{"id":90842,"date":"2012-08-07T23:32:36","date_gmt":"2012-08-07T21:32:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=90842"},"modified":"2012-08-07T23:32:36","modified_gmt":"2012-08-07T21:32:36","slug":"hitan-klimatski-plan","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/08\/07\/hitan-klimatski-plan\/","title":{"rendered":"Hitan klimatski plan"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Sarah van Gelder<\/p>\n

Ekstremne vru\u0107ine, oluje i su\u0161e koje razaraju kona\u010dno \u0107e uvjeriti ogromnu ve\u0107inu Amerikanaca da su se klimatske promjene nadvile nad nama. Prema \u00a0Bloomberg News, 70 posto Amerikanaca je sada uvjereno da se klima mijenja.<\/p>\n

Sada je kasno za rje\u0161enja, ali smo, mo\u017eda, kona\u010dno spremni za izazov.<\/p>\n

Bill McKibben postavlja stra\u0161nu sliku realnosti u predstoje\u0107em izdanju Rolling Stone: Mi smo ve\u0107 zagrijali planet za 0,8 stepeni Celzijusa i vrijeme je postalo zastra\u0161uju\u0107e. Na konferencija o klimi u Kopenhagenu jedino o \u010demu se svijet slo\u017eio je da moramo ostati unutar dva stepena Celzijusa pove\u0107anja temperature \u2013 iako je klimatolog Jim Hansen to nazvao receptom za katastrofu. Ako sada\u0161nji trend bude nastavljen, mi \u0107emo se suo\u010diti sa mnogo ve\u0107im globalnim zagrijavanjem.<\/p>\n

Ali mo\u0107ne naftne, gasne i kompanije koje vade ugalj su blokirale potrebnu akciju. Sa milijardama profita, oni ogromne svote novca ubacuju u politi\u010dke kampanje, think tank organizacijama koje odbacuju klimatske promjene i desni\u010darskim medijima. Zajedno, ove grupe sprje\u010davaju napredak.<\/p>\n

Da smo djelovali 20 ili 30 godina ranije, kada su se zvona za uzbunu prvi put oglasila, prelaz ka klimatski sigurnijem svijetu bio bi postepeniji i manje razoran i mi smo mogli sa\u010duvati mnogo vi\u0161e koralnih grebana, \u0161uma, lednika i vrsta.<\/p>\n

Sada nemamo puno vremena.<\/p>\n

Iako ve\u0107 postoji dovoljno ugljenika u atmosferi da u\u010dini klimatske promjene neizbje\u017enim, postoji jo\u0161 uvijek velika razlika izme\u0111u promjena koje donose ve\u0107e su\u0161e, oluje, temperaturne ekstreme i podizanje nivoa mora i onih koje gase \u017eivot na Zemlji. Slavni fizi\u010dar Stephen Hawking je me\u0111u onima koji ka\u017eu da nezadr\u017eive klimatske promjene mogu preobraziti na\u0161u planet u neku poput Venere, na kojoj je ljudski \u017eivot nemogu\u0107.<\/p>\n

Ne postoji ni\u0161ta hitnije od ovoga. Da li je djelotvoran odgovor ve\u0107 iza nas? Postoji mnogo razloga da mislimo tako. Prljava energija blokira akciju i postoje svi razlozi da vjerujemo da \u0107e se tako nastaviti. Me\u0111unarodna saradnja je te\u0161ka. S obzirom na izbor, ve\u0107ina nas \u0107e se radije dr\u017eati ste\u010denog konfora \u0161to je mogu\u0107e du\u017ee i poricati.<\/p>\n

Ali koraci koji su neophodni da bi sprije\u010dili katastrofu se, u stvari, nalaze unutar na\u0161e sposobnosti kao ma\u0161tovitih i marljivih ljudi. I u svijetu, u varo\u0161ima i gradovima, u plemenima i odgovornim biznisima, kao i aktivistima koji \u010dine promjene. Ali mora\u0107emo da tu energiju podignemo brzo.<\/p>\n

Najve\u0107a ameri\u010dka generacija je bila sposobna da okupi cijelo dru\u0161tvo kada su nacisti okupirali Evropu i kada je bombardovanje Perl Harbira pokazalo prijetnje koje se ne mogu ignorisati. Fabrike automobila su bile preure\u0111ene za proizvodnju tenkova. Guma i metali su bili reciklirani. Ve\u0107ina je po\u0161la u rat.<\/p>\n

