{"id":86642,"date":"2012-06-18T23:39:40","date_gmt":"2012-06-18T21:39:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=86642"},"modified":"2012-06-18T23:48:05","modified_gmt":"2012-06-18T21:48:05","slug":"borba-s-troglavim-cudovistem","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/06\/18\/borba-s-troglavim-cudovistem\/","title":{"rendered":"Borba s troglavim \u010dudovi\u0161tem"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Sre\u0107ko PULIG<\/p>\n

Sindikalist Goran Luki\u010d ve\u0107 pet godina radi u najve\u0107oj slovenskoj sindikalnoj sredi\u0161njici, Savezu slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), kao samostalni savjetnik za podru\u010dja tr\u017ei\u0161ta rada, socijalnu politiku i migracije. Spajaju\u0107i u svome sindikalnom radu teoriju i praksu, sudjelovao je, uz stalni primat rada na terenu, i u izradi projekata \u201cIzvje\u0161taj o polo\u017eaju migrantskih radnika u Sloveniji\u201d, \u201cMigranti u Sloveniji \u2013 izme\u0111u integracije i alijenacije\u201d, \u201cMigrantski circulus vitiosus: radni i \u017eivotni uvjeti migranata u Sloveniji\u201d te nastanku zbornika \u201cSindikalni pokret otvara nove vidike\u201d iz 2008., koji je uredio zajedno sa sociologom Rastkom Mo\u010dnikom. Jo\u0161 na po\u010detku izbijanja zadnje krize, uvodio je teme kojima se danas mnogi bave, kao \u0161to su novi odnosi u politici zapo\u0161ljavanja, radni\u010dka prekarnost, posebno mladih, pojava sve \u0161ireg sloja zaposlenog a siroma\u0161nog stanovni\u0161tva, svekoliko ru\u0161enje izborenih ste\u010devina radni\u010dkih prava i sl. U svemu tome oslanja se na interdisciplinarni rad stru\u010dnjaka razli\u010ditih podru\u010dja, od pravnika i ekonomista, preko sociologa, do socijalnih radnika i psihologa. Ne bje\u017ee\u0107i, za razliku od sindikalnih glave\u0161ina u nas, od velikih pitanja \u2018prirode\u2019 neoliberalnog kapitalizma \u2013 krize socijalnog dijaloga, privatizacije javnih dobara, ekolo\u0161ke i migrantske politike – poku\u0161ava nadi\u0107i okvire u koje ga gura tzv. realna politika, jer bez toga bi sindikalni rad bio samo dnevno vatrogastvo (iako je ono neizbje\u017eno), bez vlastite strategije i taktike.<\/p>\n

Takvi \u0161iri vidici, koji ponekad i izlaze iz okvira klasi\u010dnoga sindikalnog rada u \u2018\u010distu\u2019 politiku potpomognutu kriti\u010dkom i alternativnom znano\u0161\u0107u, omogu\u0107uju suvisliju artikulaciju zahtjeva koji idu preko pozicioniranja u postoje\u0107im odnosima. Iz toga proizlaze utemeljena tra\u017eenja da rezultate dru\u0161tvenog rada u\u017eivaju oni koji ga izvode, a ne da se socijalne razlike izme\u0111u radnika i poslodavaca penju u nebesa, dok se istovremeno radnike disciplinira \u2018mjerama \u0161tednje\u2019.<\/p>\n

Ovaj smo razgovor vodili na marginama sarajevskog Antifesta, odr\u017eanoga od 13. do 20. u organizaciji Jedinstvene organizacije za socijalizam i demokratiju (JOSD), kojem je bio sudionik. Dok \u010ditate ovaj razgovor, Goran Luki\u010d sudjeluje i na regionalnoj konferenciji o odnosu teorijske, strana\u010dke i aktivisti\u010dke ljevice u zemljama Jugoslavije \u201cMi\u0161ljenje revolucije nakon izdane revolucije\u201d, koju organizira Aktiv, prilog Novosti za teoriju prakse.<\/p>\n

