{"id":85341,"date":"2012-06-03T13:55:22","date_gmt":"2012-06-03T11:55:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=85341"},"modified":"2012-06-03T14:30:53","modified_gmt":"2012-06-03T12:30:53","slug":"ilo-21-milion-ljudi-zrtve-prislnog-rada","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/06\/03\/ilo-21-milion-ljudi-zrtve-prislnog-rada\/","title":{"rendered":"ILO: 21 milion ljudi \u017ertve prislnog rada"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/prisila.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-85349\" title=\"prisila\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/06\/prisila-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Gotovo 21 milion ljudi u svijetu \u017ertve su prisilnog rada, a najvi\u0161e je njih, 11,7 miliona, u podru\u010dju je Azije i Pacifika, objavila je danas Me\u0111unarodna organizacija rada (ILO) u izvje\u0161taju prije me\u0111unarodne konferencije rada sredinom juna u \u017denevi.<\/p>\n<p>Na podru\u010dju Azije i Pacifika najve\u0107i je broj prisilnih radnika u svijetu, njih 11,7 miliona ili 56 posto. Slijedi Afrika s 3,7 miliona (18 posto), Latinska Amerika sa 1,8 miliona (9 posto), navodi ILO na internet stranicama, prenosi Fena.<\/p>\n<p>ILO je pobolj\u0161ao metodologiju zadnjih godina i u izvje\u0161taju napominje da na svakih hiljadu radnika u svijetu danas troje radi prisilno. U privatnom sektoru eksploatisano je 18,7 miliona (90 posto).<\/p>\n<p>Od tog broja 4,5 miliona (22 posto) prisiljeno je raditi kao seksualno roblje, a 14,2 miliona (68 posto) prisilno rade u sektorima poljoprivrede, gra\u0111evinarstva, u doma\u0107instvima i proizvodnji. Deset posto ili 2,2 miliona prisilno radi u dr\u017eavnim ustanovama, u zatvorima, vojsci ili u paravojnim snagama.<\/p>\n<p>Osim toga, 5,5 miliona (26 posto) mla\u0111e je od 18 godina. Broj \u017ertava na hiljadu stanovnika najve\u0107i je u podru\u010dju srednje i jugoisto\u010dne Europe, a zatim Afrike, 4,2 odnosno 4,0 na hiljadu stanovnika, isti\u010de organizacija.<\/p>\n<p>Relativno visoka brojka prisilnih radnika u centralnoj i jugoisto\u010dnoj Evropi i na prostoru nekada\u0161njeg Sovjetskog Saveza mo\u017ee se objasniti \u010dinjenicom da je stanovni\u0161tvo ondje malobrojnije nego u Aziji. Tako\u0111e se obja\u0161njava poja\u010danom trgovinom ljudima za seksualnu eksploataciju i prisilnim radom u dr\u017eavnim ustanovama. Razvijena ekonomija i Evropska unija imaju 1,5 miliona ili 7 posto prisilnih radnika.<\/p>\n<p>Srednjeevropske i jugoisto\u010dno evropske dr\u017eave imaju 1,6 miliona ili 7 posto prisilnih radnika. Na Bliskom istoku prema procjenama njih je 600.000 ili 3 posto. Me\u0111u prisilnim radnicima u svijetu je 9,1 miliona (njih 44 posto) raseljeno u domovini ili u inostranstvu, a ve\u0107ina je primorana raditi u mjestu boravka (11,8 miliona).<\/p>\n<p>Ve\u0107ina prisilnih radnika koja je raseljena po svijetu eksploatisana je u seksualnoj industriji, navodi ILO i isti\u010de da bi vlade i pravosu\u0111a trebalo vi\u0161e da se usredoto\u010de na identifikaciju tih radnika te na procesuiranje odgovornih, posebno u krijum\u010darenju ljudi.<\/p>\n<p>Me\u0111unarodna konferencija rada u organizaciji ILO-a odr\u017eat \u0107e se 4. juna u \u017denevi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Najvi\u0161e je njih (11,7 miliona) u podru\u010dju je Azije i Pacifika.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-85341","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85341","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=85341"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85341\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=85341"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=85341"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=85341"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}