{"id":89960,"date":"2012-07-27T19:32:48","date_gmt":"2012-07-27T17:32:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=89960"},"modified":"2012-07-27T19:32:48","modified_gmt":"2012-07-27T17:32:48","slug":"olimpijske-igre-2012-da-li-ste-znali%e2%80%a6","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/27\/olimpijske-igre-2012-da-li-ste-znali%e2%80%a6\/","title":{"rendered":"Olimpijske igre 2012: Da li ste znali\u2026"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Stadion koji se smanjuje, najezda moljaca, problemi s geografijom, zlatna medalja od 1,3 posto zlata, majke koje sude… samo su neke od zanimljivih \u010dinjenica koji se odnose na ovogodi\u0161nje igre.<\/p>\n

Da li ste znali…<\/strong><\/p>\n

– London \u0107e biti prvi grad na svijetu koji je, zvani\u010dno, tri puta bio doma\u0107in Olimpijskim igrama (OI). Prethodne OI u Londonu su odr\u017eane 1908. i 1948. godine.<\/p>\n

– Gra\u0111ani Londona \u2018izdvojit\u2019 \u0107e za OI i Paraolimpijske igre 625 miliona funti (oko 1,5 milijardu KM).<\/p>\n

– O\u010dekivana zarada od turista koji \u0107e posjetiti OI i London iznosi 2,1 milijardu funti; ukupan prihod od igara koji o\u010dekuje britanska ekonomija dose\u017ee nevjerovatnih deset milijardi funti.<\/p>\n

– Inflacija i porez na dodanu vrijednost pove\u0107ali su vrijednost Olimpijskog stadiona sa 280 miliona\u00a0 na \u010dak 496 miliona funti. Isto se desilo sa Aquatic centrom, sa 74 miliona funti cijena je sko\u010dila na 215 miliona.<\/p>\n

– Dvije stotine zgrada je sru\u0161eno zbog izgradnje Olimpijskog parka koji se prostire na povr\u0161ini od 2,5 kvadratna kilometra.<\/p>\n

– Na OI u\u010destvovat \u0107e 205 dr\u017eava. Odr\u017eat \u0107e se 300 doga\u0111aja. Na Paraolimpijskim igrama bit \u0107e 147 zemalja.<\/p>\n

– Olimpijski stadion najlak\u0161i je na svijetu, ekolo\u0161ki je projektovan, zovu ga arhitektonskim \u010dudom i izgra\u0111en je tako da se nakon OI mo\u017ee smanjiti na stadion sa samo 25,000 mjesta (kapacitet za OI bit \u0107e 80,000 sjede\u0107ih mjesta).<\/p>\n

– \u010cini se da administratori OI imaju ozbiljnih problema. Gre\u0161ke koje su se potkrale organizatorima su brojne: prijevod prezimena trenera bh. olimpijca Amela Meki\u0107a, Sarajevo im se na\u0161lo u Srbiji, kraj takmi\u010darki iz Sjeverne Koreje stavljena je zastava Ju\u017ene Koreje, Ukrajinci se bune zbog pogre\u0161no napisanih gradova ro\u0111enja kraj ruskih atleta…<\/p>\n

– Na ovim OI nastupit \u0107e i trudnica koja je u 34 sedmici trudno\u0107e. Radi se o Malezijki Nur Suryani Mohamed Taibi koja \u0107e nastupiti u jednoj od kategorija sportskog strelja\u0161tva. Ipak, Malezijka nije prva trudnica na olimpijadi. \u0160ve\u0111anka Magda Julin je 1920. bila tri mjeseca trudna kada je nastupila na klizanju; 2006. se Njemica Diana Sartor, sanjka\u0161ica, takmi\u010dila i bila je trudna ve\u0107 devet sedmica, a 2010. je \u010dlanica kanadskog tima u karlingu Kristie Moore na OI nastupila u petom mjesecu trudno\u0107e.<\/p>\n

– Me\u0111unarodni olimpijski komitet odobrio je maratoncu bez dr\u017eave da nastupi u Londonu. On \u0107e nastupiti pod zastavom Olimpijskih igara.<\/p>\n

