{"id":88602,"date":"2012-07-12T07:29:38","date_gmt":"2012-07-12T05:29:38","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=88602"},"modified":"2012-07-12T07:29:38","modified_gmt":"2012-07-12T05:29:38","slug":"pobjeci-ujedu-eu-diverzificirajuci-vlastite-ekonomske-politicke-i-financijske-odnose","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/12\/pobjeci-ujedu-eu-diverzificirajuci-vlastite-ekonomske-politicke-i-financijske-odnose\/","title":{"rendered":"Pobje\u0107i ujedu EU diverzificiraju\u0107i vlastite ekonomske, politi\u010dke i financijske odnose"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Fausto SORUNI*<\/p>\n

Novine Corriere della Sera (26 juna 2012) javljaju nam \u201cda se kiparska vlada, kojoj je potrebna financijska pomo\u0107 u iznosu od 4 milijarde Eura obratila ne samo financijskim ustanovama EU, od kojih je zatra\u017eila cifru od 1,8 milijardi Eura, ve\u0107 da se s istim zahtjevom obratila ostalim vanevropskim zemljama, kao \u0161to su Rusija i Kina, kako bi sklopila bilateralne dogovore o pomo\u0107i.\u201d<\/p>\n

A Corriera della Sera i Sole 24 ore javljaju, da je \u201cod Moskve Kipar ve\u0107 dobio kredit u visini od 2,5 milijarde \u201c.Takvi pokloni, \u0161to je poznato onima, koji su imali posla sa zemljama BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Ju\u017ena Africa \u2013 Sud Africa) od njih se dobivaju bez tih krvni\u010dkih uvjeta u obliku kamata, obaveza i pretenzija za interveniranjem u unutarnju politiku zemalja te na sasvim drugi na\u010din od onog kakav je uzus u Evropskoj Uniji i u Centralnoj Evropskoj Banci, koje otvaraju nov\u010danik samo u slu\u010daju, da se zemlje koje uzimaju kredite podvrgnu strogom diktatu, koji masakrira i kolje socijalna prava i prihvate strogost u verziji \u201cfiscal compact-a\u201d, koje smo u najekstremnijem obliku vidjeli primijenjene prema Gr\u010dkoj, a u Italiji ih\u00a0 upravo primjenjuje Montijeva vlada.<\/p>\n

Ta logika \u2013 ne ulaze\u0107i u njen meritum \u2013 poni\u017eava i poni\u0161tava nacionalni suverenitet pojedinih zemalja; suverenitet koji bi u ime \u201cpoliti\u010dke Evrope \u0161to vi\u0161e integrirane i federirane\u201d zakulisne mo\u0107ne snage te neoimperijalisti\u010dke i euroatlanske EU \u017eeljele jo\u0161 vi\u0161e podrediti interesima dominantnih centara mo\u0107i evropskog kapitalizma (eh, daleko je to od bilo kakve \u201cEvrope naroda\u201d!).<\/p>\n

Neka nikom ne zama\u017ee o\u010di \u201ceuropeisti\u010dka\u201d retorika, koju ponekad popiju i na ljevici bez ikakvog kriti\u010dkog smisla: ta Evropska Unija \u201cvi\u0161e politi\u010dka i vi\u0161e integrirana\u201d, o kojoj su upravo ovih dana diskutirali u Bruxellesu razni individui kao \u0161to su Merkel, Hollande, Monti, Cameron, uz blagoslov predsjednika Obame i na\u0161eg predsjednika Napolitana, jeste takva Evropa, koju ovako opisuje Corriere della Sera: \u201cBruxelles \u0107e mo\u0107i iznova napisati bud\u017eete pojedinih zemalja\u201d zbog \u010dega \u0107e \u201cfinancijski prora\u010dun zemlje, koja ima neuredne ra\u010dune biti podrobno pregledan od Evrope, prije no \u0161to on uop\u0107e stigne u nacionalni parlament\u201d. I \u201custvari Bruxelles \u0107e ga iznova napisati i jo\u0161 zaprijetiti vrlo visokim i vrlo slanim globama za slu\u010daj da isti ne bude po\u0161tovan.\u201d<\/p>\n

Evo za\u0161to maleni Kipar pokazuje glavne smjernice za alternativnu hipotezu, koja bi mogla vrijediti i za Italiju, kad nju ne bi vodila vlada toliko podlo\u017ena NATO-u i EU.<\/p>\n

