{"id":85908,"date":"2012-06-10T10:19:09","date_gmt":"2012-06-10T08:19:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=85908"},"modified":"2012-06-10T10:19:09","modified_gmt":"2012-06-10T08:19:09","slug":"u-borbi-smo-sa-najmocnijim-politickim-silama-na-planeti-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/06\/10\/u-borbi-smo-sa-najmocnijim-politickim-silama-na-planeti-2\/","title":{"rendered":"U borbi smo sa najmo\u0107nijim politi\u010dkim silama na Planeti"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Naomi Klajn<\/p>\n

Ako i\u0161ta znam, onda je to da onih 1% vole krizu. Kada su ljudi u panici i kada su o\u010dajni, to je idealno vrijeme da ovi proguraju politiku koja ide u prilog korporacijama: privatizacija obrazovanja i socijalne za\u0161tite, ukidanje javnih usluga, uklanjanje posljednjih prepreka korporativnoj mo\u0107i. Usred ekonomske krize, ovo se de\u0161ava \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Samo jedna stvar mo\u017ee osujetiti ovu taktiku, a na sre\u0107u, to jako velika stvar: onih 99%. A tih 99% je iza\u0161lo na ulice od Medisona do Madrida kako bi kazali: “Ne. Ne\u0107emo pla\u0107ati zbog va\u0161e krize.”<\/p>\n

Taj slogan je po\u010deo u Italiji 2008. godine. Odjeknuo je u Gr\u010dkoj, Francuskoj i Irskoj, a na kraju je do\u0161ao do trga gdje je kriza i zapo\u010dela.<\/p>\n

Mnogi ljudi povla\u010de paralele izme\u0111u Okupirajmo Wall\u00a0 Street i takozvanih antiglobalizacijskih protesta koji su privukli pa\u017enju svijeta u Sijetlu 1999. godine. To je bio posljednji put da je globalni, omladinski, decentralizovani pokret bio usmjeren direktno protiv mo\u0107i korporacija. Ponosna sam \u0161to sam bila dio onoga \u0161to smo nazivali \u201cpokret nad pokretima\u201d.<\/p>\n

Ali postoje i zna\u010dajne razlike. Mi smo izabrali samite za na\u0161e mete: Svjetsku trgovinsku organizaciju, MMF, G8. Samiti su prolazni, traju samo sedam dana. To je i nas u\u010dinilo prolaznima. I u ludilu hiperpatriotizma i militarizma koje je uslijedilo nakon 9\/11, bilo nas je lako potpuno pomesti, barem u Sjevernoj Americi.<\/p>\n

Sa druge strane, Okupirajmo Wall Street\u00a0 je izabrao fiksiranu metu. Bez roka trajanja. To je mudro. Tek kada ste prisutni dovoljno dugo, mo\u017eete pustiti korijen. To je klju\u010dno. \u010cinjenica je da u eri informacija previ\u0161e pokreta nikne kao prekrasno cvije\u0107e, ali ubrzo uvene. To je zbog toga \u0161to nema korijene. I nemaju dugoro\u010dne planove kako \u0107e se odr\u017eati. Pa kada do\u0111u oluje, odnese ih bujica.<\/p>\n

Divno je \u0161to ovaj pokret ima horizontalnu strukturu i \u0161to je istinski demokratski. Ovi principi su u skladu sa te\u0161kim radom na izgradnji struktura i institucija koje su dovoljno \u010dvrste da izdr\u017ee nalete oluja. Uvjerena sam da \u0107e se to desiti.<\/p>\n

Postoji jo\u0161 ne\u0161to \u0161to ovaj pokret radi ispravno: Obavezali ste se na nenasilje. Odbili ste dati medijima slike razbijenih prozora i uli\u010dnih borbi kojih su o\u010dajni\u010dki \u017eeljni. A ta ogromna discipina sa va\u0161e strane, opet je nai\u0161la na sramotnu i ni\u010dim izazvanu brutalnost policije.<\/p>\n

Ali najve\u0107a razlika u odnosu na deceniju ranije jeste to \u0161to smo 1999. godine napadali kapitalizam na vrhuncu vrtoglavog ekonomskog buma. Nezaposlenost je bila niska, berzanski portfoliji su bili ogromni. Mediji su bili opijeni lako zara\u0111enim novcem. Tada su se preduze\u0107a pokretala, a ne zatvarala.<\/p>\n

Mi smo tada isticali da deregulacija u pozadini te euforije ima svoju cijenu. Da nanosi \u0161tetu radnim standardima. Da je \u0161tetna po ekolo\u0161ke standarde. Korporacije su postajale mo\u0107nije od vlada, a to je \u0161tetilo na\u0161im demokratijama. Ali bi\u0107u iskrena, dok su bila dobra vremena, ljudima je bilo te\u0161ko povjerovati u pri\u010du o ekonomskom sistemu zasnovanom na pohlepi, barem u bogatim zemljama.<\/p>\n

