{"id":87987,"date":"2012-07-04T18:54:48","date_gmt":"2012-07-04T16:54:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=87987"},"modified":"2012-07-04T18:54:48","modified_gmt":"2012-07-04T16:54:48","slug":"parlamentarna-ljevica-pokleknula-je-pred-neoliberalizmom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/04\/parlamentarna-ljevica-pokleknula-je-pred-neoliberalizmom\/","title":{"rendered":"Parlamentarna ljevica pokleknula je pred neoliberalizmom"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Dragan GROZDANI\u0106<\/p>\n

Sonja Lokar poznata je slovenska politi\u010darka jo\u0161 iz doba biv\u0161e dr\u017eave: bila je \u010dlanica radnog predsjedni\u0161tva na izvanrednom 14. kongresu Saveza komunista Jugoslavije, odr\u017eanom u Beogradu u sije\u010dnju 1990. Zbog nemogu\u0107nosti bilo kakvog dogovora o daljnjem ustroju Jugoslavije, kongres je pod vodstvom Milana Ku\u010dana prvo napustila slovenska, a potom i hrvatska delegacija, na \u010delu s Ivicom Ra\u010danom. O njezinoj emotivnoj reakciji prilikom napu\u0161tanja kongresa, o pitanju parlamentarne ljevice, o rodnoj ravnopravnosti u politici i o odnosima s Europskom unijom razgovarali smo na konferenciji \u201cMi\u0161ljenje revolucije nakon izdane revolucije\u201d, koja je nedavno odr\u017eana u Radni\u010dkom domu u Zagrebu.<\/p>\n

Vratimo se, zbog nekih novih generacija, nakratko 22 godine unatrag: u jednom intervjuu kazali ste da ste nekim \u0161estim \u010dulom znali da je rat neizbje\u017ean. Jesu li va\u0161e suze na 14. kongresu zbog toga potekle?<\/em><\/p>\n

Nikada mi nije bilo jako va\u017eno imamo li jednu ili sedam dr\u017eava na Balkanu. Ali mi je bilo jako va\u017eno da se, ako se ve\u0107 razilazimo, razi\u0111emo na ljudski na\u010din. Mislim da se tada desio najve\u0107i mogu\u0107i poraz ljevice. Tu partiju nisu izmislili Rusi, pa nam je nametnuli, nego je izrasla iz nas samih, nosila je Narodnooslobodila\u010dku borbu i stvorila sistem koji nije imao premca ni usporedbe u svijetu. Ideje koje smo mi tada imali, poput samoupravljanja, delegacijskog sistema, nesvrstanosti, decentralizirane federacije, ure\u0111enih odnosa ve\u0107ine i manjina, bile su primjeri za to kako se rje\u0161avaju razvojni problemi unutar vrlo kompliciranih multikulturnih sredina. Na tom se kongresu pokazalo da vi\u0161e nemamo odgovor na njih, da se to raspalo, i to na na\u010din koji \u0107e nas odvesti u rat. Suze su bile odraz toga da gubimo ono \u0161to su stvarale generacije koje su ginule, u mojoj je porodici troje umrlo kao partizani. Neki ljudi misle da je socijalizam bio uvezen, ne, to je bila na\u0161a originalna stvar, ne\u0161to \u0161to je izraslo iz najboljih ljudi koje smo tada imali. Naravno, napravljene su mnoge u\u017easno glupe gre\u0161ke, \u010dak i zlo\u010dini, koji se nisu trebali desiti. Bilo je i nepravde i nedemokracije i liderskog kulta li\u010dnosti, ali uz to je postojalo i sve ono pozitivno. Umjesto da to transformiramo i da na\u0111emo na\u010din kako zemlju razvijati dalje, dozvolili smo da ona utone u krvavi sukob.<\/p>\n

Trebali smo se ja\u010de boriti<\/strong><\/p>\n

Dakle, 1990-te su donijele situaciju u kojoj su se stranke ljevice povukle s revolucionarne pozicije?<\/em><\/p>\n

