>\n

I sve to zato \u0161to proces prirodne selekcije igra ulogu samo kod \u017eena, jer dete nasle\u0111uje mitohondrije od majke.<\/p>\n

Japanski biolog Jutaka Hanazono \u010dvrsto je ube\u0111en da \u0107e u najskorije vreme biti re\u0161en problem deficita donatorskih organa te da \u0107e ulogu donatora preuzeti – klonirane ovce!?<\/p>\n

U toku svojih istra\u017eivanja, nau\u010dnik je u organizmu ovce “odgojio” organe za bolesne \u0161impanze, koji uspe\u0161no funkcioni\u0161u posle presa\u0111ivanja.<\/p>\n

Prema re\u010dima japanskog nau\u010dnika, ve\u0107 za nekoliko godina od primata se mo\u017ee pre\u0107i na ljude. A to zna\u010di da ovce mogu da postanu “\u017eivo skladi\u0161te” za ljude kojima je potrebna trnasplantacija srca, bubrega kao i ko\u017ee.<\/p>\n

U isto vreme, nau\u010dnici sa Univerziteta u Kardifu, nakon niza istra\u017eivanja, zaklju\u010dili su da \u017evaka lo\u0161e uti\u010de na memoriju i navike pam\u0107enja \u010doveka. Ona spre\u010dava proces zapisa informacije u mozak.<\/p>\n

LJudi koji su \u017evakali \u017evaku te\u017ee su pamtili doga\u0111aje, slova i brojeve u predlo\u017eenom nizu.<\/p>\n

Nau\u010dnici smatraju da pokreti kojim je propra\u0107eno \u017evakanje smetaju mozgu da upamti seriju slova i brojeva.Istra\u017eivanje govori o tome da \u010dovek te\u0161ko re\u0161ava dva i vi\u0161e zadatka istovremeno.<\/p>\n

Srna<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prema najnovijim istra\u017eivanjima \u0161kotskih nau\u010dnika, \u010dovek je genetska gre\u0161ka!? Pre vi\u0161e od 500 miliona godina beski\u010dmenjaci na dnu okeana pre\u017eiveli su dva uzastopna udvajanja DNK \u2013 do\u0161lo je do “gre\u0161ke” koja je na kraju rezultirala evolucijom \u010doveka i mnogih drugih \u017eivotinja. Iz zaklju\u010daka nau\u010dnika na osnovu istra\u017eivanja belan\u010devine \u010doveka mo\u017ee se zaklju\u010diti da je organizam […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-90994","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90994","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=90994"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90994\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=90994"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=90994"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=90994"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}