{"id":85383,"date":"2012-06-03T22:13:44","date_gmt":"2012-06-03T20:13:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=85383"},"modified":"2012-06-03T22:13:44","modified_gmt":"2012-06-03T20:13:44","slug":"zasadimo-sjeme-ideje-o-balkanskoj-uniji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/06\/03\/zasadimo-sjeme-ideje-o-balkanskoj-uniji\/","title":{"rendered":"Zasadimo sjeme ideje o balkanskoj uniji"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Costas Douzinas \u0161kolovao se u Ateni tijekom diktatorskog re\u017eima pukovnika Georgiosa Papadopoulosa, gdje se pridru\u017eio studentskom pokretu otpora. U Londonu \u017eivi od 1974., postaje jedan od osniva\u010da Instituta za humanisti\u010dke znanosti Birkbeck, a poznat je po djelima iz podru\u010dja ljudskih prava, pravne teorije, estetike i politi\u010dke filozofije. Pi\u0161e kolumne za ugledni britanski list \u201cThe Guardian\u201d, radi kao gostuju\u0107i profesor u Ateni, a predavao je na univerzitetima u Parizu i Pragu. Nedavno je sudjelovao na Subversive festivalu u Zagrebu, a za \u201cNovosti\u201d govori o gr\u010dkoj krizi, prijetnjama o izbacivanju te zemlje iz eurozone, skora\u0161njim novim izborima, balkanskoj konfederaciji i socijalizmu kao mogu\u0107em rje\u0161enju za izlazak iz krize.<\/p>\n

Za po\u010detak, mo\u017eete li komentirati pro\u0161lomjese\u010dne izbore u Gr\u010dkoj na kojima niti jedna stranka nije uspjela osvojiti parlamentarnu ve\u0107inu, a propao je i poku\u0161aj formiranja koalicijske vlade?<\/em><\/p>\n

Zanimljivost vezana uz izbore 6. svibnja jest u tome \u0161to su oni jedinstven slu\u010daj sustava mo\u0107i koji propada, a koji je Gr\u010dkom upravljao 40 ili \u010dak 150 godina. Obilje\u017eili su ih totalna propast socijalisti\u010dke stranke PASOK i konzervativne desni\u010darske Nove demokracije, koje su na izborima izgubile 3,5 milijuna glasova. Te dvije stranke izmjenjivale su se na vlasti u posljednjih 40 godina, da bi naposljetku, tijekom krize, stvorile koalicijsku vladu pod okriljem banaka, prihvatile uvjete MMF-a i Europske unije i tako Gr\u010dkoj nametnule katastrofalne mjere \u0161tednje. Takav razvoj doga\u0111aja interesantan je u globalnim okvirima, jer se vidjelo kako je sistem politi\u010dke, ekonomske i medijske elite, koji je bio sna\u017eno integriran u dru\u0161tvo, odjednom nestao. S druge strane, imamo rast radikalne lijeve stranke s \u010detiri na 17 posto glasova: samim tim, bila je to njihova pobjeda na izborima, a rezultat takve pobjede radikalne ljevice i uloga svih stranaka koje su bile protiv mjera \u0161tednje bio je taj da je na povr\u0161inu iza\u0161ao ideolo\u0161ki, politi\u010dki i kulturolo\u0161ki prijepor izme\u0111u onih koji su bili na strani pobjednika, dakle desnice, i pora\u017eenih biv\u0161ih komunista, ljevi\u010dara, koji su oti\u0161li u egzil. To je bio raskol koji je dominirao gr\u010dkom politikom. Za vrijeme protesta gra\u0111anskih pokreta i neposluha za krize i izbora, taj je raskol na neki na\u010din bio uni\u0161ten. Sada nemamo raskol izme\u0111u starih ljevi\u010dara i desni\u010dara, nego izme\u0111u ljudi koji \u017eele spasiti Gr\u010dku od mjera MMF-a i EU-a i onih koji imaju osobne, direktne i klasne interese u sistemu koji se nastavlja.<\/p>\n

Katastrofa za obi\u010dnog \u010dovjeka<\/strong><\/p>\n

Kakve su posljedice gr\u010dke krize po obi\u010dne gra\u0111ane? Mnogi, pa i hrvatska javnost, zbog zamagljivanja stvarnosti od strane institucija i politi\u010dkih elita, a koje opisuju Grke kao lijene i rastro\u0161ne, te\u0161ko mogu razlu\u010diti pravo stanje u toj zemlji?<\/em><\/p>\n