Tako je, jer mi smo imali revolucionarni socijalizam, u smislu da je tvrdio da su vremena dovoljno zrela da radnici mogu preuzeti komandu. Oni ne mogu u cjelini sru\u0161iti kapitalizam, ne mogu ukinuti tr\u017ei\u0161nu ekonomiju, ne mogu re\u0107i da pravila kapitalisti\u010dkog svijeta ne va\u017ee ba\u0161 za njih, ali smo mislili da je tamo gdje su rad i kapital spojeni i povezani me\u0111usobno na \u017eivot i smrt, rad taj koji kolo vodi. Nakon silaska s vlasti, priznali smo da rad to vi\u0161e nije, jer smo se odrekli dru\u0161tvene svojine, samoupravljanja, nesvrstanosti, \u0161to su bile klju\u010dne revolucionarne novine na\u0161eg socijalizma. To je zaista bilo takti\u010dko povla\u010denje, jer smo predali \u0161tafetu demokratskim pluralisti\u010dkim parlamentima i vladama, kako bi oni na\u0161li izlaz kada mi nismo bili sposobni da na\u0111emo bolji, ali smo istovremeno bili svjesni da to zna\u010di promjenu sistema, dru\u0161tvenih i vlasni\u010dkih odnosa te uvla\u010denje u kapitalizam.<\/p>\n

I tako ste se odrekli borbe za socijalizam?<\/em><\/p>\n

Iako smo na neki na\u010din polo\u017eili oru\u017eje, to nije zna\u010dilo da smo se odrekli borbe za socijalizam, samo smo priznali da je u jednom momentu kapital prevagnuo i na\u0161e je takti\u010dko povla\u010denje bilo u redu. Bila je to posljedica kako ekonomskih odluka u sedamdesetima koje su zemlju dovele u razvojni zastoj, tako i tragi\u010dnog sukoba s Milo\u0161evi\u0107evom linijom u SKJ-u. Ali i me\u0111unarodno okru\u017eenje se promijenil pali su realni socijalizam i Berlinski zid, odjednom je izgledalo da osim neoliberalnog kapitalizma i parlamentarne demokracije nema ni\u010deg \u0161to bi moglo biti alternativa. Zbog na\u0161e neuspje\u0161nosti da zemlju razvijemo na demokratskoj i ekonomskoj razini, nismo vi\u0161e imali niti jedan argument da zadr\u017eimo svoju revolucionarnu poziciju. Bilo je logi\u010dno da smo se povukli, osim \u0161to je bilo pitanje do koje se mjere trebalo povu\u0107i i kako se trebalo dalje boriti. Tu je nastupio problem, jer je \u017eelja jednog dijela na\u0161eg rukovodstva da se \u0161to prije vrati na vlast bila toliko jaka da su bili spremni da paktiraju s bilo kim samo da bi mogli biti tamo gdje se kroje politi\u010dki i drugi odnosi.<\/p>\n

Na konferenciji ste iznijeli primjer kako su se Socijalni demokrati, nastali od nekada\u0161njih slovenskih komunista, pred neoliberalnom ideologijom pomaknuli potpuno prema sredini, a u nekim takti\u010dkim potezima \u010dak i prema desnici?<\/em><\/p>\n

