{"id":86664,"date":"2012-06-19T10:25:24","date_gmt":"2012-06-19T08:25:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=86664"},"modified":"2012-06-19T10:25:24","modified_gmt":"2012-06-19T08:25:24","slug":"top-10-kontroverznih-dijagnoza","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/06\/19\/top-10-kontroverznih-dijagnoza\/","title":{"rendered":"Top 10 kontroverznih dijagnoza"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/dijagnoza1.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-86666\" title=\"dijagnoza\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/dijagnoza1-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Predstoje\u0107a revizija Priru\u010dnika o mentalnim poreme\u0107ajima u Americi raspirila je brojne rasprave o tome \u0161ta se mo\u017ee smatrati du\u0161evnim oboljenjem. U postoje\u0107em priru\u010dniku postoji nekoliko dijagnoza koje su naro\u010dito diskutabilne.<\/p>\n<p>Predstavljamo vam deset najkontroverznijih dijagnoza mentalnih poreme\u0107aja.<\/p>\n<p><strong>Poreme\u0107aj rodnog identiteta<\/strong><\/p>\n<p>Rodni identitet ljudi koji pate od ovog poreme\u0107aja ne poklapa se s njihovim polom, zbog \u010dega se veliki broj njih odlu\u010duje da se podvrgne operaciji promene pola. Izmenama pomenutog pravilnika u Americi, ovaj poreme\u0107aj trebalo bi da dobije druga\u010diji naziv, koji ne\u0107e stavljati toliku stigmu na ljude koji ga imaju.<\/p>\n<p>Ipak, neki stru\u010dnjaci smatraju da to nije dovoljno i da je potrebno utvrditi preporuke u le\u010denju.<\/p>\n<p>Da li osobe sa poreme\u0107ajem rodnog identiteta treba nau\u010diti da prihvate sebe onakvim kakvi su, ili ih podsticati na operacije?<\/p>\n<p>Odgovor ne\u0107emo saznati u skorije vreme.<\/p>\n<p><strong>Zavisnost od seksa<\/strong><\/p>\n<p>Dru\u0161tvo za unapre\u0111enje seksualnog zdravlja zavisnost od seksa tretira kao nedostatak kontrole pojedinca nad njegovim seksualnim pona\u0161anjem.<\/p>\n<p>Zavisnice od seksa ne haju za negativne posledice njihovih postupaka i nisu u stanju da sebi postave granice na tom polju.<\/p>\n<p>Oni pritom obi\u010dno ose\u0107aju stid, a ne zadovoljstvo, kako ve\u0107ina ljudi misli.<\/p>\n<p>Ovaj poreme\u0107aj ne\u0107e ni biti uklju\u010den u novi vodi\u010d, nego \u0107e njegovo mesto zauzeti takozvani hiperseksualni poreme\u0107aj koji seks ne opisuje kao zavisnost, ali ga imaju mnogi ljudi koji se le\u010de od sli\u010dnih stanja.<\/p>\n<p><strong>Homoseksualnost<\/strong><\/p>\n<p>Mo\u017eda i najve\u0107a i najpoznatija kontroverza u psihijatriji je vezana za homoseksualnost i njegovo brisanje sa liste mentalnih poreme\u0107aja 1973. u Americi.<\/p>\n<p>Tada je napravljen kompromis sa psihijatrima koji su bili protiv uklanjanja homoseksualnosti tvrde\u0107i da neki gejevi i lezbejke ne \u017eele da imaju takvu orijentaciju.<\/p>\n<p>Ipak, sa liste je uklonjen i taj \u201eporeme\u0107aj\u201c 1986.<\/p>\n<p><strong>Aspergerov sindrom<\/strong><\/p>\n<p>Aspergerov sindrom dospeo je na listu mentalnih poreme\u0107aja 1994. kada je opisan kao stanje ljudi normalne inteligencije i jezi\u010dkih sposobnosti, ali slabih dru\u0161tvenih ve\u0161tina.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, novi priru\u010dnik mogao bi ostati bez njega.<\/p>\n<p>Razlog? Istra\u017eivanja Aspergera nisu prona\u0161la razliku izme\u0111u te i drugih dijagnoza autizma.<\/p>\n<p>Ukoliko se stru\u010dnjaci slo\u017ee, Aspreger \u0107e biti kategorizovan kao visoko funkcionalni autizam.<\/p>\n<p><strong>De\u010dji bipolarni poreme\u0107aj<\/strong><\/p>\n<p>Bipolarni poreme\u0107aj manifestuje se promenama raspolo\u017eenja od depresije do manije i obi\u010dno se javlja kod odraslih. Me\u0111utim, psihijatri su izme\u0111u 1994. i 2003. primetili porast broja takvih slu\u010dajeva kod dece.