Deset godina kasnije, \u010dini se da vi\u0161e nema bogatih zemalja. Samo gomila bogatih ljudi Ljudi koji su se obogatili plja\u010dkaju\u0107i javno bogatstvo i iscrpljuju\u0107i prirodne resurse \u0161irom svijeta.<\/p>\n

Poenta je da danas svako mo\u017ee vidjeti da je sistem duboko nepravedan i da izmi\u010de kontroli. Nezaja\u017eljiva pohlepa je uni\u0161tila globalnu ekonomiju. A uni\u0161tavamo i prirodni svijet. Vadimo previ\u0161e ribe iz na\u0161ih okeana, zaga\u0111ujemo vodu naftnim bu\u0161otinama, okre\u0107u\u0107i se najprljavijim izvorima energije na Planeti. Atmosfera ne mo\u017ee apsorbovati koli\u010dinu karbona koju ispu\u0161tamo u nju, \u0161to dovodi do opasnog zagrijavanja. Ono \u0161to je sada postalo normalno su serijske katastrofe: ekonomske i ekolo\u0161ke.<\/p>\n

To su \u010dinjenice na terenu. One su toliko o\u010digledne da je sada mnogo lak\u0161e uspostaviti konekciju sa publikom nego 1999. godine, i brzo izgraditi pokret.<\/p>\n

Svi znamo, ili barem osje\u0107amo, da je svijet okrenut naopa\u010dke: pona\u0161amo se kao da nema kraja onome \u0161to je zapravo ograni\u010deno: fosilna goriva i atmosferski prostor koji apsorbuje njihove emisije. Sa druge strane, pona\u0161amo se kao da postoje stroge i fiksirane granice onome \u010dega zapravo ima u izobilju: finansijski resursi za izgradnju dru\u0161tva kakvo nam je potrebno.<\/p>\n

Zadatak na\u0161eg vremena je da ovo preokrenemo: da opovrgnemo ovu la\u017enu oskudnost. Da insistiramo na tome da mo\u017eemo priu\u0161titi da izgradimo pristojno, inkluzivno dru\u0161tvo \u2013 istovremeno po\u0161tuju\u0107i stvarne granice onoga \u0161to Zemlja mo\u017ee podnijeti.<\/p>\n

Klimatske promjene zna\u010de da za ovaj posao imamo rok. Ovoga puta na\u0161 pokret ne smije biti ometen, podijeljen, ne smije sagorjeti ili nestati pred drugim doga\u0111ajima. Ovoga puta moramo uspjeti. I ne govorim o regulisanju banaka i pove\u0107anju poreza bogatima, mada je i to va\u017eno.<\/p>\n

Govorim o promjeni vrijednosti na kojima po\u010diva na\u0161e dru\u0161tvo. To je te\u0161ko sro\u010diti u jedan zahtjev koji \u0107e biti zgodan za medije, i te\u0161ko je smisliti kako to izvesti. Ali iako je te\u0161ko, to ne zna\u010di da nije hitno. To je ono \u0161to se de\u0161ava na ovom trgu. U na\u010dinu na koji hranite jedni druge, grijete jedni druge, dijelite informacije besplatno i pru\u017eate zdravstvenu njegu, \u010dasove meditacije i obuke osna\u017eivanja. Moj omiljeni znak ovdje ka\u017ee “Brinem o tebi “. U kulturi koja trenira ljude da izbjegavaju da pogledaju jedni druge u o\u010di, da ka\u017eu \u201cNeka umru\u201d, to je duboko radikalna izjava.<\/p>\n

U\u0161li smo u borbu sa najmo\u0107nijim ekonomskim i politi\u010dkim silama na Planeti. To je zastra\u0161uju\u0107e. A kako ovaj pokret bude rastao u snazi, to \u0107e postati jo\u0161 stra\u0161nije. Uvijek imajte na umu da \u0107e biti isku\u0161enja da se preusmjerite na manje mete, \u2013 na primjer, na osobu do vas. Odolite isku\u0161enju. Ovoga puta, hajde da se pona\u0161amo jedni prema drugima kao da planiramo da se borimo rame uz rame u borbi koja \u0107e trajati mnogo, mnogo godina. Jer to zahtijeva zadatak koji je pred nama. Hajde da tretiramo ovaj divni trenutak kao da je najva\u017enija stvar na svjetu. Jer to je zaista tako.<\/p>\n

Tekst sa Guardiana za BUKU<\/a> prevela i prilagodila Milica Plav\u0161i\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na\u0161 pokret se razlikuje od ranijih anti-globalizacijskih protesta. Da bismo promijenili dru\u0161tvene vrijednosti moramo se zajedno boriti godinama…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-85908","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85908","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=85908"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85908\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=85908"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=85908"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=85908"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}