{"id":88781,"date":"2012-07-14T10:47:35","date_gmt":"2012-07-14T08:47:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=88781"},"modified":"2012-07-14T10:47:35","modified_gmt":"2012-07-14T08:47:35","slug":"emocije-i-zdravlje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/14\/emocije-i-zdravlje\/","title":{"rendered":"Emocije i zdravlje"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/emocije.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-88782\" title=\"emocije\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/07\/emocije-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Tradicionalna kineska medicina izdvaja sedam glavnih ljudskih emocija &#8211; radost, gnev, teskoba, tuga, seta, strah i stravu, a sa njima spaja pet osnovnih organskih sistema.<\/p>\n<p>Kineska psihologija, koja je integralni deo kineske tradicionalne medicine, fokusira se na odnos izme\u0111u emocija i organa.<\/p>\n<p>Prema kineskoj psihologiji, <strong>radost<\/strong> je os\u0107e\u0107aj dubokog zadovoljstva, a povezuje se sa srcem. Me\u0111utim, kada je osoba vrlo uzbu\u0111ena, zbog velike radosti mo\u017ee osetiti i neke negativne simptome kao \u0161to su uznemirenost, nesanica, temperatura i jako lupanje srca.<\/p>\n<p><strong>Gnev<\/strong> je emocija koja se povezuje sa zamerkama, uvredama, frustracijom, nervozom i ljutnjom, a to koleri\u010dno raspolo\u017eenje povezuje se s jetrom i \u017eu\u010dnim kesom. Gnev, tako\u0111e, mo\u017ee uticati na mnoge biolo\u0161ke procese koji oduzimaju energiju i izazvati glavobolju, vrtoglavicu i povi\u0161eni krvni pritisak.<\/p>\n<p><strong>Teskoba<\/strong> je emocija koja je posledica preterane brige i mo\u017ee da uti\u010de na plu\u0107a i creva. Zbog teskobe osoba ne mo\u017ee da iskoristi energiju koju poseduje, pati od nedostatka daha, pojave \u010direva i upalnih procesa u crevima.<\/p>\n<p><strong>Tuga<\/strong> ne podsti\u010de samo ispu\u0161tanje suza, ve\u0107 kreira i disharmoni\u010dan rad plu\u0107a i blokira cirkulaciju.<\/p>\n<p>Predstavnici kineske psihologije ukazuju da nam tuga mo\u017ee oduzeti volju za \u017eivotom, o\u0161tetiti plu\u0107a i uzrokovati respiratorne bolesti.<\/p>\n<p><strong>Seta<\/strong> ili zami\u0161ljeno stanje, koga karakteri\u0161e briga, naziva se i melanholija i ona uti\u010de na slezinu \u0161to rezultira umorom, bezvoljno\u0161\u0107u i slabom koncentracijom. Neki autori tvrde da mo\u017ee da uti\u010de i na probavu i da mo\u017ee da uzrokuje simptome kao \u0161to je nadutost.<\/p>\n<p><strong>Strah<\/strong> mo\u017ee da poremeti rad bubrega, a poznato je da izaziva i spontano ispu\u0161tanje urina, a ekstremni strah mo\u017ee \u010dak dovesti do \u0161oka za bubrege i mokra\u0107ni mehur.<\/p>\n<p>Kada je u pitanju <strong>\u0161ok<\/strong>, radi se emociji \u0161oka i panike koja nastaje nakon \u0161to se dogodi ne\u0161to neo\u010dekivano i naglo. Kratkoro\u010dno uti\u010de na srce, a ako traje du\u017ee \u0161teti bubrezima.<\/p>\n<p>Tanjug<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Tradicionalna kineska medicina izdvaja sedam glavnih ljudskih emocija &#8211; radost, gnev, teskoba, tuga, seta, strah i stravu, a sa njima spaja pet osnovnih organskih sistema. Kineska psihologija, koja je integralni deo kineske tradicionalne medicine, fokusira se na odnos izme\u0111u emocija i organa. Prema kineskoj psihologiji, radost je os\u0107e\u0107aj dubokog zadovoljstva, a povezuje se sa srcem. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-88781","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88781","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88781"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88781\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88781"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88781"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88781"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}