{"id":88422,"date":"2012-07-10T08:57:29","date_gmt":"2012-07-10T06:57:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=88422"},"modified":"2012-07-10T08:57:29","modified_gmt":"2012-07-10T06:57:29","slug":"demokratski-kapitalizam-veca-je-utopija-od-socijalizma","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/10\/demokratski-kapitalizam-veca-je-utopija-od-socijalizma\/","title":{"rendered":"Demokratski kapitalizam ve\u0107a je utopija od socijalizma"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Jerko BAKOTIN<\/p>\n

Ellen Meiksins Wood je povjesni\u010darka i jedno od najutjecajnijih imena marksizma na \u010ditavom engleskom govornom podru\u010dju, biv\u0161a sveu\u010dili\u0161na profesorica i urednica \u010dasopisa \u201cNew Left Review\u201d te autorica niza knjiga, kao \u0161to su \u201cBijeg od klase: Novi \u2018istinski\u2019 socijalizam\u201d, \u201cDemokracija protiv kapitalizma\u201d i \u201cPorijeklo kapitalizma\u201d, da nabrojimo samo neke.<\/p>\n

Premda tvrdite da gra\u0111anska demokracija posjeduje istinske vrijednosti, smatrate da je prava demokracija u kapitalizmu nemogu\u0107a?<\/em><\/p>\n

Ne dvojim da su dostignu\u0107a liberalne demokracije \u2013 vladavina prava, gra\u0111anske slobode, sloboda govora, udru\u017eivanja, medija, op\u0107e pravo glasa itd. \u2013 izuzetno va\u017ena i da je kapitalisti\u010dko dru\u0161tvo s tim pravima i slobodama daleko po\u017eeljnije od onog bez njih. Mislim da je velika i \u010desto ponavljana pogre\u0161ka lijevih pokreta \u0161to ne priznaje te razlike, ali nadam se da smo to uglavnom ostavili iza sebe. Nema sumnje da je ta pogre\u0161ka bila dio op\u0107enitije neosjetljivosti prema, diplomatski re\u010deno, spomenutim pitanjima, \u0161to je bila tako destruktivna i samorazaraju\u0107a osobina \u201crealnog socijalizma\u201d, ta neosjetljivost na va\u017enost za\u0161tite ljudskih prava i sloboda od dr\u017eavne mo\u0107i. No, mislim da je potrebno razumjeti i ograni\u010denja liberalne demokracije.<\/p>\n

Mo\u0107 predana tr\u017ei\u0161tu<\/strong><\/p>\n

Kazali ste da je u njoj mogu\u0107e govoriti o napretku demokracije, unato\u010d velikom porastu nejednakosti, ali i da je demokratski kapitalizam ve\u0107a utopija nego socijalizam. Mo\u017eete li to pojasniti?<\/em><\/p>\n

Veliki je problem kapitalizma \u0161to je toliki dio na\u0161eg \u017eivota diktiran ne samo politi\u010dkom prisilom dr\u017eave i politi\u010dkom dominacijom vladaju\u0107ih klasa nad podre\u0111enima, nego i radnim hijerarhijama te, vi\u0161e od svega, zahtjevima tr\u017ei\u0161ta, imperativom natjecanja, maksimalizacijom profita i neprestanom akumulacijom kapitala; u liberalnoj je demokraciji vi\u0161e svakida\u0161njice diktirano tim ekonomskim imperativima nego zahtjevima dr\u017eave. \u010cak su i lijeve vlade, uklju\u010duju\u0107i i one iskreno posve\u0107ene vladanju u interesu radnog naroda, ozbiljno ograni\u010dene tim tr\u017ei\u0161nim imperativima i bit \u0107e to sve dok su materijalne osnove dru\u0161tvenog \u017eivota regulirane tr\u017ei\u0161tem. Zahtjevi maksimalizacije profita i akumulacije kapitala moraju, u kona\u010dnici, preuzeti primat nad, primjerice, pravedno\u0161\u0107u, ekolo\u0161kom odr\u017eivo\u0161\u0107u itd. Nije to pitanje pohlepe ili mana individualnih kapitalista. Sistem, naravno, podupire kulturu pohlepe, ali tr\u017ei\u0161ni imperativi uvjet su pre\u017eivljavanja kapitalizma i name\u0107u se \u010dak i najmanje pohlepnim i najodgovornijim kapitalistima. Kakvog to utjecaja u kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima ima na demokraciju? Stvar je u tome da kapitalizam ograni\u010dava demokraciju ne tako da ograni\u010dava distribuciju politi\u010dkih prava (koja u kapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima mogu biti univerzalno distribuirana na na\u010din koji u predkapitalisti\u010dkim dru\u0161tvima nije bio mogu\u0107), nego tako da ograni\u010dava doseg politi\u010dkog djelovanja, stavljaju\u0107i na\u0161 \u017eivot pod vlast \u201cekonomije\u201d i izvan dohvata demokratske odgovornosti. Kada sam rekla da je demokratski kapitalizam ve\u0107a utopija od socijalizma, mislila sam na to da nijedan sistem vo\u0111en imperativima kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta \u2013 a to se odnosi i na \u201csocijalno tr\u017ei\u0161te\u201d \u2013 ne mo\u017ee izbje\u0107i podvrgavanje ograni\u010davanju politi\u010dkog djelovanja i demokracije.<\/p>\n