– \u017denski boks postaje olimpijski sport prvi put na ovim igrama u Londonu.<\/p>\n

– Olimpijski park nalazi se u podru\u010dju koje vrvi tekstilnim moljcima. Dosad se niko ne \u017eali, ali britanski mediji upozoravaju na ovu \u010dinjenicu kao na mogu\u0107, ozbiljan problem.<\/p>\n

– Kajaka\u0161a s Novog Zelanda Mikea Dawsona ocjenjivat \u0107e \u2013 njegova majka. Naime, Kay Dawson jedna je od sudija za ovo natjecanje, no zvani\u010dnici smatraju da je sve u redu: istakli su da njena ocjena, ma kakva bila, ne mo\u017ee prevagnuti zbroj ocjena drugih sudija.<\/p>\n

– Objavljeno je da \u0107e svaka osoba koja potpuno ili djelomi\u010dno naga bude reklamirala proizvode ili brendove koji nisu sponzori Igara biti ka\u017enjena sa 20,000 funti. Ostalo je nejasno \u0161ta \u0107e se desiti s ljudima koji se odlu\u010de skinuti nagi onako, iz zabave.<\/p>\n

– Ako je vjerovati CNN-u, zlatna medalja sa\u010dinjena je od samo 1,34 posto zlata.\u00a0 Kad bi bila otopljena, vrijedila bi oko 650 dolara (oko 1,000 KM). Srebrna medalja, koju \u010dini srebro (93 posto) i bakar (sedam posto) vrijedi oko 335 dolara, a bronzana medalja \u2013 uglavnom od bakra \u2013 vrijedi oko pet dolara.<\/p>\n

– Ove godine i dizajneri su se uklju\u010dili u OI. Ralph Lauren izradit \u0107e odore za ameri\u010dki tim, Stella McCartney za Veliku Britaniju, dok \u0107e se Italijani obu\u0107i u kreacije koje potpisuje Giorgio Armani.<\/p>\n

– Zanimljivo je da \u0107e se na ceremoniji otvaranja \u2018pojaviti\u2019 i omiljeni knji\u017eevni likovi Velike Britanije: Alisa (iz Alise u zemlji \u010duda), Kapetan Kuka (iz Petra Pana) i Cruela de Vil (101 Dalmatinac). Show \u0107e, o\u010dekuje se, kulminirati kada se u borbi suo\u010de \u2013 Mary Poppins i Voldemort, nemesis Harrya Pottera, s vojskom Dementora.<\/p>\n

– Britanija je uzbu\u0111ena zbog nastupa grupe Spice Girls na ceremoniji otvaranja. Ovo je prvi put da \u0107e \u010dlanice ove pop-grupe nastupiti od (fijaska iz) 2008.<\/p>\n

– Na zavr\u0161noj ceremoniji OI u Londonu nastupit \u0107e The Queen \u2013 ono \u0161to je od grupe preostalo, Take That, Annie Lennox, George Michael, Ray Davies, The Pet Shop Boys, Madness… Mla\u0111e generacije obradovat \u0107e Fatboy Slim, Jessie J, Kaiser Chiefs, One Direction, Elbow, Ed Sheeran…<\/p>\n

Prikaz prvih OI u anti\u010dkoj Gr\u010dkoj<\/strong><\/p>\n

– Olimpijske igre (OI) su se slavile kao religijski festival od 776 p.n.e. pa do 393 n.e. kada su progla\u0161ene paganskim festivalom (OI su slavile gr\u010dkog boga Zeusa) te zabranjene. Tek je 1894. francuski pedagog baron Pierre de Coubertin predlo\u017eio o\u017eivljavanje drevne tradicije te su tad ro\u0111ene moderne OI.<\/p>\n

– U anti\u010dkoj Gr\u010dkoj sve atlete koje su u\u010destvovale bile su nage. Odre\u0111eni ‘dijelovi’ tijela mogli su se pokriti ko\u017enatom trakom. Stoga, udatim \u017eenama nije bilo dozvoljeno da budu u publici; one koje nisu bile u braku bile su dobrodo\u0161le.<\/p>\n