Neke su se tekovine branile premalo odlu\u010dno, samoupravljanje smo predali bez borbe, a tu je i pitanje dru\u0161tvenog vlasni\u0161tva \u2013 za\u0161to se sve odjednom moralo privatizirati? Svi su tvrdili da dr\u017eava nije dobar gospodar. Pa ne mora biti dr\u017eava, neka bude zadruga, neki zavod gdje ljudi neprofitno rade. Za\u0161to smo dozvolili da poduze\u0107a nemaju obaveznu diobu profita izme\u0111u radnika i kapitalista? Za\u0161to smo dozvolili da se u naturi vrati ono \u0161to smo oduzeli velikim zemljoposjednicima i Crkvi? Trebali smo se boriti mnogo odlu\u010dnije: nismo i\u0161li na referendume, nismo radili buku, nismo se borili svim sredstvima, pristali smo na to da smo manjina u parlamentu i da je to dovoljno. Za\u0161to to govorim? Kada su nam Ustavom 1991. \u017eeljeli oduzeti pravo na abortus, organizirala sam demonstracije ispred parlamenta na koje je do\u0161lo 5.000 ljudi i mi to pravo dan-danas imamo u Ustavu. Zna\u010di, nije trebalo ba\u0161 sve izgubiti. Dalje, strana\u010dke odluke smo donosili zajedni\u010dki, ali je Borut Pahor iste mijenjao i donosio vlastite te s tim odlukama stupao u politi\u010dke pregovore s ostalim partnerima u parlamentu ili u javnosti. Prije negoli smo ga smijenili s mjesta predsjednika stranke na zadnjem kongresu po\u010detkom juna u Ko\u010devju, predsjedni\u0161tvo stranke i ve\u0107ina parlamentarnog kluba, \u010diji je i Pahor \u010dlan, odlu\u010dila je da ne\u0107emo uklju\u010diti zlatno fiskalno pravilo u na\u0161 Ustav, da je to notorna glupost, ali on je to branio u parlamentu kao na\u0161 stav ZA. Smatram da je pitanje unutarpartijske demokracije presudno za opstanak ljevice. To nije problem samo u mojoj partiji, to se desilo i laburistima u Engleskoj: \u010dlanovi su govorili protiv odlaska u Irak, a onda je lider laburista rekao da se ide u Irak. Milijun ljudi na ulici govori da ne \u017eele u taj rat, a on ide u taj rat s la\u017enim argumentima.<\/p>\n

Mora\u0161 znati uzeti od Europe<\/strong><\/p>\n

Kada govorimo o parlamentarnoj ljevici, o tome \u0161to je ona danas i \u0161to bi trebala biti, mo\u017eete li re\u0107i gdje je vi i na koji na\u010din danas vidite? Nekada ste, govore\u0107i o europskoj ljevici, bili prili\u010dno kriti\u010dni.<\/em><\/p>\n

Ako pogledate nekada\u0161nje republike biv\u0161e Jugoslavije, vidjet \u0107ete da u nekim zemljama imate pet-\u0161est stranaka koje u nazivu imaju socijalisti\u010dka ili socijaldemokratska partija. U Crnoj Gori je prava proliferacija takvih partija. Tako\u0111er imate zemlje koje nemaju niti jednu jaku partiju koja bi nosila ime socijalisti\u010dka. Slovenija je jako dugo imala samo jednu lijevu partiju, Socijaldemokratsku, ali nakon izbora u decembru 2011. imamo najmanje dvije koje se di\u010de time da su lijeve: uz Socijaldemokratsku tu je i nova partija Pozitivna Slovenija, koja je pobijedila na tim izborima i koja zapravo ne nosi klasi\u010dno ime za lijevu partiju. Iz sadr\u017eaja njihovih programa mo\u017eemo re\u0107i da su to partije koje se po pitanju ekonomije zala\u017eu za razbla\u017eeni neoliberalizam. Moja je partija uvijek bila jaka u zagovaranju \u017eenskih prava, ali je premalo bila dosljedna kada je trebala braniti prava homoseksualaca ili odlu\u010dno otkloniti mije\u0161anje Crkve u dr\u017eavne institucije, koja je Ustavom odvojena od dr\u017eave. Po pitanju neoliberalizma slabom se pokazala gotovo sva dana\u0161nja parlamentarna ljevica, naro\u010dito po pitanjima treba li ili ne privatizirati javni sektor ili dozvoliti ili ne da tr\u017ei\u0161ni zakoni sami vladaju ekonomijom, bez mije\u0161anja dr\u017eave. Zbog toga je pod udar do\u0161ao realni sektor gospodarstva, \u0161to je dugoro\u010dno ugrozilo zauzimanje za socijalnu pravdu, socijalnu dr\u017eavu, pa \u010dak i ljudska prava, jer je zbog pogre\u0161aka u ekonomiji protivnik preuzeo vlast i onda su i te stvari koje je ljevica uspje\u0161no branila stavljene pod znak upitnika. Zadr\u017eimo se na\u010das u Europi: ona \u0107e propasti zbog prevelikih socijalnih razlika unutar svake zemlje i izme\u0111u europskih zemalja. Ljevica propagira politiku da treba osnivati solidarne fondove, ali nema snagu da to provede. Najve\u0107i problem je uspon antieuropskih snaga: u parlamentu vam sjede desetine stranaka koje smatraju da je Europa glupost i da je treba rasformirati.<\/p>\n

