{"id":89790,"date":"2012-07-26T00:34:00","date_gmt":"2012-07-25T22:34:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=89790"},"modified":"2012-07-26T00:34:00","modified_gmt":"2012-07-25T22:34:00","slug":"cetiri-zida-represije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/26\/cetiri-zida-represije\/","title":{"rendered":"\u010cetiri zida represije"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/Ba%C5%9Fak_%C5%9Eahin_Duman.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-89791\" title=\"Ba\u015fak_\u015eahin_Duman\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/Ba%C5%9Fak_%C5%9Eahin_Duman-300x179.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"179\" \/><\/a>Autor: Nikola Vukobratovi\u0107<\/p>\n<p>Prvi intervju turske aktivistice Ba\u015fak \u015eahin Duman iz hrvatskog zatvora: Turska ne propu\u0161ta kazniti nikoga zbog izno\u0161enja mi\u0161ljenja, ali nitko nikada nije osu\u0111en zbog masakra deset ljudi u zatvoru Ulucanlar, kao niti za zbivanja iz 2000. godine kada u dvadeset zatvora ubijeno 28 politi\u010dkih zatvorenika. Nema kazne ni za odgovorne u slu\u010daju odsijecanja ruke zatvoreniku Veli Sa\u00e7iliku prilikom mu\u010denja, ni za silovanje zatvorenice Arzu Torun.<\/p>\n<p>Biv\u0161a turska studentska aktivistica Ba\u015fak \u015eahin Duman ve\u0107 je gotovo dva mjeseca u hrvatskom pritvoru gdje \u010deka odluku o izru\u010denju u Tursku u kojoj je osu\u0111ena na \u0161est godina i tri mjeseca zatvora zbog terorizma. Njezin slu\u010daj u Hrvatskoj je otvorio temu stanja ljudskih prava u Turskoj, na\u010dina na koji pojedine zemlje koriste termin terorizma za obra\u010dun s politi\u010dkim protivnicima, kao i po\u0161tivanja me\u0111unarodnih i doma\u0107ih obaveza Hrvatske da \u0161titi svoje i strane dr\u017eavljane od politi\u010dkog progona. Prvi put od uhi\u0107enja, Ba\u015fak pri\u010da o svojim iskustvima sa \u017eivotom i aktivizmom u Turskoj i uhi\u0107enju u Hrvatskoj.<\/p>\n<p><strong><em>Kada ve\u0107ini ljudi u Hrvatskoj nekoga predstavimo kao aktivista ili aktivisticu, te\u0161ko se dobije dojam koliko taj posao mo\u017ee biti opasan u Turskoj. Recite nam ne\u0161to o svojem osobnom iskustvu odrastanja u Turskoj zbog kojeg ste se naposljetku po\u010deli dru\u0161tveno aktivirati.<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Ja sam sunitska Turkinja iz srednje klase zbog \u010dega moja pri\u010da nije dobar primjer za one koji \u017eele saznati ne\u0161to o tome kako se ljudi u Turskoj uklju\u010duju u aktivizam. Ima, naravno, jo\u0161 ljudi poput mene, ali nismo ve\u0107ina. Po\u010dela sam se aktivirati ne toliko zbog osobnog iskustva, ve\u0107 iz osje\u0107aja prema problemima drugih ljudi. Da dolazim iz kurdske, alevitske ili radni\u010dke obitelji, kao ve\u0107ina aktivista, uzrok politizacije bilo bi osobno siroma\u0161tvo ili potla\u010divanje. Ovo nagla\u0161avam kako ne bih dala krivu sliku.<\/p>\n<p>U stvari, nekome tko ima materijalne uvjete za razvijanje intelekta, nije toliko te\u0161ko po\u010deti se zanimati za politi\u010dke probleme u Turskoj. Oni koji imaju pristup obrazovanju, knjigama, koji imaju prilike da su upoznaju sa znano\u0161\u0107u, \u010dak i unato\u010d te\u0161koj cenzuri sredstava komunikacije, ipak mogu \u010duti ne\u0161to o represiji, vojnim udarima i vojnoj vlasti. Nekad mogu vidjeti policijske napade na prosvjednike na televiziji, \u010duti zbog \u010dega se prosvjeduje itd. \u010cak i ako samo \u010ditate romane ili poeziju, saznat \u0107ete da je svaki intelektualac, pisac ili pjesnik, uklju\u010duju\u0107i i svjetski poznate kao \u0161to su Ya\u0161ar Kemal i N\u00e2zim Hikmet, trpio represiju i bio u zatvoru.