{"id":89421,"date":"2012-07-22T08:00:27","date_gmt":"2012-07-22T06:00:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=89421"},"modified":"2012-07-21T23:03:12","modified_gmt":"2012-07-21T21:03:12","slug":"moze-li-se-evropska-mejnstrim-ljevica-povezati-sa-socijalizmom-i-ekonomskom-demokratijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/22\/moze-li-se-evropska-mejnstrim-ljevica-povezati-sa-socijalizmom-i-ekonomskom-demokratijom\/","title":{"rendered":"Mo\u017ee li se evropska mejnstrim ljevica povezati sa socijalizmom i ekonomskom demokratijom?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Nyegosh DUBE<\/p>\n

Nedavni izbori u Francuskoj su omogu\u0107ili Socijalisti\u010dkoj partiji kontrolu i nad izvr\u0161nom i nad zakonodavnom vla\u0161\u0107u. Dobra vijest? Za nas sa ljevice, definitivno jeste. Ozbiljan korak ka uspostavljanju socijalisti\u010dkog ekonomskog poretka u Evropi? Te\u0161ko. U Francuskoj imamo Socijalistiku partiju koja se ne zala\u017ee za socijalizam. I to nije samo slu\u010daj u Francuskoj, naravno. \u0160panska Socijalisti\u010dka radni\u010dka partija ima malo veze sa socijalizmom i sa unapre\u0111ivanjem kolektivne radni\u010dke mo\u0107i. U Britaniji imamo Laburisti\u010dku partiju koja se ne zala\u017ee za bilo kakav oblik kontrole rada nad ekonomijom. U Njema\u010dkoj i \u0160vedskoj postoje socijal-demokratske partije koje izgleda vjeruju da socijalna demokratija mo\u017ee koegzistirati sa ekonomskom nedemokratijom korporativnog kapitalizma. Kako je neoliberalizam napredovao, ova ideja se pokazivala sve neostvarljivijom. Ove partije su puno ranije odustale od socijalizma i demokratske kontrole kapitala.<\/p>\n

Vi biste pomislili da \u0107emo sa kapitalizmom koji prolazi svoju najve\u0107u krizu nakon 1930. vidjeti uspon socijalista u Evropi, akciju ka ponovnom uzimanju vlasti od korporacija i finansijske oligarhije i staviti je pod kontrolu demokratskih ekonomskih institucija,\u00a0 zamijeniti postoje\u0107i sistem onim u kome gra\u0111ani zajedno odlu\u010duju o raspodjeli resursa i distribuciji bogatstva. Vi biste pomislili da \u0107e glavne ljevi\u010darske partije \u2013 socijal-demokrati, socijalisti i radni\u010dke partije aktivno tra\u017eiti \u0161irenje demokratije u podru\u010dje ekonomije i su\u0161tinski smanjiti nejednakost u posjedovanju mo\u0107i i bogatstva. Ali, na\u017ealost, one su u velikoj mjeri prihvatile neoliberalni model umjesto da predvode otpor protiv njega. Tokom krize, u nedostatku alternativne vizije, one se nevje\u0161to batrgaju. Iako je pobjeda francuskih socijalista dobrodo\u0161la, partija nije predlo\u017eila nikakve promjene u pogledu kontrole nad kapitalom. Bez takvih promjena, najava poreza od 75 posto na milion eura prihoda prijeti da bude okida\u010d za bjekstvo kapitala. Kapital treba da pre\u0111e u ruke francuskih radnih ljudi a ne da ode preko Kanala ili Atlantika.<\/p>\n

Njujort tajms<\/em> je nedavno objavio zanimljiv \u010dlana<\/a>k Stivena Erlangera \u201c\u0160ta je socijalita?\u201d Posmatraju\u0107i francuske izbore, on pita \u201e\u0161ta zaista zna\u010di ovih dana biti socijalista ili u bilo kom slu\u010daju?\u201d Njegov\u00a0 odgovor je: \u201eNe previ\u0161e\u201d. To je sasvim ta\u010dno, ako mi govorimo o \u201esocijalistima\u201d poput Olanda ili Zapatera. Ali Erlanger apsurno zaklju\u010due da je \u201esocijalizam uglavnom obavio posao\u201d jer su \u010dak i konzervativci prihvatili socijalisti\u010dke ideje kao \u0161to su socijalna dr\u017eava i progresivno oporezivanje, te ograni\u010denje emisije ugljen \u2013 dioksida. Dakle, \u201esocijalizam izgleda ima sve manje i manje da ka\u017ee\u201d. Poput ve\u0107ine drugih, Erlanger pogre\u0161no poistovje\u0107uje socijalizam sa socijalnom dr\u017eavom, progresivnim oporezivanjem i raznim vrstama regulacije privatne industrije. To nije suvi\u0161e daleko od onoga \u0161to pokret \u010cajanka u SAD ka\u017ee da je predsjednik Obama socijalista. Naravno, za \u010cajanku je socijalizam ne\u0161to zlokobno i, prema tome, zalaganje za ne\u0161to vi\u0161e oiporezivanje milionera je za njih neprihvatljivo i predstavlja korak ka zastra\u0161uju\u0107em socijalizmu. Za Erlangera socijaliazm nije zlokoban, ve\u0107 prosto bezna\u010dajan.<\/p>\n