 <\/p>\n

Biti ili ne biti u EU i da\/ne u euro-zoni ne predstavlja debatu, koju je mogu\u0107e voditi apstraktno (ni \u0160vicarska ni Norve\u0161ka nisu \u010dlanice EU, ali su potpuno integrirane u politiku kontinenta; a isto vrijedi za \u0160vedsku i Veliku Britaniju, koje su \u010dlanice EU, ali nisu u eurozoni\u2026). Niti se ta debata mo\u017ee rije\u0161iti sa pojednostavljenim replikama, kako su UE i ero neprikosnoveni tabui, a naro\u010dito se tako ne smije razgovarati na ljevici, kad se ne vodi ra\u010duna da je danas UE, u doba svjetske krize, postala ne\u0161to sasvim drugo od onog \u0161to je trebala biti Evropa od Atlantika do Urala, koja je u jednom historijskom kontekstu daleko druga\u010dijem od ovog dana\u0161njeg, fascinirala neke istaknute li\u010dnosti progresisti\u010dkog profila, socijaldemokrate, ali ne samo njih.<\/p>\n

Dana\u0161nja liberalna evropska socijaldemokracija, u svojem najve\u0107em dijelu i u svojim nose\u0107im gredama i osnovici, nije nositelj su\u0161tinski alternativnog projekta Evrope od onog koje imaju konzervativne snage Evrope, koje se nalaze u Evropskoj narodnoj partiji: u talijanskom kontekstu to se dobro vidi u neobi\u010dnoj sintoniji, koja postoji i sasvim se o\u010dito vidi izme\u0111u Cassinija (eksponenta demokr\u0161\u0107ana- prim prev.) i Bersanija (prvaka PD- demokratske partije \u2013ljevice-prim. prev), koji su \u201corganski\u201d smje\u0161teni u taj evropski profil.<\/p>\n

Budimo jasni: uop\u0107e ne namigujemo nacionalisti\u010dkoj ili izolacionisti\u010dkoj rici, koja je van historije. Prava debata i svjetski (sukob) aludira danas \u2013 zahvaljuju\u0107i poticajima iz zemalja BRICS-a, iz Japana i ponajprije iz Kine \u2013 na potrebu i zahtjev, da je do\u0161ao \u010das da se prekine \u2013 pa makar i postepeno i , ako je mogu\u0107e, da ne plativ\u0161i cijenu Tre\u0107im svjetskim ratom \u2013 sa feudalnom odnosno vazalskom podlo\u017eno\u0161\u0107u i neoimperijalisti\u010dkom politikom velmo\u017ea i gospodara izvjesnih valuta (izvjesnih zemalja) u odnosu na ostale zemlje.<\/p>\n

Na dnevnom redu je tema o me\u0111unarodnom valutnom sistemu, koji je dogovoren na svjetskoj razini i koji neizbje\u017eno nosi sa sobom kraj primata dolara, ali i eura, kojim sve vi\u0161e dominira preporo\u0111en njema\u010dki imperijalizam koji \u2013 u dijalekti\u010dkom kontekstu konpeticije-koncentracije s ameri\u010dkim saveznikom \u2013 \u017eeli diktirati vlastite uvjete narodima Evrope.<\/p>\n

Ono \u0161to nam mali Kipar pokazuje, potpuno autonoman u odnosu na NATO i na najte\u017ee uvjete ove i ovakve EU, iako je i Kipar dio te unije, jeste potreba za diverzifikacijom vlastitih ekonomskih, politi\u010dkih i financijskih odnosa, unutar i izvan EU, sa pa\u017eljivim pogledom ba\u010denim na zemlje BRICS-a i na one velike sile, koje se upravo javljaju na svjetskom horizontu, kao \u0161to su Rusija i Kina, koje, razli\u010dito od mo\u0107nih zakulisnih snaga EU daju zajmove (treba se sjetiti kineske politike u Africi), bez pretenzija da se upli\u0107u u unutarnju ekonomsku politiku zemalja du\u017enika: u najvi\u0161e slu\u010dajeva te zemlje uspostavljaju obostrano korisne politike suradnje, striktno po\u0161tuju\u0107i suverenitet drugih zemalja, kako bi to trebalo da bude u novom demokratskom poretku svijeta, u kojem bi na prvom mjestu morali stajati suradnja i mir. A taj mir nije zacijelo onaj, koji danas u Italiji predstavljaju kao \u201ceuro-atlantska zajednica\u201d, kojoj su Italija i njena vlada podlo\u017eni na skandalozan na\u010din. Jer dok u Bruxellesu razgovaraju kako udovoljiti interesima mo\u0107nih zakulisnih snaga pojedinih zemalja, pripremaju rat sa Sirijom.<\/p>\n

*Fausto Soruni je nacionalni sekretar partije PdCI (Demokratske partije talijanski komunista.<\/p>\n

Novi plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kipar je jedina zemlja u Evropskoj Uniji koja ima komunistu za predsjednika, druga Dimitrisa Christofiasa<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-88602","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88602","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88602"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88602\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88602"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88602"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88602"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}