 <\/p>\n

Treba\u0107emo takav nivo mobilizacije, izgra\u0111en na dubokom patriotizmu, da bismo stvorili odr\u017eivi napor i sprije\u010dili katastrofu. To \u0107e zna\u010diti spremnost da na\u0161i farmeri, na\u0161i primorski gradovi, na\u0161i snabdjeva\u010di dje\u010djom hranom stave ispred profita i mo\u0107i prljave energije opstanak ribarstva i sva\u010dije pravo na pristup \u010distoj vodi za pi\u0107e. To je zadatak koji treba da defini\u0161e na\u0161a vremena i svakome od nas omogu\u0107i da djelujemo.<\/p>\n

\u0160ta \u0107e se preduzeti? Prije \u010detiri godine YES! je napravio kompletnu studiju o tome \u0161ta je neophodno da se okrenemo klimatskoj krizi. Velike obaveze su ove:<\/p>\n

1.<\/strong> Mi treba da preorijenti\u0161emo na\u0161 sistem proizvodnje hrane, koji iznena\u0111uju\u0107e doprinosi klimatskim problemima preko dugih transporta hrane, poljoprivredne hemija koja ubija klimu i na\u010dina proizvodnje mesa u kojoj se koriste ogromne koli\u010dine \u017eitarica, \u0161to vodi do uni\u0161tavanja \u0161uma. Dobra vijest je da novi, na lokalnoj osnovi zasnovan sistem proizvodnje i distribucije mesa i mlijeka po\u010diva na hranjenju travom, te da je sve vi\u0161e u procvatu proizvodnja svje\u017eeg vo\u0107a i povr\u0107a. Prvenstveno mladi ljudi diljem zemlje su pone\u0161eni da \u017eive kao poljodjelci.<\/p>\n

Mi treba da okon\u010damo sa subvencijama za fosilna goriva. Prave cijene \u0107e uputiti sna\u017ean tr\u017ei\u0161ni signal koji \u0107e inicirati inovacije i pametni, niskougljeni\u010dkni razvoj.<\/p>\n

2.<\/strong> Moramo okon\u010dati subvencioniranje prljave energije i odrediti cijenu za ugljenik. Mi trebamo porez na ugljenik, kako sada preporu\u010duje biv\u0161i \u010dlan Reganovog kabineta D\u017eord\u017e\u00a0 \u0160ulc. Ili bismo mogli izlicitirati pravo na emitovanje koli\u010dine ugljenika. U svakom slu\u010daju, mogli bismo biti jednaki prema svim Amerikancima. Kona\u010dno, atmosfera pripada svima nama. Zaga\u0111iva\u010di moraju pla\u0107ati, utoliko prije \u0161to koriste na\u0161 vazduh za d\u017eabe. I mi moramo prekinuti sa tim da poreski obveznici subvencioniraju fosilna goriva. Prava cijena za zaga\u0111ivanje ugljenicima posla\u0107e sna\u017ean tr\u017ei\u0161ni signal i inicirati inovacije i pametni, niskougljenni\u010dkni razvoj.<\/p>\n

3<\/strong>. Mi moramo ponovo da razmislimo kako \u0107emo podizati gradove i metropole i kako \u0107emo se kretati okolo. Zavr\u0161eno je vrijeme ra\u0161trkanih predgra\u0111a koja zavise od automobila. Evropljani koriste samo dio gasa koji mi koristimo zato \u0161to su im gradovi kompaktni, javni transport efikasan, a prevoz biciklima dobro obezbije\u0111en i siguran. Evropljani su tako\u0111e vjerovatno daleko manje gojazni i bole\u0161ljivi. Postoji veza. Umjesto ku\u0107a i \u0161oping molova gdje sjedimo usamljeni, sada je vrijeme da ponovo uspostavimo kompaktniji prijateljsko-pje\u0161a\u010dki na\u010din \u017eivota: prodavnice u kom\u0161iluku, lokalna hrana i snabdijevanje energijom.<\/p>\n