Nije tako samo u Hrvatskoj: od velja\u010de 2010. pa sve do sredine pro\u0161le godine Europljanima se prezentirala potpuno apstraktna i iskrivljena slika onoga \u0161to se doga\u0111alo u Gr\u010dkoj. Razgovaralo se o ekonomskim mjerama, o prevelikom deficitu i dugu, o nekompetentnom i neefikasnom javnom sektoru. Ono o \u010demu se nije raspravljalo do sredine pro\u0161le godine \u2013 \u0161to se u me\u0111uvremenu promijenilo \u2013 katastrofa je koja je zahvatila obi\u010dnog \u010dovjeka. Govorimo o velikoj ekonomskoj, dru\u0161tvenoj i kulturolo\u0161koj krizi, mogu\u0107oj u bilo kojoj zemlji u bilo kojem mirnodopskom razdoblju. U \u010detiri godine BDP je pao 22 posto, 22 posto je nezaposlenih, ali jo\u0161 je va\u017enije da je 50 posto mladih ljudi izme\u0111u 18 i 24 godine ne samo nezaposleno nego i nezaposliv ljudi koji imaju fakultetske diplome i doktorate nikad ne\u0107e dobiti posao. Porasla je stopa samoubojstava, pove\u0107ao se broj mentalno oboljelih i besku\u0107nika kojih ima ondje gdje ih nikad nije bilo. Svjedo\u010dimo razaranju osnovnoga dru\u0161tvenog tkiva. Ideja EU-a koja se temelji na solidarnosti, dru\u0161tvenoj pravednosti i odre\u0111enom stupnju preraspodjele je uni\u0161tena i, nakon svega, EU u svojoj prvobitnoj zamisli vi\u0161e ne\u0107e biti ista.<\/p>\n

Vratimo se na velik uspon radikalno lijeve stranke SYRIZA. Novi su izbori zakazani za 17. lipnja: kako komentirate prognoze prema kojima \u0107e popularnost stranke sa 17 sko\u010diti na 24 posto glasova i \u0161to mislite o njezinu predsjedniku Alexisu Tsiprasu, koji se bezuspje\u0161no poku\u0161avao sastati s Francoisom Hollandeom, koji je u predizbornoj kampanji o\u0161tro napadao njema\u010dku dominaciju u Europi i mjere \u0161tednje koje forsiraju EU i MMF? \u0160to mo\u017eemo o\u010dekivati od novoga francuskoga, socijalisti\u010dkog predsjednika?<\/em><\/p>\n

