{"id":87932,"date":"2012-07-04T09:50:40","date_gmt":"2012-07-04T07:50:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=87932"},"modified":"2012-07-04T10:05:03","modified_gmt":"2012-07-04T08:05:03","slug":"gdje-u-mozgu-zivi-ljubav","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/07\/04\/gdje-u-mozgu-zivi-ljubav\/","title":{"rendered":"Gdje u mozgu \u017eivi ljubav?"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zahvaljuju\u0107i modernoj znanosti, znamo da ljubav \u017eivi u mozgu, a ne u srcu. Ali gdje je to u mozgu \u2013 i je li to na istom mjestu kao i seksualna po\u017euda? Nedavno me\u0111unarodno istra\u017eivanje je prvo nacrtalo to\u010dnu mapu tih usko povezanih osje\u0107aja.<\/p>\n

\u201cNitko nikada nije stavio ove dvije stvari zajedno da vidi uzorke aktivacije u mozgu\u201d, ka\u017ee Jim Pfaus, profesor psihologije na Sveu\u010dili\u0161tu Concordia. \u201cNismo znali \u0161to o\u010dekivati \u200b\u200b\u2013 oba osje\u0107aja su mogla zavr\u0161iti kao potpuno odvojena. Ispada da su ljubav i seksualna \u017eelja aktivirali specifi\u010dna, ali povezana podru\u010dja u mozgu.\u201d<\/p>\n

Zajedno s kolegama u SAD-u i \u0160vicarskoj, Pfaus je analizirao rezultate 20 odvojenih studija koje su ispitale mo\u017edanu aktivnost dok su ispitanici sudjelovali u zadacima kao \u0161to su gledanje erotskih slika ili fotografija svojih bli\u017enjih koji su im zna\u010dajni. Znanstvenici su udru\u017eivanjem tih podataka do\u0161li do prilike da sa\u010dine mapu ljubavi i \u017eudnje u mozgu.<\/p>\n

Oni su otkrili da su dvije posebne mo\u017edane strukture, insula i striatum, odgovorne za pra\u0107enje napredovanja od seksualne \u017eelje do ljubavi. Insula je dio mo\u017edane kore koji se nalazi duboko u podru\u010dju izme\u0111u temporalnog i frontalnog re\u017enja, dok se striatum nalazi se u njezinoj blizini, unutar prednjeg mozga.<\/p>\n

Ljubav i seksualna \u017eelja aktiviraju razli\u010dite dijelove striatuma. Podru\u010dje koje aktivira seksualna \u017eelja obi\u010dno se aktiviraju stvarima koje su same po sebi u\u017eitak, kao \u0161to su seks ili hrana. Podru\u010dje koje aktivira ljubav uklju\u010deno je u proces kondicioniranja po kojem se stvari uparuju s nagradom ili u\u017eitkom \u010dime im se dodjeljuje inherentna vrijednost. To jest, kako se osje\u0107aj seksualne \u017eelje razvija u ljubav, on se obra\u0111uje na drugom mjestu u striatumu.<\/p>\n

Pomalo iznena\u0111uju\u0107e, ovo podru\u010dje striatuma je tako\u0111er onaj dio mozga koji se povezuje s ovisno\u0161\u0107u o drogama. Pfaus obja\u0161njava da postoji dobar razlog za to. \u201cLjubav je zapravo navika koja se oblikuje po\u010dev\u0161i od seksualne \u017eelje te se razvija dalje kako se ta \u017eelja nagra\u0111uje. To u mozgu funkcionira na isti na\u010din, kao kada ljudi postaju ovisnici o drogama\u201d.<\/p>\n

Iako ljubav mo\u017ee biti navika, to nije nu\u017eno lo\u0161e. Ljubav aktivira razli\u010dite putove u mozgu koji su uklju\u010deni u monogamiju i povezivanje u parove. Neka podru\u010dja u mozgu su zapravo manje aktivna kad osoba osje\u0107a ljubav nego kada osje\u0107a seksualnu \u017eelju. \u201cDok seksualna \u017eelja ima vrlo specifi\u010dan cilj, ljubav je vi\u0161e apstraktna i slo\u017eena, tako da je manje ovisna o fizi\u010dkoj prisutnosti nekog drugog\u201d, ka\u017ee Pfaus.<\/p>\n

Prema njemu, kognitivna neuroznanost je dala istra\u017eiva\u010dima duboko razumijevanje o tome gdje su u mozgu smje\u0161teni inteligencija i rje\u0161avanje problema, ali jo\u0161 uvijek ostaje puno toga za otkriti kada je u pitanju ljubav. \u201cVidim ovaj rad kao kamen temeljac\u201d, ka\u017ee on, \u201cza ono \u0161to se nadamo da \u0107e prerasti u vi\u0161e istra\u017eivanja u podru\u010dju neuroznanosti.<\/p>\n

znanost. hr<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zahvaljuju\u0107i modernoj znanosti, znamo da ljubav \u017eivi u mozgu, a ne u srcu. Ali gdje je to u mozgu \u2013 i je li to na istom mjestu kao i seksualna po\u017euda? Nedavno me\u0111unarodno istra\u017eivanje je prvo nacrtalo to\u010dnu mapu tih usko povezanih osje\u0107aja. \u201cNitko nikada nije stavio ove dvije stvari zajedno da vidi uzorke aktivacije […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-87932","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87932","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=87932"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87932\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=87932"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=87932"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=87932"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}