Ako dana\u0161nja politi\u010dka prava ne mogu utjecati na tr\u017ei\u0161te koje vlada na\u0161im \u017eivotima zato \u0161to su ispra\u017enjena od sadr\u017eaja, pa se eksploatacija odvija u \u201cprivatnoj\u201d sferi, izvan javnog nadzora, \u0161to bi bilo rje\u0161enje? Ideja ekonomskih prava?<\/em><\/p>\n

\u010cak je i u okvirima liberalne demokracije mogu\u0107e ra\u0161iriti zna\u010denje politi\u010dkih prava, kao \u0161to su radile socijaldemokratske vlade, tako \u0161to su uobi\u010dajenim gra\u0111anskim i politi\u010dkim slobodama dodana tzv. ekonomska, socijalna i kulturna prava: pravo na zdravstvenu skrb, stanovanje itd. To zna\u010di stavljanje nekih dobara i usluga izvan tr\u017ei\u0161ta. Drugim rije\u010dima, pro\u0161irivanje demokracije zna\u010di \u201cdekomodifikaciju\u201d, izmicanje tih dobara i usluga ne samo direktnoj kontroli kapitala, nego i \u201cneosobnoj\u201d kontroli tr\u017ei\u0161nih imperativa, koji podvrgavaju svaku ljudsku djelatnost i potrebu zahtjevima akumulacije i maksimalizacije dobiti. Ali, kao \u0161to sam rekla, postoje ozbiljna ograni\u010denja koliko se to mo\u017ee provoditi u kapitalisti\u010dkom dru\u0161tvu; \u010dak su se i ve\u0107 izborena ekonomska i socijalna prava pokazala nesigurnima. Ironija je da danas mnoge vlade namjerno stavljaju sve vi\u0161e i vi\u0161e od na\u0161ih \u017eivota izvan demokratskog dohvata, u korist tr\u017ei\u0161nih imperativa. Uvode ih \u010dak i u dru\u0161tvene usluge koje su prije od njih bile za\u0161ti\u0107ene; primjerice, zdravstvo u Velikoj Britaniji sve je vi\u0161e podvrgnuto tr\u017ei\u0161nim principima, najprije od strane Novih laburista, a sada i od koalicijske vlade. U trenuta\u010dnoj krizi, vlade i, posebice, EU daju sve od sebe kako bi oja\u010dale tr\u017ei\u0161ta, \u0161to je ograni\u010davanje demokracije i to ne oduzimanjem politi\u010dkih prava, nego su\u017eavanjem dosega politi\u010dkog djelovanja. Dakle, kada opozicijski pokreti iza\u0111u na ulice, kada ljudi glasaju protiv stranaka koje zagovaraju \u0161tednju ili za ljevicu, to je poku\u0161aj da se pro\u0161ire demokratski dosezi, da se uzme natrag mo\u0107 predana tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n

\u0160tednja je destruktivna<\/strong><\/p>\n

\u010cesto \u010dujemo dogmu \u201cekonomija ekonomistima\u201d, \u0161to je u osnovi ideolo\u0161ka formula koja prikriva narav kapitalizma. Naime, ekonomija nije ne\u0161to prirodno, to je skup dru\u0161tvenih odnosa\u2026<\/em><\/p>\n