\u0160ta je socijalizam?<\/strong><\/p>\n

Dobro, dopustite mi da prvo iznesem hrabre predloge: posao evropskih partija koje sebe nazivaju socijalistima \u2013 ili makar pripadaju Socijalisti\u010dkoj internacionali i\/ili Partiji evropskih socijalista trebale bi da rade u pravcu transformacije evropskog kapitalisti\u010dkog poretka u ne\u0161to \u0161to je jasno socijalisti\u010dko. Ako je to ono \u0161to su trebale da ve\u0107 u\u010dine, onda evropske socijalisti\u010dke partije nijesu uradile svoj posao. Zamislite socijalisti\u010dke politi\u010dke grupacije koje zagovaraju socijalizam! Kakav u\u017eas! Ovo pokre\u0107e klju\u010dno pitanje: \u0160ta za mene zna\u010di socijalizam? Prije svega, dozvolite mi da ka\u017eem \u0161ta mislim da socijalizam nije: To nije socijalna dr\u017eava i progresivno oporezivanje, niti je to dr\u017eavno regulisanje privatnih privrednih djelatnosti, niti \u010dak potpuno dr\u017eavno vlasni\u0161tvo, iako su, naravno, neki socialisti podr\u017eavali takve stvari. I, zasigurno, to nije autoritarni dr\u017eavni kolektivisti\u010dki sistem koji je postojao u sovjetskom bloku i koji jo\u0161 postoji na Kubi, iako su ovakvi re\u017eimi sebe opisivali kao socijalisti\u010de. (Ako mi njih nazovemo socijalisti\u010dkima, mi onda mo\u017eemo kazati da je i Isto\u010dna Njema\u010dka bila demokratija, s obzirom na njen zvani\u010dni naziv!) Kako je izjavljeno u Frankfurtskoj deklaraciji Socijalisti\u010dke internacionale 1951. godine: \u201eLa\u017ene su komunisti\u010dke tvrdnje da oni dijele socijalisti\u010dku tradiciju. U stvari, oni su tu tradiciju izobli\u010dili do neprepoznatljivosti\u201d.<\/p>\n

Ja smatram da je socijalizam sistem u kome gra\u0111ani, koji tvore ono \u0161to zovemo \u201edru\u0161tvo\u201d, kontroli\u0161u ekonomske instititucije i procese zarad njihove zajedni\u010dke koristi i obezbje\u0111uju da javni interes ima prednost nad uskim privatnim i oligarhijskim interesima. Veliki dio ove kontrole moraju sprovoditi gra\u0111ani iz kapaciteta radnih ljudi koji stvaraju dru\u0161tveno bogatstvo. Ovo zna\u010di kontrolu nad proizvodnjom i investicijama, kao i nad raspodjelom plodova tih aktivnosti, s osnovnim ciljem pravedne distribucije prihoda i bogatstva. Gra\u0111ani mogu kontrolisati ekonomiju jedino kroz demokratske mehanizme, preko postoje\u0107ih demokratskih institucija i novih demokratskih ekonomskih institucija, uklju\u010duju\u0107i i demokratizaciju biznis preduzetni\u0161tva.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, u srcu socijalizma le\u017ei ekonomska demokratija, npr. demokratija se \u0161iri na ekonomsku sferu na mikro, srednjem i na makro niovu. To uklju\u010duje institucije poput kompanija koje su u vlasni\u0161tvu radnika ili njima upravljaju radnici (uklju\u010duju\u0107i zadruge), od radnika sponzorisani grupni investicioni fondovi i udru\u017eenja vi\u0161e kompanija u radni\u010dkom vlasni\u0161tvu, finansijske institucije u dru\u0161tvenom vlasni\u0161tu i od dru\u0161tva kontrolisane, demokratski kontrolisani nacionalni i nadnacionalni investicioni fondovi koji imaju zna\u010dajno vlasni\u0161tvo u glavnim korporacijama, tako\u0111e i dr\u017eavno i gradsko vlasni\u0161tvo i investiranje, ako ono podrazumijeva visok nivo participacije gra\u0111ana i radnika.\u00a0 Dok je \u201epoliti\u010dka demokratija neophodan element socijalisti\u010dkog dru\u0161tva\u201d, kako je proklamovano 1989. u Deklaraciji principa Socijalisti\u010dke internacionale, ekonomska demokratija je pretpostavka za istinsku politi\u010dku demokratiju, koja nije izobli\u010dena od strane oligarhijske korporativne mo\u0107i.<\/p>\n