<\/p>\n<p>\u010cut \u0107ete tako\u0111er i de facto ili de jure zabranjene rije\u010di kao \u0161to su &#8220;Kurdi&#8221;, &#8220;Armenci&#8221; ili &#8220;Aleviti&#8221; koje se ili ne izgovaraju ili koriste samo kao uvrede. Vidjet \u0107ete i nevjerojatno siroma\u0161tvo unato\u010d te\u0161kom radu. Tako \u0107ete shva\u0107ati da je ne\u0161to duboko politi\u010dki i dru\u0161tveno pogre\u0161no. U Turskoj se nalazite okru\u017eeni s dva ideolo\u0161ka i dva fizi\u010dka zida: kemalizmom i anti-terorizmom koji vam daju iskrivljenu sliku stvarnosti, te cenzurom i strahom od represije koji vam ne dopu\u0161taju da saznate vi\u0161e. To su uvjeti u kojima sam odrasla.<\/p>\n<p><strong><em>Je li va\u0161a odluka da se politi\u010dki aktivirate bila motivirana \u017eeljom da sru\u0161ite te zidove, kako ih nazivate?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Zapravo, prvo sam po\u010dela propitivati vjerski i patrijarhalni sistem u godinama kada sam se po\u010dela osje\u0107ati potla\u010denom kao \u017eena. Me\u0111utim, takav naivni sekularizam me samo vi\u0161e pribli\u017eio kemalizmu, koji je na prvi pogled sekularan, ali u stvari po\u010diva na ideji samo jedne nacije (turske), jednog jezika (turskog) i jedne religije (sunitskog islama). Va\u017ean preokret za mene je bio kada sam iznenada i neo\u010dekivano saznala da Kurdi doista postoje. Odrasla sam na zapadu Turske u godinama prljavog rata, uz &#8220;obrazovanje&#8221; koje ti mo\u017ee re\u0107i sve npr. o probavi \u017eaba, ali ti nikad ne\u0107e spomenuti rije\u010d Kurd koja ne postoji ni u rje\u010dniku.<\/p>\n<p>Za mene je Kurd ranije zna\u010dilo isto \u0161to i &#8220;terorist&#8221; i \u010dinjenicu da postoji 33 milijuna Kurda saznala sam tek pred kraj svojih tinejd\u017eerskih godina, unato\u010d tome \u0161to me uvijek zanimalo sve od antropologije do kvantne fizike! Nisam samo shvatila da sam protiv svoje volje bila sudionik i podr\u017eavatelj prljavog rata protiv Kurda, nego sam se osje\u0107ala prevarenom i poni\u017eenom kao Turkinja.<\/p>\n<p>Naposljetku sam shvatila da cijela pri\u010da o vje\u010dnim &#8220;unutarnjim i vanjskim&#8221; neprijateljima, &#8220;agresivnim i zlim&#8221; Armencima, Grcima i sve verzije anti-teroristi\u010dkih mitova postoje zato da skrivaju \u010dinjenice.\u00a0 Ako nisam bila slobodna birati \u017eelim li podr\u017eavati prljavi rat protiv Kurda, jer za njega nisam ni znala, kako sam mogla biti slobodna u bilo kojem drugom smislu? Nakon tih spoznaja, ostao je samo zid straha od represije, a izbor izme\u0111u osobnog digniteta i fizi\u010dke sigurnosti nije bio te\u017eak.<\/p>\n<p><strong><em>Dakle, u trenutku kad ste odabrali da se ne\u0107ete miriti sa situacijom u svojoj zemlji, znali ste da \u0107ete do\u0107i u sukob s re\u017eimom. Kakva su va\u0161a iskustva represije?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Nakon uklju\u010divanja u borbu za politi\u010dke slobode, bilo u studentskom pokretu, pokretu za ljudska prava ili radni\u010dke \u0161trajkove, nije trebalo dugo da se susretnem s policijskim i dr\u017eavnim nasiljem. Bila sam uhi\u0107ivana mnogo puta, uglavnom nakon \u0161to bi policija napala prosvjede. Ti prosvjedi su uglavnom bili studentske akcije za znanstveno, svima dostupno besplatno obrazovanje na materinjem jeziku, protiv pove\u0107anja \u0161kolarina, protiv antidemokratskih &#8220;kazni&#8221; za studente, zatim prosvjedi protiv seksualnog nasilja i silovanja, mu\u010denja i nestanaka uhi\u0107enih, protiv ubojstava u zatvorima i drugih protupravnih policijskih ubojstava, prosvjedi na Me\u0111unarodni dan \u017eena ili prosvjedi za prava Kurda.<\/p>\n<p>Svi ti prosvjedi bili su slu\u017ebeno dozvoljeni, ali de facto zabranjeni. Na mnogim prosvjedima svega minutu, dvije nakon \u0161to smo se okupili, policija bi nas \u017eestoko napala. Jedva smo stigli podijeliti izjave novinarima, a ve\u0107 bi nas pretukli i uhitili. U pravilu bi nas tako\u0111er i pustili, ali tek nakon \u0161to smo pro\u017eivjeli maltretiranje u postaji. Psihi\u010dka i fizi\u010dka tortura je rutina, a i seksualno zlostavljanje je \u010desto. I osobno sam bila vi\u0161e puta ozlije\u0111ena, sa slomljenim nosom, rebrom, prstom ili zubom. Ne mogu se ni sjetiti to\u010dnog broja uhi\u0107enja, znam samo da je preko trideset, ali to nije nikakav poseban &#8220;uspjeh&#8221;, toliko je skupio svaki aktivniji student u par godina.