Uspon ljevice zanimljiv je fenomen jer je ve\u0107inom uzrokovan pokretima otpora koji su posljednje dvije godine aktivni u Gr\u010dkoj. Velik je broj okupacija trgova, me\u0111u njima i onoga simboli\u010dna naziva, Syntagma trga (Ustavni trg) nasuprot parlamenta. Na njima su se na\u0161li i oni skloni i oni manje skloni kapitalizmu, spoznav\u0161i da povijesne razlike, koje se vuku od gra\u0111anskog rata 1940-ih godina, vi\u0161e nisu va\u017ene. Ljudi koji generacijama nisu razgovarali jedni s drugima shvatili su da je uni\u0161tavanje njihovih \u017eivota i socijalne dr\u017eave puno va\u017enije od historijskih prijepora. U spontanim demonstracijama koje su prerasle u okupacije trgova nije bilo vo\u0111a, politi\u010dkih stranaka, nikakvih zastava. Svakog bi se dana odr\u017eala skup\u0161tina, raspravljao se o svim odlukama, svi su imali pravo govora. SYRIZA je jedina stranka koja je u tome po\u010dela sudjelovati, ljudi iz te stranke ondje su bili kao dio mno\u0161tva, gomile, a ne partije. Nisu do\u0161li da bi propagirali stranku, \u0161to su ljudi s trga iznimno cijenili. Kad su nastupili izbori, ljudi koji cijeli \u017eivot glasuju za socijalisti\u010dku stranku ili desnicu glasali su za politiku koja \u0107e voditi zemlju u krizi, okrenuv\u0161i se lijevoj stranci i time izraziv\u0161i svoj bijes. U svim ve\u0107im urbanim podru\u010djima \u2013 Ateni, Solunu, Patrasu \u2013 radikalna ljevica je pobijedila. Nikad se prije nije dogodilo da narodni pokret nagra\u0111uje politi\u010dku stranku koja nema hegemonijsku i diktatorsku politiku. To je novi doga\u0111aj u europskoj politici. Za razliku od PASOK-a i Nove demokracije, koji su za izborne kampanje stalno govorili da se nema o \u010demu pregovarati, da je dogovor postignut i da su imali sre\u0107e \u0161to su dobili novac za izvla\u010denje iz krize, SYRIZA se \u010dvrsto dr\u017ei svojih stajali\u0161ta, kako onog po pitanju tehnokratske vlade, tako i u odnosu na sve poku\u0161aje da ih se uvu\u010de u vladu zajedno sa svim ostalim strankama koje se zala\u017eu za mjere \u0161tednje. Narod je prvi put vidio ljude koji nisu profesionalni politi\u010dari, mnogi od njih su akademski gra\u0111ani i sindikalisti, i premda su dobili mogu\u0107nost da formiraju vladu s desni\u010darima, oni uporno ostaju pri onome \u0161to su obe\u0107ali prije izbora, a to je otkazivanje svih najavljenih mjera koje bi gr\u010dki narod dodatno osiroma\u0161ile. Za razliku od PASOK-a, ta je stranka u potpunosti posve\u0107ena principima, ali nema velikih vo\u0111a. Ako ona postane budu\u0107nost, to bi bilo izvrsno ne samo za Gr\u010dku, nego i za cijelu Europu. Smatram da, \u0161to se ti\u010de Gr\u010dke, od Hollandea ne mo\u017eemo puno o\u010dekivati. On je od one vrste socijalista koji se vra\u0107aju temeljima socijaldemokracije, preraspodjele, rasta, socijalne za\u0161tite. To je dobro \u0161to se ti\u010de centra politike, no Hollande i Tsipras ne pjevaju istu himnu. Hollande je rekao da se ne mo\u017ee susresti s njim jer je on predsjednik, a ovaj samo vo\u0111a male stranke. Rije\u010d je o protokolu.<\/p>\n

Ekonomski armagedon<\/strong><\/p>\n

Prijeti li Gr\u010dkoj izbacivanje iz eurozone?<\/em><\/p>\n

Apsolutno ne. Ne mogu to u\u010diniti. Ba\u0161 malo prije na\u0161eg razgovora, \u010ditam u \u201cGuardianu\u201d da je Angela Merkel rekla\u2026<\/p>\n

\u2026da Grci moraju slijediti mjere \u0161tednje, ina\u010de \u0107e biti izba\u010deni iz EU-a?<\/em><\/p>\n

Da, da\u2026 no, ona svakoga dana ne\u0161to drugo ka\u017ee. A to je ne\u0161to \u0161to je zbunjivalo Georgiosa Papandreoua i ostale prija\u0161nje vo\u0111e, koji su poku\u0161avali u\u010diniti sve ono \u0161to je ona \u017eeljela. A ona je stalno mijenjala svoja stajali\u0161ta. Odnedavna i predsjednik euroskupine<\/p>\n

Jean-Claude Juncker i niz drugih njema\u010dkih politi\u010dara govore da Gr\u010dka mora ostati u eurozoni. Jedan od najva\u017enijih razloga za to su premijeri \u0160panjolske i Italije, Mariano Rajoy i Mario Monti, koji su zabrinuti da \u0107e se, ako Gr\u010dka napusti ili je izbace iz eurozone, tr\u017ei\u0161ne \u0161pekulacije prebaciti na njihove zemlje, \u0161to \u0107e dodatno utjecati na kvalitetu \u017eivota u njima. Izra\u010dunalo se da bi \u2013 kad bi Gr\u010dka napustila EU \u2013 za globalnu ekonomiju to bio gubitak\u00a0 trilijuna britanskih funti. Ono o \u010demu se raspravlja jest da bi odlazak ili izbacivanje Gr\u010dke kreirali takvu nesigurnost u gospodarstvima diljem svijeta, uklju\u010duju\u0107i i SAD i zemlje u razvoju, da bi to moglo pokrenuti jo\u0161 jednu veliku ekonomsku krizu. Dakle, na neki na\u010din sli\u010dno kao i Hrvatska, mala je Gr\u010dka, s deset milijuna stanovnika i samo dva posto europskog BDP-a, zauzela sna\u017enu pregovara\u010dku poziciju i to stoga \u0161to se politi\u010dka klima promijenila:\u00a0 ako ih izbace, zapo\u010det \u0107e ekonomski armagedon diljem svijeta.<\/p>\n