Trebamo se zapitati \u0161to podrazumijevamo pod \u201cekonomijom\u201d: obi\u010dno se na umu ima specifi\u010dno funkcioniranje kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta i njegovi imperativi natjecanja i maksimalizacije dobiti. Ali, te se imperative promatra kao da je rije\u010d o univerzalnim zakonima povijesti ili prirode, premda oni pripadaju specifi\u010dnoj dru\u0161tvenoj formi, s prili\u010dno kratkom povije\u0161\u0107u. Postojala je vrlo sna\u017ena tendencija mi\u0161ljenja da \u0107e se \u2013 ako su ti ekonomski \u201czakoni\u201d prirodni i neizbje\u017eni \u2013 tr\u017ei\u0161ne sile neizbje\u017eno korigirati i stvoriti neku vrst prirodnog ekvilibrija kada do\u0111e do krize ili disbalansa. To nisu smatrali samo neoklasi\u010dni ili desni ekonomisti, ta je tendencija bila vrlo sna\u017ena i kod lijevih ekonomista. Svakako je esencijalna za razne pokrete na ljevici, bilo da govorimo o Novim laburistima u Ujedinjenom Kraljevstvu ili Agendi 2010 u Njema\u010dkoj, koji su insistirali na tome da je za unapre\u0111enje ekonomskih uvjeta i savladavanje krize najbolje osloboditi tr\u017ei\u0161te regulacije i prepustiti ga prirodnom tijeku; sada, usred krize, vidimo kakva je to bila pogre\u0161ka. Ako prestanemo te sustavne imperative gledati kao prirodne i neizbje\u017ene, mo\u017eda \u0107emo biti spremniji priznati jednostavnu istinu da su kapitalisti\u010dki imperativi skloniji stvaranju disbalansa i krize nego njihovoj korekciji.<\/p>\n

Spomenuli ste \u0161tednju: \u0161to mislite o politikama koje su nametnute zadu\u017eenim europskim dr\u017eavama?<\/em><\/p>\n

Politike \u0161tednje kakve se upravo slijede nikada nisu djelovale i mogu samo pogor\u0161ati stvari. Doslovce svaki povijesni primjer govori protiv takvih akcija; koliko god sumnjali u kejnzijanizam, njegovi su povijesni rezultati bolji od programa \u0161tednje. Nisam sigurna ni da oni koji promi\u010du \u0161tednju vjeruju u njezine koristi: treba s velikim zrnom soli uzeti rije\u010di Angele Merkel o gr\u010dkoj krizi. Svima mora biti jasno da je \u0161tednja nametnuta Gr\u010dkoj destruktivna ne samo po ekonomiju, nego po \u010ditavo dru\u0161tveno tkivo zemlje. \u0160to god mislili njema\u010dki glasa\u010di i kako god bili razumljivi njihovi strahovi, njihova vlada zasigurno zna da je manje rije\u010d o spa\u0161avanju Gr\u010dke, a vi\u0161e o kupovanju vremena za njema\u010dke banke, koje moraju preuzeti dio odgovornosti za napumpavanje gr\u010dkog duga. Ili da su njema\u010dke i francuske prodaje oru\u017eja Gr\u010dkoj igrale veliku ulogu u pove\u0107avanju javne potro\u0161nje te zemlje. \u0160to se svih tih pri\u010da o lijenosti ju\u017enjaka ti\u010de, njema\u010dka vlada zasigurno mora znati da Grci rade dulje nego Nijemci i da golemo izbjegavanje poreza, o kojem toliko slu\u0161amo, nikada nije bilo mogu\u0107e za obi\u010dne radnike na pla\u0107i. Da, gr\u010dke su vlade bile nepromi\u0161ljene, struktura korupcije i nepotizma bila je \u0161tetna, ali svaljivanje \u010ditave krize na te pojave uop\u0107e ne uzima u obzir prednosti koje je Njema\u010dka dobila devalvacijom svoje valute kada je stvorena eurozona, dok su Gr\u010dka i druge ju\u017enoeuropske zemlje zaglavile s napuhanom valutom koju nisu mogle devalvirati. Te\u0161ko je u ludilu \u0161tednje na\u0107i smisao. U njema\u010dkom slu\u010daju, o\u010digledno, ulogu igra dugotrajni strah od inflacije, pa i onda kada je besmislen. Ali op\u0107enito, ne mo\u017eemo otpisati utjecaj ideologije i naslije\u0111a neoliberalizma. Svakako je to\u010dno da nijedna dostupna alternativa ne\u0107e biti li\u0161ena problema. Na\u0161i razlozi za podupiranje javne potro\u0161nje ne bi trebali ovisiti samo o uspjehu kejnzijanskog upravljanja potra\u017enjom kao sredstvom spre\u010davanja ili no\u0161enja s krizom. Kapitalizam je sklon redovitim krizama, a dr\u017eavnom se intervencijom mogu posti\u0107i samo ograni\u010deni rezultati. Postoje drugi razlozi za podupiranje javne potro\u0161nje i socijalnih programa. Kapitalizam mo\u017ee biti toliko destruktivan, on neizbje\u017eno proizvodi eksploataciju i duboke nejednakosti, pa \u0107e nam uvijek biti potreban neki na\u010din kompenzacije tih efekata pomo\u0107u dr\u017eavne regulacije tr\u017ei\u0161ta i za\u0161titom radnih uvjeta te socijalnim programima koji bar donekle ljudima daju dignitet. \u0160tednju se ne mo\u017ee braniti argumentima da bolje savladava krizu, to ne mo\u017ee biti razlog za rezanje javne potro\u0161nje umjesto, primjerice, pove\u0107avanja poreza bogatima.<\/p>\n