<\/p>\n<p>Problem je, me\u0111utim, \u0161to ne postoje kriterijumi u procenjivanju bipolarnog poreme\u0107aja kod dece.<\/p>\n<p>Zato \u0107e novi priru\u010dnik verovatno uklju\u010diti jo\u0161 nekoliko dijagnoza poput disforije, koje \u0107e uticati na smanjenje broja pogre\u0161nih dijagnoza kod najmla\u0111ih.<\/p>\n<p><strong>ADHD kod odraslih<\/strong><\/p>\n<p>Hiperkineti\u010dki poreme\u0107aj (Attention deficit hyperactivity disorder \u2013 ADHD) je \u010desta dijagnoza u detinjstvu.<\/p>\n<p>Deca sa takvim sindromom ne mogu da sede mirno, odr\u017ee koncentraciju ili kontroli\u0161u impulse.<\/p>\n<p>Ipak, od nedavno psihijatri prime\u0107uju sli\u010dan sindrom i kod odraslih.<\/p>\n<p>Iako neki stru\u010dnjaci smatraju da je ovaj poreme\u0107aj \u201eizmi\u0161ljen\u201c kako bi se prodavalo vi\u0161e farmaceutskih poreme\u0107aja, ADHD ostaje u priru\u010dniku.<\/p>\n<p><strong>Poreme\u0107aj podvojene li\u010dnosti<\/strong><\/p>\n<p>Mnogi kriti\u010dari smatraju da je poreme\u0107aj podvojene li\u010dnosti \u201eve\u0161ta\u010dki\u201c i da su ga kreirali terapeuti. Ipak, ovaj poreme\u0107aj \u0107e se verovatno zadr\u017eati na novoj listi.<\/p>\n<p><strong>Narcisti\u010dki poreme\u0107aj li\u010dnosti<\/strong><\/p>\n<p>Osobe koje nemaju empatiju i imaju stalnu potrebu za samopotvr\u0111ivanjem, danas se smatraju klasi\u010dnim kandidatima za posetu psihologu. Me\u0111utim, 1980. izazvao je brojne kontroverze, budu\u0107i da stru\u010dnjaci nisu mogli da se slo\u017ee ko ispunjava kriterijume za ovaj poreme\u0107aj, budu\u0107i da ga imaju i mnogi oboleli od drugih stanja.<\/p>\n<p>U novom priru\u010dniku \u0107e biti analizirana sva preklapanja dijagnoza i verovatno stvoreni novi podtipovi tog poreme\u0107aja.<\/p>\n<p><strong>Zavist prema penisu<\/strong><\/p>\n<p>Zigmund Frojd koji je napravio pravu revoluciju u psihijatriji po\u010detkom 20. veka, smatrao je da mlade devojke zavide mu\u0161karcima na penisu, koji kod njih podsti\u010de seksualni razvoj.<\/p>\n<p>Iako takav stav deluje prevazi\u0111eno, i dalje ga zagovara Ameri\u010dka asocijacija psihoanaliti\u010dara, kao i Me\u0111unarodno dru\u0161tvo za neuropsihoanalizu.<\/p>\n<p><strong>Histerija<\/strong><\/p>\n<p>U Viktorijanskoj eri, histerija je bila dijagnoza za sve nervozne \u017eene. Smatralo se da ima niz simptoma \u2013 od slabosti, nervoze, izliva emocija i svakog nezadovoljstva.<\/p>\n<p>Le\u010denje histerije? Takozvani, histerikalni paroksizam, poznat i kao \u2013 orgazam.<\/p>\n<p>Fizijatri su masirali organe njihovih pacijentkinja, manuelno ili vibratorima. Ne\u0161to gore prolazile su dame \u010diji su lekari verovali da one ne mogu funkcionisati normalno i propisivali im trajni boravak u zatvorenoj sobi.<\/p>\n<p>Histerija je potpuno nestala iz ud\u017ebenika 1980.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Predstoje\u0107a revizija Priru\u010dnika o mentalnim poreme\u0107ajima u Americi raspirila je brojne rasprave o tome \u0161ta se mo\u017ee smatrati du\u0161evnim oboljenjem. U postoje\u0107em priru\u010dniku postoji nekoliko dijagnoza koje su naro\u010dito diskutabilne. Predstavljamo vam deset najkontroverznijih dijagnoza mentalnih poreme\u0107aja. Poreme\u0107aj rodnog identiteta Rodni identitet ljudi koji pate od ovog poreme\u0107aja ne poklapa se s njihovim polom, zbog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-86664","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86664","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86664"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86664\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86664"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86664"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86664"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}