Mantra fiskalne konsolidacije<\/strong><\/p>\n

Kako se kriza \u2013 drugim krugom neoliberalnog napada na nekad socijalnu dr\u017eavu \u2013 zao\u0161trava, \u010dini se da sindikati u nas vi\u0161e kapituliraju nego \u0161to vra\u0107aju istom mjerom. To za neke na\u0161e zemlje ne treba \u010duditi, no u proteklim godinama Slovenija je bila svjetla iznimka na jugoslavenskom prostoru, bar \u0161to se ti\u010de sindikalne strategije otpora. Sada se doima da se i tu posustaje. Kako vidite u\u010dinke krize na svoj sindikalni rad?<\/p>\n

Na neki se na\u010din zaista doga\u0111a ideolo\u0161ki paradoks i to u vrijeme kada bi bilo logi\u010dno da – nakon fijaska velikoga neoliberalnog projekta u financijskom sektoru, koji se prelio na cijelu ekonomiju – ljevica preuzme stvari u svoje ruke. Ali, kako sada vidimo, neoliberalna ideologija je ra\u010dun za svoje financijske eksperimente predala dr\u017eavama, pa se doga\u0111a socijalizacija dugova neoliberalne ideologije. A velika ve\u0107ina dr\u017eava se priklonila interesima velikih financijskih institucija i ra\u010dun za rje\u0161avanje neoliberalne matematike predaje dalje ljudima, umjesto da ga vrati nazad, u ishodi\u0161te problema. I tako je nastala mantra fiskalne konsolidacije, koja je izuzetno opasna, ne samo po tome \u0161to uni\u0161tava koncept socijalne dr\u017eave i dr\u017eave blagostanja nego i stoga \u0161to na me\u0111unarodnom nivou na sebe navla\u010di nacionalne stereotipe, kao \u0161to je onaj \u201cGrci su lijeni\u201d, \u010dime ho\u0107e opravdati situaciju. Ali, time se samo pove\u0107ava nacionalni protekcionizam, koji je prouzro\u010dio npr. to da je krajnje desna politi\u010dka stranka Zlatna zora dospjela u gr\u010dki parlament.<\/p>\n

Sindikati se u toj situaciji suo\u010davaju s veoma brutalnim izborima, gdje se, kao \u0161to je npr. u Gr\u010dkoj i Portugalu, njihov pregovara\u010d s dr\u017eavne strane pretvara u troglavo tehnokratsko stvorenje, sastavljeno od Me\u0111unarodnoga monetarnog fonda, Evropske komisije i Evropske centralne banke. To tehnokratsko stvorenje, bez ikakve odgovornosti spram osnovnih pravila socijalnog dijaloga, direktno napada same kolektivne ugovore. Tako da smo na sindikalnoj strani zaista sve vi\u0161e suo\u010deni s retroaktivnim akcijama, tj. s nu\u017eno\u0161\u0107u da obranimo prava, umjesto da ih \u0161irimo. Na ovoj je to\u010dci situacija opet zaista opasna. Jer, \u0161to vi\u0161e se sindikate gura izvan prostora socijalnog dijaloga, to se vi\u0161e oni radikaliziraju. A ba\u0161 to rade najistaknutije evropske institucije: implicitno ili eksplicitno, preko svoje politike fiskalne konsolidacije – korak po korak radikaliziraju sindikate.<\/p>\n