Kako, kao profesor prava, gledate na polo\u017eaj malih ljudi u Gr\u010dkoj? Ispada da je politika Angele Merkel jedan od glavnih razloga njihova beznadnog polo\u017eaja?<\/em><\/p>\n

Odgovorit \u0107u vam vicem: Do\u0111e \u010dovjek na atenski aerodrom i krene prema slu\u017ebeniku za imigrante. Slu\u017ebenik ga pita: \u201cNacionalnost?\u201d On ka\u017ee: \u201cNijemac.\u201d Slu\u017ebenik: \u201cZanimanje?\u201d \u010covjek odgovara: \u201cDo\u0161ao sam na praznike!\u201d Poanta je da postoji ljutnja ve\u0107ine Grka prema Europljanima, Amerikancima, a sada i prema Nijemcima. Uvijek postoji strani agent koji dolazi u zemlju i name\u0107e kolonijalne uvjete. Ali to je ubla\u017eeno \u010dinjenicom da su nam potrebi stranci, odre\u0111eni proces modernizacije itd., a Nijemci, Francuzi ili netko drugi mo\u017ee nam pru\u017eiti stru\u010dnost i vje\u0161tine da postignemo tu modernizaciju. Naravno, u razdoblju krize ljutnja postoji i znamo da je to proces koji je obostran. Znam da u Njema\u010dkoj postoji velika ljutnja prema Gr\u010dkoj i Grcima, jer su u prvih nekoliko mjeseci komentari ispod mojih \u010dlanaka u \u201cGuardianu\u201d bili puni gorke kritike: napadi, komentari na mene osobno i op\u0107enito na Grke bili su prili\u010dno bolni. Kad do\u0111ete u ekonomsku krizu, put za sve narode \u2013 ne samo za Grke, Nijemce ili Hrvate \u2013 jest da povratite svijest o nacionalnoj pripadnosti, idejama o veli\u010dini svoje nacije i zatim krivite druge za te\u0161ko stanje, Nijemci Grke, a Grci Nijemce. \u010cini mi se da je Europa podbacila jer je EU stvorila otvorenu ekonomiju, neoliberalni pokret kapitala koji je uvijek problemati\u010dan. Ali nije uspjela u kreiranju onoga \u0161to se zove europski demos ili demokracija europskih naroda, koji dijele neku vrstu kulturolo\u0161kog razumijevanja, odnosno znanja.<\/p>\n

Kriza je i \u0161ansa<\/strong><\/p>\n

Jeste li optimisti\u010dni kad je rije\u010d o opstanku EU-a? Spomenuli ste maloprije da neki ka\u017eu da su \u0160panjolska i Italija ve\u0107i problemi od Gr\u010dke?<\/em><\/p>\n

Kad do\u0111ete u Atenu i vidite koliko ljudi spava na ulicama, bude vam te\u0161ko.\u00a0 Gr\u010dka, kao i mnoge druge zemlje, obiteljski je orijentirana, orijentirana je prema dr\u017eavi, jakoj tradiciji, religioznim osje\u0107ajima\u2026 Kad vidite te ljude i znate za porast stope samoubojstava, \u0161to pokazuje dezintegriranu dru\u0161tvenu mre\u017eu, naravno da ne mo\u017eete biti optimisti\u010dni. Osje\u0107ate ljutnju, bijes i \u017eelite napasti. No, ako ovu krizu, koju spa\u0161avaju neoliberalni ekonomisti i hedge fondovi, pretvorimo u pravu politi\u010dku krizu u kojoj se ljudi bune, brane\u0107i svoja temeljna ekonomska i dru\u0161tvena prava te napadaju\u0107i one koji su uveli takve mjere, tvrde\u0107i da su jedini mogu\u0107i na\u010din rje\u0161enja krize, bit \u0107u vrlo optimisti\u010dan.<\/p>\n

Nedavno je Tariq Ali izjavio da nam je potrebna balkanska konfederacija koja bi uklju\u010dila i Gr\u010dku. Je li to mogu\u0107e?<\/em><\/p>\n