– Pred natjecanje, atlete u staroj Gr\u010dkoj su jele isklju\u010divo \u2013 sir.<\/p>\n

– Prve moderne ljetne olimpijske igre odr\u017eane su u Gr\u010dkoj, 1896, a doma\u0107in je osvojio najve\u0107i broj medalja (47). Prve zimske OI odr\u017eane su u francuskom Chamonixu, 1924, i tad je najvi\u0161e medalja uzela Norve\u0161ka \u2013 263.<\/p>\n

– Pet Olimpijskih krugova predstavlja pet najve\u0107ih regija svijeta: Afriku, obje Amerike, Aziju, Evropu i Okeaniju. Svaka dr\u017eavna zastava na svijetu sadr\u017ei jednu od pet predstavljenih boja: (s lijeva na desno) plava, \u017euta, crna, zelena i crvena.<\/p>\n

– Tri kontinenta nikad nisu ugostila OI: Afrika, Ju\u017ena Amerika i Antarktik. Ovo \u0107e se promijeniti 2016, kada \u0107e doma\u0107in OI biti Rio de Janeiro, Brazil.<\/p>\n

– Sve do 1994. OI odr\u017eavale su se svake \u010detiri godine. No, od te godine zimske i ljetne igre smjenjuju se svake dvije godine.<\/p>\n

– Samo je \u010detvoro sportista osvojilo medalje i na zimskim i na ljetnim OI: Eddie Eagan (SAD), Jacob Tullin Thams (Norve\u0161ka), Christa Luding-Rothenburger (Isto\u010dna Njema\u010dka) i Clara Hughes (Kanada).<\/p>\n

-Larrisa Latynina, gimnasti\u010darka Sovjetskog saveza, okon\u010dala je svoju karijeru na ljetnim OI sa ukupno 18 medalja \u2013 najvi\u0161e u historiji.<\/p>\n

– Prve maskote predstavljene su u Meksiku, 1968. Bili su to crveni jaguar i bijela golubica.<\/p>\n

Olimpijski piktogrami<\/strong><\/p>\n

– Sportski piktogrami koji su sada integralni dio OI prvi put su predstavljeni u Londonu, 1948. Bilo ih je tada samo 20 i koristili su se kao simboli na ulaznicama da ljudi mogu prona\u0107i odre\u0111ene doga\u0111aje. Nakon 1948, ponovno su upotrijebljeni 1966. i u upotrebi su do danas.<\/p>\n

– Tokom OI u Londonu 1908. organizatori maratona otkrili su da je sve\u010dana lo\u017ea kraljevske porodice udaljena 385 jardi od cilja utrke od 26 milja. Ruta je produ\u017eena da zavr\u0161i ta\u010dno ispred sjedi\u0161ta Kralja Edvarda VII i ta du\u017eina maratona ostala je sve do danas.<\/p>\n

– Najstarija \u017eena koja se ikad natjecala na OI bila je Britanka Hilda Lorna Johnstone, jaha\u010dica, koja je 1972. nastupila kao 70-godi\u0161njakinja. \u0160ve\u0111anin Oscar Swahn imao je 72 godine (1920) kada je osvojio srebrnu medalju u kategoriji sportskog strelja\u0161tva.<\/p>\n

– EnglezPhilip Noel-Baker, koji je osvojio srebrnu medalju 1920. u utrci na 1,500 metara, dobitnik je Nobelove nagrade (1959) za posve\u0107enost me\u0111udr\u017eavnom pomirenju i sprje\u010davanju rata.<\/p>\n

Radiosarajevo.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Stadion koji se smanjuje, najezda moljaca, problemi s geografijom, zlatna medalja od 1,3 posto zlata, majke koje sude… samo su neke od zanimljivih \u010dinjenica koji se odnose na ovogodi\u0161nje igre. Da li ste znali… – London \u0107e biti prvi grad na svijetu koji je, zvani\u010dno, tri puta bio doma\u0107in Olimpijskim igrama (OI). Prethodne OI u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-89960","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=89960"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89960\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=89960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=89960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=89960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}