\u0160to se ti\u010de sindikalne borbe u Sloveniji, situacija je takva da u ovome trenutku politi\u010dke stranke rade ba\u0161 sve \u0161to je mogu\u0107e da promjene Zakon o referendumu, po kojem bi bilo mnogo te\u017ee zapo\u010deti referendumske aktivnosti. Tako da mo\u017eemo re\u0107i kako se preko toga legalizira demokratski deficit. Uloga stanovni\u0161tva – u smislu protagonista u javnopoliti\u010dkom prostoru – su\u017eava se na bira\u010dku nu\u017enost svake \u010detiri godine. A izme\u0111u toga si politi\u010dari sve vi\u0161e prisvajaju prostore demokracije i pretvaraju ih u PR agenciju za neoliberalizam. Tako da na osnovi toga mo\u017eemo veoma jasno zaklju\u010diti da je situacija i u Sloveniji veoma napeta. U svakom slu\u010daju, mi na sindikalnoj strani ne\u0107emo tek tako posustati.<\/p>\n

Napeto postaje i u Hrvatskoj, gdje \u2018socijaldemokratska\u2019 vlada \u2013 navla\u010de\u0107i, kao evropski gromobran, na sebe bijes \u2018svoga\u2019 naroda \u2013 napada tekovine radni\u010dkog organiziranja\u2026<\/em><\/p>\n

\u010citao sam izjavu hrvatskog premijera Zorana Milanovi\u0107a, sada staru nekoliko tjedna, kojom ka\u017ee da je Hrvatska \u201cispotpisivala niz kolektivnih ugovora koji nas strahovito optere\u0107uju\u201d, pa zatim: \u201cOna prava koja su povrh toga (pla\u0107e, op.a.) – dodaci, bo\u017ei\u0107nice, regresi i tako dalje – sve su to uspomene iz nekih ljep\u0161ih vremena\u201c. A na kraju i ov \u201cBitno je raditi i bitno je primati pla\u0107u, i to je to\u201d. Da, i to je t radnika se pretvara o golu radnu snagu, a istodobno se s njega poku\u0161avaju skinuti sve za\u0161tite iz rada. Sve to u ime fiskalne konsolidacije. Ali \u0161to \u0107e na kraju ostati od te konsolidacije? Uni\u0161tena socijalna dr\u017eava, privatizirane socijalne usluge, prestra\u0161eni radnici koji \u0107e raditi za goli opstanak po principu \u201c\u0160uti i radi!\u201d. A cijelo vrijeme smo mislili da je kineski model \u2018industrijskih odnosa\u2019, ako ih uop\u0107e mo\u017eemo tako nazvati, tako daleko\u2026<\/p>\n

Globalni socijalni darvinizam<\/strong><\/p>\n

Govorite ve\u0107 godinama o postojanju masovnog sloja zaposlenih a siroma\u0161nih ljudi: sada, kada vlasti namiguju da su izborena radni\u010dka prava povlastica koja u dana\u0161njem obliku ne mo\u017ee opstati, na redu je neodarvinisti\u010dka borba pojedinaca za pre\u017eivljavanje, \u0161to sindikatu ne ide na ruku?<\/em><\/p>\n

Produljimo li metaforu socijalnog darvinizma, mo\u017eemo re\u0107i da ova generacija mjera neoliberalnoga kapitalizma nije ni\u0161ta drugo nego ekonomsko-socijalni darvinizam. Logi\u010dno da to sindikatima ne ide na ruku, jer to zna\u010di uni\u0161tavanje radni\u010dke solidarnosti. I upravo zato je u ovome trenutku toliko potrebna javna borba protiv svih umjetno stvorenih linija konfrontiranja radnika (javni slu\u017ebenici vs. radnici iz privatnog sektora, doma\u0107i radnici vs. strani radnici\u2026). Pozicija radikalizacije, o kojoj sam prije govorio, mora u ovom trenutku i na ovome mjestu zna\u010diti povratak osnovi sindikalne borbe, a to zna\u010di povratak radniku i radnici. Kao \u0161to je neoliberalizam globalan, globalan mora biti i radni\u010dki pokret, upravo preko tog izraza \u201cmi radnici\u201d.<\/p>\n