4.<\/strong> Treba\u0107e da ponovo prona\u0111emo energiju. Za samo nekoliko decenija\u00a0 mi smo sagoreli ono \u0161to se milionima godina od kostiju dinosaurusa i preistorijskog biljnog \u017eivota pretvaralo u fosilna goriva. Ne samo da ovo \u0161teti stabilnosti atmosphere, nego to zahtijeva sve rizi\u010dnije i skuplje na\u010dine crpljenja posljednjih rezervi \u2013 poput pomjeranja \u010ditavih planinskih vrhova u Appalachia, crpljenja nafte iz katranskog pijeska u Alberta, dubokih bu\u0161enja u Meksi\u010dkom zalivu i na Arktiku. A tu je i vojni tro\u0161ak za osiguravanje pristupa naftnim rezervama u drugim zemljama.<\/p>\n

Sre\u0107om, pametne inovacije u energetskoj efikasnosti i novim tehnologijama su ve\u0107 dostupne. \u00a0Da bismo zaista dobili stvari koje djeluju i omogu\u0107ili nezaposlenim Amerikancima da rade i po\u010dnu sa samoodr\u017eivom ekonomijom, mi se moramo mobilisati kao u vrijeme Drugog svjetkog rata, prilagoditi zgrade vremenskim uslovima, okrenuti se enertski efikaskoj proizvodnji, graditi masovni prevoz i instalirati solarne i elektrane na vjetar. Mi moramo preorijentisati sve vladine nabavke prema najefikasnijim tehnologijama i brzo napustiti nabavke svakog transporta koji koristi fosilna goriva. Mi treba da postavimo ciljeve ove tranzicije daleko od kori\u0161\u0107enja uglja i prirodnog gasa za sve komunalen usluge. Onima koji se sa ovim ne saglase treba oduzeti vlsni\u0161tvo i pretvoriti ga u javno dobro\u00a0 – to je ono \u0161to su bira\u010di u Boulder, Kolorado, uradili lanjske godine.<\/p>\n

5.<\/strong> Mi treba da blokiramo crpljenje prljave energije, njen transport i izvoz. Mi treba da ka\u017eemo ne izvozu uglja iz Vajominga u Kinu, kao \u0161to su u\u010dinili ljudi na sjeverozapadu zemlje. Moramo nastaviti govoriti ne naftovodu preko na\u0161eg dragog (i sve ugro\u017eenijeg) Ogallala Aquifer\u2014the KXL koji je zami\u0161ljen kao cjevovod za izvoz u Kinu nafte koja se proizvodi iz katranskog pijeska. Mi trebamo kazati ne bu\u0161enju na Arktiku. A dok smo u tome, moramo vidjeti da se novac koji kontroli\u0161emo \u2013 u univerzitetskim zadu\u017ebinama, dr\u017eavnim penzionim fondovima, i sl. prekine investirati u kompanije koje koriste prljavu energiju sve dok se ne preorijenti\u0161u na \u010distu.<\/p>\n

U govoru koji je odr\u017eao u Riverside Church 4. aprila 1967,. Dr. Martin Luther King je kazao, \u201cSuo\u010deni smo sada sa \u017eestokom hitno\u0161\u0107u. … Mo\u017eemo o\u010dajni\u010dki vikati vremenu da zastane, no ono nikome ne popu\u0161ta i juri dalje. Preko izblije\u0111elih kostiju i zbrkanih ostataka\u00a0 brojnih civilizacija zapisane su pateti\u010dne rije\u010di. \u201cPrekasno je\u201d.<\/p>\n

U vrijeme kada se na\u0161a djece i njihova djeca suo\u010de sa ekstremnim vru\u0107inama i stra\u0161nim olujama moglo bi biti prekasno. Nije, zaista, suvi\u0161e kasno da mi djelujemo. Mi jo\u0161 mo\u017eemo preokrenuti ono \u0161to bi mogla biti razaraju\u0107a klimatska kriza. Nema izgovora za odga\u0111anje.<\/p>\n

YES! Magazine<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Mi jo\u0161 mo\u017eemo izbje\u0107i razaraju\u0107u klimatsku krizu, ali je za to potrebno da se mobili\u0161emo kao u vrijeme Drugog svjetskog rata. I mora\u0107emo da se suprotstavimo prljavoj energiji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-90842","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90842","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=90842"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/90842\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=90842"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=90842"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=90842"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}