\u0160to vi smatrate?<\/em><\/p>\n

Mislim da nemamo izbora. Mislite da bi vam bilo bolje izvan EU-a? Ne, ne\u0107e biti bolje. Jer kada u\u0111ete u taj konglomerat, imate neke mogu\u0107nosti da se borite. Imate glas, mo\u017eete pregovarati, tra\u017eiti dobre strane. Kako mo\u017ee jedna mala ekonomija funkcionirati izolirano? Slovenija i Hrvatska imaju mnoge zajedni\u010dke interese. Kao sutra Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Mi smo jedna lobisti\u010dka grupa. Ali mo\u017eda ne i jedina: ono \u0161to nama fali, nedostaje i Ma\u0111arima, Slovacima, Litvancima ili mo\u017eda Dancima, \u0161to znam iz projekata koje osobno radim. To su projekti za pobolj\u0161anje polo\u017eaja \u017eena u EU-u. Primjerice, kada nai\u0111em na problem nasilja nad \u017eenama, pogledat \u0107u najbolje prakse u EU-u i re\u0107i: aha, Finci imaju najbolje razra\u0111enu statistiku, \u0160ve\u0111ani ombudsman, Norve\u017eani najbolje ure\u0111enu za\u0161titu \u017ertava. Uzet \u0107u teP: tri najbolje prakse i onda \u0107emo svi u\u010diti. Na Malti ne znaju ni \u201c\u017e\u201d od \u017eene, u Gr\u010dkoj je situacija katastrofalna, u Albaniji ne zna\u0161 gdje bi po\u010deo\u2026, ali onda ih uvu\u010de\u0161 u taj elitni klub i preda\u0161 im najbolje mogu\u0107nosti i prakse. To je fantasti\u010dna stvar. Europa je fantasti\u010dan prostor za u\u010denje i razmjenu iskustava za povezivanje. To zasad ne koristimo, jer nam fali pameti i znanja. Mora\u0161 znati uzeti od Europe, jer ona \u0107e ionako do\u0107i po svoje.<\/p>\n

Bavite se \u017eenskim socijalisti\u010dkim pokretom u Europi, a prije mjesec dana izabrani ste za predsjednicu Europskog \u017eenskog lobija. To je najve\u0107a svjetska mre\u017ea \u017eenskih organizacija s potpuno jasnom vizijom kako treba izgledati EU da bi \u017eenama bila dostupna sva prava. Kakva je pozicija rodnih politika u strankama lijeve orijentacije u odnosu na liberalne i konzervativne?<\/em><\/p>\n