Sni\u017eavanje cijene rada, tj. pove\u0107avanje kapitalisti\u010dke eksploatacije koja se pod pla\u0161tom krize upravo uvodi, ne poznaje dr\u017eavno-nacionalne granice. Bavite se u tom smislu migracijama, ne samo radnika nego i radnih mjesta, iz jedne dr\u017eave u drugu. Kakve se pojave tu doga\u0111aju?<\/em><\/p>\n

Upravo na nivou me\u0111unarodnih migracija doga\u0111aju se novi i novi na\u010dini kapitalisti\u010dke eksploatacije. Primjer su tzv. posted workers, radnici upu\u0107eni preko doma\u0107e firme u stranu zemlju. U na\u0161em smo radu u zadnje vrijeme do\u0161li do primjera zaista te\u0161ke eksploatacija radnika po tome uzorku. A uzorak je ovakav: radnik dobije posao u Njema\u010dkoj preko doma\u0107e tvrtke, ondje mu poslodavac ka\u017ee da si ne smije pisati prekovremeni rad i da \u0107e ugovor o radu dobiti malo kasnije. Nakon par mjeseci, radnici ne dobivaju vi\u0161e pla\u0107e, a i prije toga dobiju satnicu koja je ispod one minimalne. Zbog takvih smo primjera kontaktirali na\u0161e njema\u010dke sindikalne kolege, koji su odmah proslijedili informaciju do odgovornih organa, pa i do Evropskog parlamenta. I ba\u0161 to je na\u010din sindikalnog organiziranja, koji vi\u0161e nije \u017eelja, nego nu\u017eda. Radni\u010dka borba mora iza\u0107i izvan nacionalnih okvira.<\/p>\n

Od Vardara pa do Triglava<\/strong><\/p>\n

Postoje i primjeri kako posao bje\u017ei iz jedne u drugu zemlju Jugoslavije, s obzirom na dampin\u0161ke uvjete koje daju pojedine lokacije kako bi stvorile \u2018poslovnu klimu\u2019 i privukle strane ulaga\u010de. A poslije ne brinu kako se tretiraju radnici\u2026<\/em><\/p>\n

Takav primjer su odre\u0111eni gradovi u Srbiji. Slovensko Gorenje tako ima poduze\u0107e u Staroj Pazovi i Zaje\u010daru. Gorenje je za svakog zaposlenika u Staroj Pazovi dobilo 4.000 eura nepovratnih subvencija. Prema lanjskim izvje\u0161tajima, Srbija je Gorenju za prakti\u010dno osposobljavanje budu\u0107ih radnika tvornice u Zaje\u010daru namijenila 800 eura nepovratnih sredstava za svakoga zaposlenog. Uz to, proizvo\u0111a\u010d bijele tehnike za svakog \u0107e zaposlenika primiti i 10.000 eura, izvje\u0161tava Blic. Pored toga, Srbija ima sedam tzv. slobodnih ekonomskih zona, gdje se mogu obavljati proizvodne i uslu\u017ene djelatnosti. Po rije\u010dima srpske Agencije za strana ulaganja i promociju izvoza, one predstavljaju infrastrukturno opremljeno zemlji\u0161te na kojem vlada dodatno zajam\u010den i stimulativan re\u017eim poslovanja. Zarade i prihodi koji se ostvare unutar slobodne zone mogu se slobodno transferirati u bilo koju dr\u017eavu, uklju\u010duju\u0107i Srbiju, i to bez prethodnog odobrenja, bez naplate bilo kakvih poreza, carina ili taksi. Poslovanjem u slobodnim zonama investitoru se osiguravaju specijalne olak\u0161ice i povla\u0161teni porezni re\u017eim (osloba\u0111anje od PDV-a i carine na uvoz sirovina i materijala namijenjenih proizvodnji robe za izvoz, strojeva, opreme i gra\u0111evinskog materijala).<\/p>\n

