{"id":87609,"date":"2012-06-30T11:51:21","date_gmt":"2012-06-30T09:51:21","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=87609"},"modified":"2012-06-30T11:51:21","modified_gmt":"2012-06-30T09:51:21","slug":"koliko-nisko-moze-pasti-ljudsko-dostojanstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/06\/30\/koliko-nisko-moze-pasti-ljudsko-dostojanstvo\/","title":{"rendered":"Koliko nisko mo\u017ee pasti ljudsko dostojanstvo"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/kk.gif\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-87610\" title=\"kk\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/kk-150x150.gif\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/kk-150x150.gif 150w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/kk-144x144.gif 144w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/kk-50x50.gif 50w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/kk-70x70.gif 70w\" sizes=\"(max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/><\/a>Pi\u0161e: Kim Cuculi\u0107<\/p>\n<p>O gla\u0161iva\u010dka industrija bez pitanja i dopu\u0161tenja svakodnevno prodire u na\u0161e \u017eivote. Po\u0161tanski sandu\u010di\u0107i pretrpani su reklamama, a telefonska prodaja proizvoda uop\u0107e ne po\u0161tuje pravo na privatnost. Nepoznati glasovi s druge strane telefonske \u017eice nastoje se \u010dak intimizirati s potencijalnim kupcima, \u010destitaju\u0107i im ro\u0111endane i nude\u0107i ro\u0111endanske poklone koje si slavljenici sami mogu kupiti po sni\u017eenim cijenama. Ovi \u00bbribari ljudskih du\u0161a\u00ab, \u0161to je precizna definicija \u0110ure \u0160u\u0161nji\u0107a, ne prezaju ni od \u010dega da bi prodali svoje proizvode. Dok je manji broj ljudi postao svjestan manipulacije, pa na ulazna vrata i sandu\u010di\u0107e stavlja oznaku \u00bbzabranjeno ostavljanje propagandnih letaka\u00ab, ve\u0107ina se jo\u0161 uvijek hvata u mre\u017eu perfidnih strategija zavo\u0111enja konzumeristi\u010dkog dru\u0161tva. Pritom su od pomo\u0107i i razra\u0111eni sustavi masovnog zaglupljivanja zahvaljuju\u0107i kojima je s ljudima lako manipulirati, naro\u010dito u vrijeme recesije.<\/p>\n<p>Najnoviji primjer takve vrste manipulacije je akcija novootvorenog supermarketa u Njema\u010dkoj, koji je ponudio kupcima da besplatno odnesu namirnice u vrijednosti od 270 eura ako se na vratima trgovine pojave potpuno goli. Na ovaj propagandni mamac uhvatilo se oko 250 ljudi, uglavnom Danaca koji su se uputili na glazbeni festival Roskilde te u ko\u0161are i kolica najvi\u0161e trpali alkoholna pi\u0107a. Ovaj doga\u0111aj u medijima je uglavnom svrstan u kategoriju zabave, bez ja\u010deg kriti\u010dkog odmaka i komentara. S eti\u010dkog gledi\u0161ta, zanimljivo je vidjeti \u0161to su sve ljudi spremni u\u010diniti kad im se ne\u0161to nudi besplatno, premda je poznato da se u kona\u010dnici ipak sve pla\u0107a. No, postoji i ne\u0161to \u0161to zaista ne bi trebalo imati cijenu, a to je ljudsko dostojanstvo koje je u njema\u010dkom slu\u010daju, opet u cilju profita, bezobzirno prega\u017eeno.<\/p>\n<p>Doti\u010dni supermarket napravio je sebi reklamu i to je jedino \u0161to je va\u017eno. Skidanje do kraja u trgova\u010dkom centru pomalo priziva britansku komediju \u00bbFull Monty\u00ab u kojoj nezaposleni radnici engleske ina\u010dice \u017eeljezare Sisak nalaze novi hobi kako bi pre\u017eivjeli \u2013 striptiz.<\/p>\n<p>Crni petak<\/p>\n<p>U usporedbi s izmanipuliranim gola\u0107ima ima i puno gorih primjera. Sjetimo se samo ameri\u010dkog \u00bbCrnog petka\u00ab, dana koji ozna\u010dava predblagdansku sezonu \u0161opinga koja traje do Bo\u017ei\u0107a, a donosi trgovinama i do 40 posto ukupnog godi\u0161njeg prometa. Ispred trgovina, prije po\u010detka predblagdanskih rasprodaja, ve\u0107 se tijekom no\u0107i stvore duga\u010dki redovi ljudi. Pred koju godinu u jednom trgova\u010dkom centru u New Yorku zapo\u010dela je utrka koju jedna osoba nije pre\u017eivjela.<\/p>\n<p>Bio je to zaposlenik kojega je samo tri minute nakon otvaranja trgovine gomila sru\u0161ila na pod i naprosto pregazila. Nije mu bilo spasa. U istoj je trgovini jedna \u017eena gotovo imala spontani poba\u010daj, a ozlije\u0111eno je jo\u0161 nekoliko osoba. Takvih primjera nasilja bilo je i u drugim trgova\u010dkim centrima diljem Amerike. Jedna od teorija je da termin \u00bbBlack Friday\/Crni petak\u00ab vu\u010de korijen iz 19. stolje\u0107a, kad je bio povezan s financijskom krizom 1869. u SAD-u. Premda nije rije\u010d o blagdanu, neki poslodavci daju svojim zaposlenicima slobodan dan kako bi pridonijeli \u0161to ve\u0107em broju potencijalnih kupaca. Kao odgovor na \u00bbCrni petak\u00ab u svijetu se po\u010deo obilje\u017eavati World Buy Nothing Day, odnosno Svjetski dan nekupovanja. Ovaj dan se \u00bbslavi\u00ab i obilje\u017eava tako da se jednostavno apstinira od \u0161opinga na 24 sata.