Puno bolja, deset puta bolja i nikakva. Oni nemaju ni\u0161ta ili imaju ne\u0161to \u0161to \u0161kodi, a mi imamo za\u010detke ne\u010dega \u0161to bi mogla biti prava politika rodne ravnopravnosti. \u017dene na ljevici su shvatile da su unutar same partije preslabe, ali ukoliko se organiziraju sa \u017eenama iz civilnog dru\u0161tva, onda se stvari zaista mijenjaju. Ako pogledate na\u0161u regiju, vidjet \u0107ete da nema vi\u0161e lijeve partije koja ne bi imala \u017eensku organizaciju. Vi\u0161e nema takve partije u kojoj se \u017eenska organizacija nije izborila da barem ima potpredsjednicu u partiji. Nemate partiju u \u010dijem programu ne stoji da je ravnopravnost spolova klju\u010dna vrijednost te partije i sve je manje partija koje vi\u0161e nemaju konkretne politike za rodnu ravnopravnost, pa makar to bila i politika borbe protiv nasilja nad \u017eenama u obitelji. Deset godina unazad ni\u0161ta od toga nije postojalo. Sve smo to radile sistematski i strate\u0161ki, povezuju\u0107i se sa \u017eenama izvan partija, \u017eenama iz civilnog dru\u0161tva i sindikatima, i gurali to u na\u0161e programe. Najbolju strategiju su razvile \u017eene u Socijaldemokratskoj partiji BiH, gdje su povezale partiju sa sindikatom, tako da je nastao savez s potpisanim ugovorom koji definira \u0161to \u0107e i kako \u0107e socijaldemokrati i sindikati kombinirati svoje snage kada socijaldemokrati do\u0111u na vlast. Ni\u0161ta nije zauvijek izgubljeno i smije\u0161no bi bilo re\u0107i da bacamo u sme\u0107e socijaldemokratske stranke jer su se prodale neoliberalima. Za napraviti novu partiju treba ti 30 godina, nemamo mi toliko vremena. Partija je buldo\u017eer \u2013 kako \u0107e\u0161 napraviti put ako nema\u0161 taj stroj.<\/p>\n

Kakva je generalno budu\u0107nost ljevice na ovim prostorima?<\/em><\/p>\n

Dobra, jako dobra. Kriza \u0107e se zakuhavati, ljudi \u0107e dolaziti k svijesti i mladi \u0107e se sigurno pokrenuti. Kada mladi izlaze na ulicu, oni tra\u017ee da mogu \u017eivjeti od svoga rada i da budu slobodni, da im nitko ne sjedi na glavi, nijedna partija, nijedna dr\u017eava, nijedan veliki sistem, ve\u0107 da oni mogu o sebi odlu\u010divati kao slobodna bi\u0107a. Pa to je komunizam, dragi moji! Ni\u0161ta drugo. Ali kako \u0107emo do toga sti\u0107i, ostaje veliko i otvoreno pitanje, jer ovi mladi ljudi nemaju nikakvo iskustvo kolektivne borbe za ta prava. Nisu dio radni\u010dke industrijske klase, jer oni nisu ta industrijska klasa, ve\u0107 zapravo destruirani dru\u0161tveni elementi. Zavr\u0161ili su \u0161kole, nemaju posla, \u017eive iz dana u dan, te\u0161ko se povezuju jer su atomizirani zato \u0161to se dru\u0161tva vi\u0161e ne dijele na radnike i kapitaliste, ve\u0107 na one koji su na neki sretan na\u010din dio tog sistema koji ih pretvara u potro\u0161a\u010de i na one koji vi\u0161e nemaju pravo da budu potro\u0161a\u010di. Najgore od svih prava koje ti kapitalizam mo\u017ee oduzeti jest pravo da ne mo\u017ee\u0161 biti potro\u0161a\u010d. Zna\u010di, siroma\u0161an si, nepotreban. U tom smislu, vremena za fa\u0161izam nikada nisu bila bolja. Ali kada se razvije fa\u0161izam, razvija se i antifa\u0161izam i zna se tko pobje\u0111uje. Samo je pitanje po koju cijenu. Zato ka\u017eem da ljevica ima odli\u010dnu perspektivu, ali ne bih voljela da cijena toga bude onakva kakva se pla\u0107ala od Prvog svjetskog rata naovamo. Dr\u017eim se, dakle, one Lenjinove: pesimizam u analizi, optimizam u akciji.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Neke su se tekovine branile premalo odlu\u010dno, samoupravljanje smo predali bez borbe, a tu je i pitanje dru\u0161tvenog vlasni\u0161tva \u2013 za\u0161to se sve odjednom moralo privatizirati?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-87987","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87987","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=87987"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87987\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=87987"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=87987"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=87987"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}