Manifest za ekonomsku demokratiju<\/strong><\/p>\n

Vjerovatno \u0107e predstavljati iznena\u0111enje da su sve partije koje pripadaju Socijalisti\u010dkoj internacionali stavile potpis na viziju koju sam upravo skicirao. Preme Deklaraciji Socijalisti\u010dke internacionale: \u201eSocijalisti\u010dki odgovor je nedvosmislen. Svi ljudi na svijetu su ti koji treba da sprovode kontrolu pomo\u0107u naprednije demokratije u svim aspektima \u017eivota: politi\u010dkom, socijalnom i ekonomskom\u201d. Nastavlja se: \u201e Socijalisti\u010dka internacionala… je privr\u017eena, kao i uvijek, demokratizaciji struktura ekonomske, socijalne i politi\u010dke mo\u0107i na svjetskom nivou.\u201d I dalje: \u201eDemokratski socijalisti\u010dki pokret nastavlja da se zala\u017ee za podru\u0161tvljavanje i javno vlasni\u0161tvo unutra okvira mje\u0161ovite ekonomije…. Ali dru\u0161tvena kontrola ekonomije je cilj koji mo\u017ee biti dosegnut kroz mnogo razli\u010ditih ekonomskih na\u010dina….\u201d<\/p>\n

Ti ekonomski na\u010dini su: \u201edemokratska, participativna i decentralizovana proizvodna politika; javno nadziranje investicija… participacija radnika i zajedni\u010dko dono\u0161anje odluka u kompanijama i na radnom nivou, kao i uklju\u010divanje sindikata u odre\u0111ivanju nacionalne ekonomske politike; samoupravne zadruge radnika i poljoprivrednih proizvo\u0111a\u010da, sa demokratskim formama kontrole i dono\u0161enja odluka…; demokratizacija institucija svjetskog finansijskog i ekonomskog sistema…; me\u0111unarodna kontrola i monitoring aktivnosti transnacionalnih korporacija \u2026\u201d<\/p>\n

Postoji vi\u0161e vrijednog za citiranje: \u201eNe postoji jedan ili utv\u0111eni model za ekonomsku demokratiju i ima prostora za smiono eksperimentisanje… Ali bazi\u010dki princip je jasan \u2013 ne samo formalno, zakonska kontrola dr\u017eave, nego su\u0161tinsko uklju\u010divanje samih radnika i njihovih zajednica u dono\u0161enje ekonomskih odluka. Ovaj princip mora va\u017eiti na nacionalnom i me\u0111unarodnom nivou… Koncentracija ekionomske mo\u0107i u rukama malog broja privatnika mora biti zamijenjena druga\u010dijim poretkom u kome svaka osoba ima pravo \u2013 kao gra\u0111anin, potro\u0161a\u010d ili zaposlenik \u2013 da uti\u010de na smjer i distribuciju proizodnje, stvaranje sredstava za proizvodnju i \u017eivotnih uslova za rad.\u201d<\/p>\n

Prema tome, Deklaracija principa Socijalisti\u010dke internacionale koja je trenutno na snazi, sadr\u017ei nesumnjivo manifest koji tra\u017ei ekonomsku demokratiju! U stvari, termin \u201eekonomska demokratija\u201d pojavljuje se u tri navrata u dokumentu. Ne manje od 28 politi\u010dkih partija u Evropskoj uniji, od kojih su ve\u0107ina vladaju\u0107e ili opozicione, prihvatile su ovu Deklaraciju samim pridru\u017eivanjem Socijalisti\u010dkoj internacionali. Ali, one su uradile malo nakon toga. Krajnje je vrijeme da evropski socijalisti, socijaldemokrati i radni\u010dke partije promovi\u0161u \u2013 i primijene \u2013 principe na koje su pristali! \u0160to se ti\u010de pitanja koje slu\u017ei kao naslov ovog \u010dlanka, moj odgovor bi bio: Ne samo da mo\u017ee nego mora da ponudi gra\u0111anima Evrope istinsku viziju promjena i uvjerljivu alternativu sada\u0161njem disfunkcionalnom, antidru\u0161tvenom socijalnom modelu.<\/p>\n

Social-europe.eu<\/a><\/p>\n

Prevod: PCNEN<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne samo da mo\u017ee nego mora da ponudi gra\u0111anima Evrope istinsku viziju promjena i uvjerljivu alternativu sada\u0161njem disfunkcionalnom, antidru\u0161tvenom socijalnom modelu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-89421","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89421","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=89421"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/89421\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=89421"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=89421"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=89421"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}