<\/p>\n<p><strong><em>Represija u Turskoj ne dolazi samo od strane policije. Kakav ste odnos kao studentska aktivistica imali sa Sveu\u010dili\u0161tem?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Vije\u0107e za visoko obrazovanje provodi ispitivanje i ka\u017enjavanje studenata, jednako za aktivnosti unutar i izvan sveu\u010dili\u0161ta. \u010cesto su za te kazne kori\u0161teni isti izvje\u0161taji koje je koristila i policija, i to unato\u010d sudskom osloba\u0111anju. To vije\u0107e me \u010desto ka\u017enjavalo. Jedna kazna je prili\u010dno poznata jer smo prosvjedovali protiv isklju\u010denja tridesetak studenata koji su ka\u017enjeni zbog &#8220;plesanja na ideolo\u0161ki na\u010din&#8221;. Do sad jo\u0161 nitko nije objasnio za\u0161to je kurdsko folklorno kolo &#8220;ideolo\u0161ko&#8221; ni za\u0161to je ka\u017enjivo.<\/p>\n<p>Posljednji put kad sam bila pred tom komisijom kona\u010dno su me izbacili sa svih sveu\u010dili\u0161ta u zemlji. Osje\u0107ala sam veliko olak\u0161anje i s puno ponosa im rekla kako me vi\u0161e kona\u010dno nemaju pravo ispitivati jer nemaju nikakve ovlasti nada mnom. Rekla sam kako sam bila na svim prosvjedima za koje me ispituju i kako \u0107u od sada i\u0107i na svaki prosvjed na koji \u017eelim, jer sam slobodna od njih. Ako me \u017eele ispitivati, morat \u0107e se zaposliti u policiji. Sramotno je da u tim ispitivanjima sudjeluju profesori koji bi trebali biti tamo zbog znanstvenog rada!<\/p>\n<p><strong><em>No, niste samo izba\u010deni s fakulteta, nego ste naposljetku zavr\u0161ili i na sudu s ozbiljnim optu\u017ebama. \u0160to se dogodilo na prosvjedu zbog kojeg ste osu\u0111eni?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Da ne obja\u0161njavam detalje oko antiteroristi\u010dkih zakona, ukratko tih godina 2003. i 2004. ve\u0107 postoje\u0107e izrazito restriktivne antiteroristi\u010dke zakone jo\u0161 su poo\u0161travali. Cilj ove reforme bio je pro\u0161iriti termin terorizma \u0161to je vi\u0161e mogu\u0107e, kako bi mogao zahvatiti svaki nepo\u0107udni socijalni pokret ili svako kori\u0161tenje slobode izra\u017eavanja. Zapravo, novi zakoni samo su legalizirali represivne prakse koje su se provodile i ranije de facto ilegalno. Na primjer, protupravna policijska ubojstva su se prakti\u010dki ozakonila Zakonom o posebnim ovlastima policije.<\/p>\n<p>Taj prosvjed bio je dio kampanje protiv novih zakona. Sredi\u0161nji prosvjed odvijao se u Ankari i tamo su se okupili prosvjednici iz vi\u0161e gradova. Ve\u0107 na samom po\u010detku, policija je promijenila trasu prosvjeda i nije dopustila prilaz Kongresu. Mi smo na to pristali i promijenili trasu, me\u0111utim ni deset minuta nakon toga, policija je napala prosvjed i uhitila mnoge studente, novinare, sindikaliste&#8230;<\/p>\n<p>Ja sam uhi\u0107ena sat vremena nakon zavr\u0161etka prosvjeda u sasvim drugom dijelu grada. To je bio prvi put da su se novi antiteroristi\u010dki zakoni primjenjivali za obi\u010dni prosvjed. Iako su i prosvjed i organizacija koja ga je prijavila bili legalni, dr\u017eava je proglasila da iza njega stoje teroristi\u010dke namjere i svatko tko je na njemu sudjelovao mogao je biti osu\u0111en jer djeluje s teroristi\u010dkim namjerama. Zbog brojnih presuda Europskog suda za ljudska prava protiv Turske zbog zabrane preko sedamdeset udruga, organizacija i stranaka, dr\u017eava je donijela takav zakon po kojem sada mo\u017ee proglasiti da iza legalne organizacije ili legalnog prosvjeda stoje ilegalne i teroristi\u010dke namjere. Ovo na\u0161e su\u0111enje omogu\u0107ilo je presedan prema kojem se po anti-teroristi\u010dkom zakonu mo\u017ee osu\u0111ivati sve prosvjede, uklju\u010duju\u0107i i neke mirne sit-ine.<\/p>\n<p><strong><em>\u0160to se dogodilo nakon su\u0111enja u Turskoj? Kako ste stigli u Hrvatsku i \u0161to se dogodilo prilikom dolaska?