<\/p>\n<p>Motiv \u0161opingmanija\u010dkog ubijanja po trgovinama iz realnosti se premjestio i u fikciju, koja nije daleko od stvarnosti. Tako su se u jednoj epizodi popularne serije CSI New York dvije mladenke sukobile oko haljine, \u0161to je zavr\u0161ilo umorstvom u odjelu za prodaju vjen\u010danica. O razdoblju Velike depresije 30-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a govori pak glasoviti film \u00bbI konje ubijaju, zar ne?\u00ab Sydneya Pollacka, nastao prema romanu Horacea McCoya. Radnja se odvija na maratonskom natjecanju u plesu. Osiroma\u0161eni natjecatelji bore se, vi\u0161e sami sa sobom nego s drugim parovima, da izdr\u017ee na nogama \u0161to du\u017ee u nadi da \u0107e osvojiti nov\u010danu nagradu koja \u0107e im bar na neko vrijeme osigurati egzistenciju. Tijekom natjecanja organizator zabavlja publiku, dok parovi postupno odustaju i padaju s nogu od iznemoglosti. Brutalni plesni maraton ovdje je poslu\u017eio kao metafora dehumaniziraju\u0107eg razdoblja velike ekonomske krize 1930-ih.<\/p>\n<p>Poni\u017eavanje ljudi<\/p>\n<p>Ne\u0161to sli\u010dno, samo u drugom pakovanju, dogodilo se u Rijeci, 2009. godine. Jedna lokalna televizijska postaja organizirala je nagradnu igru, koju su tada neki prokomentirali kao \u00bbnevi\u0111en slu\u010daj cini\u010dnog poni\u017eavanja osiroma\u0161enih gra\u0111ana\u00ab. Igra je pokrenuta u suradnji s jednom autoku\u0107om, a pobjednik je trebao biti natjecatelj koji najdu\u017ee izdr\u017ei dr\u017ee\u0107i jednu ruku na automobilu. Promrzli i neispavani mu\u0161karci stajali su nasred rije\u010dkog Korza s rukom na automobilu. Finalisti su svakih osam sati imali desetominutnu stanku za obavljanje nu\u017ede, na raspolaganju su im bila dva obroka dnevno i mogli su popiti ne\u0161to vode. Zbog ove igre, knji\u017eevnica Vedrana Rudan u znak protesta prekinula je suradnju s tom rije\u010dkom TV-ku\u0107om na kojoj je imala talk show. Rudan je objasnila da se ljude na ovaj na\u010din poni\u017eava i tretira kao stoku.<\/p>\n<p>O ovom slu\u010daju u \u00bbNovom listu\u00ab pisao je Nikola Petkovi\u0107: \u00bbNagradna igra do lipsanja deset ljudskih bi\u0107a, zaista se dogodila. U srcu grada Rijeke \u2013 grada koji se di\u010di tradicijom liberalizma\u2026 grada koji se di\u010di otvoreno\u0161\u0107u, multikulturalizmom, urbano\u0161\u0107u, miksom srednjeeuropejstva i mediteranizma&#8230; u srcu na\u0161ega grada, Rijeke, ovo se nikada, nikako i ni pod kojim uvjetima nije smjelo dogoditi&#8230;Pa tko im je kriv, toj desetorici, re\u0107i \u0107e asfaltni cinici, za\u0161to pristaju da se od njih radi majmune?&#8230; No, ne radi se o desetorici. Tko zna \u0161to ih je, osim zaigranosti i primamljivosti dobitka, na ovo natjeralo? Tko zna koliko ih je, recimo, ostalo bez posla? Koliko od njih ne zna \u0161to \u0107e sutra, za vrijeme ru\u010dka, staviti na stol.\u00ab<\/p>\n<p>Unato\u010d krizi i op\u0107oj nesta\u0161ici, svaki put kad se u nekom hrvatskom gradu otvara novi \u0161oping centar ve\u0107 od ranih jutarnjih sati na otvorenje \u010deka masa ljudi, uglavnom umirovljenika i nezaposlenih. Ovakve doga\u0111aje obi\u010dno prati besplatan ro\u0161tilj i pivo, kupcima se dijele darovi, a cijene artikala su prikladno sni\u017eene. Svojim razra\u0111enim mehanizmima potro\u0161a\u010dka religija tjera nas da kupujemo mnoge stvari koje nam uop\u0107e nisu potrebne. To zorno ilustrira jedna epizoda crtanog filma u kojemu Gustav shvati da mu je ponestalo kave, pa krene u supermarket. Ondje u kolica trpa sve i sva\u0161ta, a kad do\u0111e ku\u0107i uo\u010di da nije kupio jedino \u2013 kavu. Njegov odlazak u trgovinu ponavlja se jo\u0161 nekoliko puta uvijek s istim ishodom \u2013 me\u0111u brojnim artiklima koje je kupio nikad nema onoga koji mu jedini zaista treba. Na ovo asocira i jedan vic u kojemu poznanik pita drugog poznanika \u0161to je to kupio. Ovaj mu odgovara: \u00bbNemam pojma. Svi su se u du\u0107anu tukli oko nekog proizvoda, pa tako i ja!<\/p>\n<p>Novog lista<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ve\u0107ina se jo\u0161 uvijek hvata u mre\u017eu perfidnih strategija zavo\u0111enja konzumeristi\u010dkog dru\u0161tva. Pritom su razra\u0111eni sustavi manipulacije, pogodni naro\u010dito u vrijeme recesije.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":87610,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-87609","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87609","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=87609"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/87609\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/87610"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=87609"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=87609"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=87609"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}