{"id":88873,"date":"2012-07-15T16:32:35","date_gmt":"2012-07-15T14:32:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=88873"},"modified":"2012-07-18T17:39:06","modified_gmt":"2012-07-18T15:39:06","slug":"pet-nepotrebnih-djelova-tijela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/15\/pet-nepotrebnih-djelova-tijela\/","title":{"rendered":"Pet nepotrebnih djelova tijela"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/tijelo.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-88874\" title=\"tijelo\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/tijelo.jpg\" alt=\"\" width=\"90\" height=\"80\" \/><\/a>Ljudsko tijelo ima nekoliko potpuno bespotrebnih dijelova. Oni su vremenom vjerovatno izgubili svoju funciju, zbog \u010dega se vi\u0161e na\u0161e tijelo ne oslanja na njih.<\/p>\n<p>\u010carls Darvin ukazao je na ove anatomske anomalije kod \u010dovjeka, ali i mnogih \u017eivotinja, kao na dokaz za evoluciju.<\/p>\n<p>Na posljetku, prou\u010davanjem sli\u010dnosti u funkcionisanju organa razli\u010ditih vrsta, biolozi su zaklju\u010dili da ina\u010de sasvim razli\u010dita stvorenja imaju zajedni\u010dkog pretka.<\/p>\n<p>Predstavljamo vam pet najpoznatijih zakr\u017eljalih organa koji su im pomogli u tom otkri\u0107u.<\/p>\n<p><strong>\u00a0Slijepo crijevo<\/strong><\/p>\n<p>Ovaj mali \u201crukavac\u201d povezan sa debelim crijevom na prelazu sa tankim, vi\u0161e uop\u0161te ne u\u010destvuje u procesu varenja, a jedna od 20 osoba ga odstrani bez ikakvih posljedica.<\/p>\n<p>Ipak, jedna studija iz 2009. otkrila je da ljudsko slijepo crijevo mo\u017ee biti korisno kao \u201cskladi\u0161te\u201d za \u201cdobre\u201d bakterije koje priska\u010du u pomo\u0107 crijevima kada dobijete dijareju.<\/p>\n<p><strong>Trti\u010dna kost<\/strong><\/p>\n<p>Vjerovatno ni vi, a ni va\u0161i roditelji niste ro\u0111eni sa repom (iako se i to de\u0161ava), ali ako biste i\u0161li dovoljno daleko u pro\u0161lost prate\u0107i porodi\u010dno stablo, sigurno biste sreli nekog pretka sa repom.<\/p>\n<p>Drugim sisarima on je koristan zbog ravnote\u017ee, ali kada je \u010dovjek nau\u010dio da hoda, rep je postao potpuno bespotreban, pa je od njega ostala samo trti\u010dna kost.<\/p>\n<p><strong>Mu\u0161ke bradavice<\/strong><\/p>\n<p>Mu\u0161karci imaju bradavice zato \u0161to su u ranom stadijumu razvoja svi fetusi isti, bez obzira na pol. U su\u0161tini, svaki fetus je \u017eenski, ali vremenom testosteron izaziva promjene koje odre\u0111uju pol bebe.<\/p>\n<p>Zanimljivo je da neki mu\u0161karci \u010dak mogu da lu\u010de mlijeko, a sve \u010de\u0161\u0107e se de\u0161ava i da dobiju rak dojke.<\/p>\n<p><strong>Mi\u0161i\u0107 podiza\u010d dlaka<\/strong><\/p>\n<p>Ko\u017ea se je\u017ei ne samo kad vam je hladno, nego i kada vas je strah ili se nalazite u opasnosti. To je mehanizam za koji su zadu\u017eeni mi\u0161i\u0107i podiza\u010di (erektori) dlaka koji je nekada imao za cilj da vas u\u010dini \u0161to stra\u0161nijim pred neprijateljem.<\/p>\n<p>Naravno, kada su \u010dovjekovi preci izgubili gusto krzno, podiza\u010d je postao sasvim bespotreban, ali htjela to evolucija ili ne, kod ve\u0107ine i dalje savr\u0161eno funkcioni\u0161e.<\/p>\n<p><strong>Umnjaci<\/strong><\/p>\n<p>Kao da ljudi nemaju dovoljno muke oko zuba, dobijaju jo\u0161 \u010detiri koja su potpuno bespotrebna. Nekada su mo\u017eda i imali neku ulogu, ali se u me\u0111uvremenu \u010dovjekova vilica toliko smanjila da vi\u0161e nemaju gdje da niknu.<\/p>\n<p>Ipak, neki tvrde da su oni dolazili ba\u0161 na vrijeme kada su drevnim ljudima zbog nedostatka higijene ispadali pojedini zubi.<\/p>\n<p>Onda bi se u vilici pravio prostor za umnjake i oni bi uspje\u0161no obavljali svoju ulogu kutnjaka.<\/p>\n<p>cafe.ba<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Krzno otpalo, podiza\u010d dlaka ostao!<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-88873","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88873","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88873"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88873\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88873"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88873"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88873"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}