To na neki na\u010din sli\u010di Otomanskom Carstvu, u kojem smo svi u pogledu politike i dr\u017eavne strukture bili potpuno ujedinjeni. O tome se nije raspravljalo u Gr\u010dkoj, jer u njoj \u2013 kao jedinoj balkanskoj dr\u017eavi koja je u EU-u od 1981. \u2013 postoji nekakva kulturolo\u0161ka ideologija orijentirana prema Zapadu, pogotovo kod obrazovanih ljudi, kod elite koja se osje\u0107a Europljanima. Usput re\u010deno, u isto vrijeme Europljani na Grke gledaju svisoka, kao na barbare. Mislim da se sada prvi put ta vrsta kulturne orijentiranosti prema Bruxellesu, Parizu i Berlinu po\u010dela premje\u0161tati, jer je postalo vrlo o\u010dito da je razaranje dru\u0161tvenih veza nametnula Unija. U takvoj atmosferi razgovori o stvaranju balkanske unije zvu\u010de vrlo zanimljivo, no o tome se nije mnogo raspravljalo. To se, primjerice, doga\u0111a u Latinskoj Americi: Venezuela, Bolivija, \u010cile i Argentina stvaraju neku vrstu latinske unije, unije zemalja koje imaju problema sa SAD-om. Smatram da je ta ideja dobro sjeme koje treba zasaditi. No, valja se zapitati govorimo li o ekonomskoj, politi\u010dkoj ili kulturnoj uniji. Ja, koji sam ro\u0111en u Gr\u010dkoj, po dolasku u Zagreb, Beograd ili Ljubljanu uo\u010davam da su ljudi, \u0161to se ti\u010de kulturolo\u0161ke pripadnosti i razumijevanja, puno bli\u017ei Grcima nego Britancima. Ima ne\u0161to u toj ideji, ali prije bismo trebali stvoriti radne grupe i imati jasnu misao o tome \u0161to se \u017eeli predstaviti ljudima.<\/p>\n

Prije dvije godine u Zagrebu ste odr\u017eali predavanje o socijalizmu kao klju\u010du spasa ili programu za rje\u0161enje krize. Idemo li u tom smjeru?<\/em><\/p>\n

Djelomi\u010dno, jer ono \u0161to smo nau\u010dili kroz ovu krizu jest da ekonomija nije znanost, kao \u0161to ekonomisti tvrde. Pogledajte ekonomiju danas, postoje tri jasno razli\u010dite pozicije: neoklasi\u010dna, kejnzijanska ljevi\u010darska i marksisti\u010dka pozicija. Ljudi koji pripadaju tim \u0161kolama sami su po sebi dobri ekonomisti: svi koriste iste podatke, ali dolaze do potpuno razli\u010ditih zaklju\u010daka. Zato mislim da je kriza nau\u010dila ljude osnovnoj epistemolo\u0161koj lekciji, koja je nama teoretski bila dobro poznata, a sad je \u010dak i obi\u010dni ljudi razumiju \u2013 da se u ekonomiji, kao i u svim dru\u0161tvenim znanostima, ne radi o tome da velika tehni\u010dka kompetencija i stru\u010dnost daju odgovore na pitanja, nego da \u0107e razli\u010dite aksiomatske premise, to\u010dke od kojih se kre\u0107e, o tome odlu\u010diti. Stoga razlika u planu spa\u0161avanja izme\u0111u lijevih kejnzijanaca i neoklasi\u010dara nije u tome da je jedan ekonomist bolji od drugoga, nego je rije\u010d o razli\u010ditim politi\u010dkim ideologijama i razli\u010ditim politi\u010dkim opredjeljenjima. Ideja da se ideolo\u0161ki konflikt zamijeni nekom vrstom kazivanja istine i mi\u0161ljenja potpuno je kriva, to je mi\u0161ljenje koje promoviraju oni koji su u poziciji da kontroliraju, a to su neoliberalni ekonomisti i njihovi sljedbenici. Jer, oni to koriste da uvjere ljude da nema drugih odgovora.<\/p>\n

Dragan GROZDANI\u0106<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ideja EU-a koja se temelji na solidarnosti, dru\u0161tvenoj pravednosti i odre\u0111enom stupnju preraspodjele je uni\u0161tena.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":85384,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-85383","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85383","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=85383"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85383\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/85384"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=85383"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=85383"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=85383"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}