Kakva su va\u0161a iskustva po pitanju suradnje me\u0111u sindikatima u regiji? Mo\u017eda je lak\u0161e sura\u0111ivati preko granica nego s konkurentskim sindikatima, za isti \u2018nacionalni\u2019 prostor?<\/em><\/p>\n

Pro\u0161le smo godine upravo po tom pitanju osnivali Regionalni sindikalni savez Solidarnost, koji \u010dine sindikalne centrale s prostora biv\u0161e Jugoslavije. Tako se mo\u017eemo bolje povezivati i sna\u017enije me\u0111usobno sura\u0111ivati.<\/p>\n

Sindikalizam mo\u017ee biti samo trenutak radni\u010dkog, a taj, pak, jednoga svjesno politi\u010dkog, revolucionarnog gibanja. \u0160to od toga, po va\u0161em mi\u0161ljenju, uz sve me\u0111usobne razlike, mi imamo, a \u0161to nam nedostaje? Uistinu lijeva stranka u parlamentu? Pokret otpora mjerama vlasti na ulicama?<\/em><\/p>\n

Rekao bih da nam nedostaje svega pomal mi na sindikalnoj strani moramo \u0161to efikasnije organizirati \u2018prekarne\u2019 radnike; lijeva politi\u010dka struja mora prekinuti s gravitacijom k sredini politi\u010dkog prostora i prestati se stidjeti svoje osnovne ideologije. Neformalni pokreti se moraju povezivati me\u0111u sobom i s drugim organizacijama civilnog dru\u0161tva, a to zna\u010di i sa sindikatima. A iz svega toga mora proiza\u0107i sna\u017ena politi\u010dka svijest, \u010diji je primjer feministi\u010dki slogan iz sedamdesetih \u201cOsobno je politi\u010dko\u201d. Jer, u ovom se trenutku doga\u0111a upravo obrnut javni prostor politi\u010dke demokracije pretvara se u interesno polje tehnokratskih struktura, koje ga poku\u0161avaju depolitizirati. Tako da i mi moramo, u stilu spomenutog slogana, re\u0107i da je ekonomsko i socijalno politi\u010dko. Ina\u010de \u0107e biti svejedno koja \u0107e politi\u010dka stranka, lijeva ili desna, biti u parlamentu. Jer, sve \u0107e one biti samo izvo\u0111a\u010di uvijek novih, \u2018nu\u017enih\u2019 neoliberalnih projekta.<\/p>\n

\u010cime se Savez samostalnih sidikata Slovenije (ZSSS) sada konkretno bavi? Sporili ste oko koncepta mirovinske reforme? Pri posljednjem ve\u0107em radni\u010dkom otporu, onom u Luci Koper, dotad nejedinstveni radnici sami su se udru\u017eili, a sindikati i civilne organizacije u pri\u010du su u\u0161li naknadno?<\/em><\/p>\n

U ovome se trenutku ZSSS intenzivno bavi pripremom novoga socijalnog sporazuma. Uskoro, ove jeseni, \u010deka nas Vladin prijedlog reforme tr\u017ei\u0161ta rada, \u0161to \u0107e \u2013 logi\u010dno \u2013 biti veoma zna\u010dajna stvar za nas.<\/p>\n

U Luci Koper radnici su sami osnovali novi sindikat, SIPS, \u0161to je izuzetno va\u017eno. Ve\u0107e sindikalne centrale u pri\u010du su u\u0161le kasnije, ali smo u veoma dobroj i operacionaliziranoj vezi s novonastalim sindikatom.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sindikalist Goran Luki\u010d ve\u0107 pet godina radi u najve\u0107oj slovenskoj sindikalnoj sredi\u0161njici, Savezu slobodnih sindikata Slovenije (ZSSS), kao samostalni savjetnik za podru\u010dja tr\u017ei\u0161ta rada, socijalnu politiku i migracije<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-86642","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86642","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=86642"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/86642\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=86642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=86642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=86642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}