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Jo\u0161 prije pravomo\u0107ne presude odselila sam se iz Turske u Njema\u010dku, kao i mnogi moji kolege. Tamo sam po\u010dela novi \u017eivot i radila kao prevoditeljica, \u0161to mi je omogu\u0107ilo da putujem i zadovoljim svoju\u00a0 veliku znati\u017eelju. Strast za putovanjima me i dovela u Hrvatsku. Na\u017ealost, nisam znala da je moja mogu\u0107nost putovanja odnedavno znatno ograni\u010dena me\u0111unarodnom tjeralicom koju je objavila Turska. Po\u0161to sam uhi\u0107ena odmah nakon ulaska u zemlju, sve \u0161to sam vidjela od Hrvatske su aerodrom i zatvor. Jo\u0161 uvijek se nadam da \u0107u uskoro mo\u0107i vidjeti vi\u0161e. Trenutno \u010dekam odluku suda o izru\u010denju, odnosno policije o azilu.<\/p>\n<p><strong><em>Koja su va\u0161a o\u010dekivanja od hrvatskih institucija?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>O\u010dekujem odbacivanje zahtjeva za izru\u010denjem i dobivanje politi\u010dkog azila, jer to proizlazi iz me\u0111unarodnih zakona. Zahtijevam to jer imam jasne dokaze kako sam progonjena zbog politi\u010dkih razloga i zato \u0161to je dr\u017eava koja me progoni poznata po svojim represivnim politikama, posebno prema zatvorenicima. \u010cak je i slu\u010daj u kojem sam osu\u0111ena vrlo jasan primjer toga kako su dru\u0161tveni aktivizam i sloboda govora izlo\u017eeni represiji. Tako\u0111er, \u010dinjenice jasno pokazuju kako izru\u010denje u Tursku dovodi u pitanje moju sigurnost. Nabrojat \u0107u samo neke primjere za ilustraciju.<\/p>\n<p>Prilikom uhi\u0107enja 2004. bila sam u zatvoru Ulucanlar, poznatom po masakru zatvorenika 1999., kada je vojska zatukla deset politi\u010dkih zatvorenika metalnim \u0161ipkama s \u010davlima. U izjavi za hrvatske novine, veleposlanstvo Turske navodi kako je prosvjed u Ankari ko\u0161tao 2,7 milijardi lira (iako nitko nije osu\u0111en za \u0161tetu), ali ne spominju kolika je cijena deset ljudskih \u017eivota. Turska ne propu\u0161ta kazniti nikog zbog izno\u0161enja mi\u0161ljenja, pa makar to opravdala i sme\u0107em koje nisu po\u010distili za sobom nakon prosvjeda, ali nitko nikada nije osu\u0111en zbog ovog masakra. Godinu nakon toga, u dvadeset zatvora je ubijeno dvadeset i osam politi\u010dkih zatvorenika od \u010dega je \u0161est \u017eena zapaljeno u njihovim \u0107elijama. Nema kazne ni za odgovorne u slu\u010daju odsijecanja ruke zatvoreniku Veli Sa\u00e7iliku prilikom mu\u010denja, ni silovanja zatvorenice Arzu Torun, kao ni u posljednjem slu\u010daju kada je otkriveno da je preko osamdeset kurdskih maloljetnika sustavno seksualno zlostavljano u maloljetni\u010dkom zatvoru u Adani.<\/p>\n<p>Naravno, mogla bih pri\u010dati jo\u0161 satima o ubojstvima, silovanjima, mu\u010denjima, zlostavljanjima i to je samo onaj dio pri\u010de koji se ti\u010de zatvora. Sve ovo ne govorim samo zbog svog slu\u010daja, nadam se da ovo mo\u017ee biti korisno i va\u017eno i zbog razumijevanja i po\u0161tivanja ljudskih prava u va\u0161oj zemlji.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.h-alter.org\/vijesti\/ljudska-prava\/cetiri-zida-represije\">H-alter<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prvi intervju turske aktivistice Ba\u015fak \u015eahin Duman iz hrvatskog zatvora: Turska ne propu\u0161ta kazniti nikoga zbog izno\u0161enja mi\u0161ljenja, ali nitko nikada nije osu\u0111en zbog masakra deset ljudi u zatvoru Ulucanla<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-89790","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89790","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=89790"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89790\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=89790"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=89790"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=89790"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}