Jo\u0161 ste pred nekoliko desetlje\u0107a pisali da ideje civilnog dru\u0161tva i ljudskih prava, vrlo ra\u0161irene u postsocijalisti\u010dkim dr\u017eavama, mogu poslu\u017eiti kao krinka za kapitalizam?<\/em><\/p>\n

Mislim da ste mo\u017eda krivo shvatili \u0161to sam argumentirala: u \u010dlanku o kojem govorite istaknula sam da je koncept civilnog dru\u0161tva igrao korisnu ulogu u obrani ljudskih prava i sloboda od dr\u017eavne represije, \u010dak ga je Antonio Gramsci razvio kao sredi\u0161nji organizacijski princip socijalisti\u010dke teorije. No, tvrdila sam da je koncept u njegovim recentnijim formulacijama u opasnosti da postane, kako sam formulirala, \u201calibi za kapitalizam\u201d. Esencijalni na\u010din na koji se to radi jest tretiranje kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta kao podru\u010dja slobode, odnosno izjedna\u010davanje slobode tr\u017ei\u0161ta sa slobodom bilo koje druge institucije i prakse \u201ccivilnog dru\u0161tva\u201d u privatnoj sferi \u2013 ku\u0107anstva, slobodnog udru\u017eivanja, slobode medija, govora\u2026 \u2013 \u010dija je za\u0161tita esencijalna ideji gra\u0111anske slobode. Tako\u0111er, postojala je tvrdnja da takav koncept civilnog dru\u0161tva prepoznaje raznolikost ljudskih identiteta i pluralitet emancipacijskih borbi na na\u010din na koji to ne \u010dine teorije zasnovane na klasi. Bila mi je problemati\u010dna ta koncepcija civilnog dru\u0161tva u kojoj nije bilo mjesta za realnosti kapitalizma i njegove sistemske imperative.<\/p>\n

Izme\u0111u ostalog, koncept klase negiran je u korist raznih \u201cpolitika identiteta\u201d?<\/em><\/p>\n

Za po\u010detak, nikada nisam prihvatila da moramo odustati od koncepta klase kako bismo podr\u017eali emancipacijske borbe zasnovane na drugim \u201cidentitetima\u201d, kao \u0161to su rod ili rasa. Upravo suprotno, \u010dinilo mi se \u2013 i jo\u0161 mi se \u010dini \u2013 da podr\u017eavanje tih drugih emancipacijskih borbi od nas zahtijeva razumijevanje na\u010dina na koji funkcionira kapitalizam, kako potpoma\u017ee i kako ne potpoma\u017ee druge forme ugnjetavanja. Razumjeti kapitalizam zna\u010di razumjeti kako su njegovi imperativi pokretani odnosima kapitala i rada, dakle klasnim odnosima. Svakako, vjerujem da je koncept civilnog dru\u0161tva va\u017ean u za\u0161titi ljudskih prava i sloboda od opresija, ali njegova korist je fundamentalno diskreditirana onda kada postaje sredstvo poricanja ili skrivanja kapitalisti\u010dkih realnosti. Jer, ponavljam, kapitalisti\u010dko tr\u017ei\u0161te nije sfera slobode, ono je sfera prisile, pa trebamo koncepciju ljudskih prava i sloboda koje bi priznale na\u010din na koji je na\u0161a sloboda ograni\u010dena kapitalisti\u010dkim prisilama i tr\u017ei\u0161nim imperativima.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nijedan sistem vo\u0111en imperativima kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta \u2013 a to se odnosi i na \u201csocijalno tr\u017ei\u0161te\u201d \u2013 ne mo\u017ee izbje\u0107i podvrgavanje ograni\u010davanju politi\u010dkog djelovanja i demokracije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":88423,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-88422","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88422","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=88422"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/88422\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/88423"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=88422"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=88422"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=88422"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}