{"id":85086,"date":"2012-05-31T12:08:30","date_gmt":"2012-05-31T10:08:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=85086"},"modified":"2012-05-31T12:08:30","modified_gmt":"2012-05-31T10:08:30","slug":"istine-o-bijelom-brasnu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/31\/istine-o-bijelom-brasnu\/","title":{"rendered":"Istine o bijelom bra\u0161nu"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-85087\" title=\"brasno\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-150x150.jpg 150w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-144x144.jpg 144w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-50x50.jpg 50w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/brasno-70x70.jpg 70w\" sizes=\"(max-width: 150px) 100vw, 150px\" \/><\/a>Redovno jedete testeninu i pizzu? Sve bi to bilo dobro da nema jedne sitnice. Prehrambena industrija danas za sve to koristi belo bra\u0161no. Za\u0161to je to ozbiljan problem?<\/p>\n<p>Nabaviti proizvode od belog bra\u0161na je najlak\u0161a stvar koju mo\u017eete da u\u010dinite. \u010cim ustanete mame vas beli hleb i drugi pekarski proizvodi, a ne\u0161to kasnije tu je i testenina.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, \u010dini se da nismo ni izdaleka svesni da je belo bra\u0161no podjednako nezdravo kao rafinisani \u0161e\u0107er. Ono gotovo da nema nikakve pozitivne prehrambene koristi. I proizvodi od belog bra\u0161na poja\u010dani vitaminima nisu mnogo bolji.<\/p>\n<p><strong>Nedostatak va\u017enih hranjivih materija<\/strong><\/p>\n<p>Fino bra\u0161no koje se nekada koristilo samo u sve\u010danim prilikama, danas je jo\u0161 &#8220;finije&#8221; i sveprisutno.<\/p>\n<p>Razlog je intenzivno mlevenje koje uklanja hranjive delove zrna. Recimo, zrno p\u0161enice se sastoji od ljuske, koja je bogata vitaminima i mineralima, a od ovog sloja se lju\u0161tenjem zrna dobijaju mekinje. Aleuronski sloj je spoljni sloj endosperma, bogat mastima, belan\u010devinama, mineralnim materijama i vitaminima.<\/p>\n<p>Dodatnim mlevenjem se uklanjaju spoljni slojevi zrna (ljuska i aleuronski sloj).<\/p>\n<p>Ostaje li \u0161tagod? Endosperm je glavni deo zrna (81-83% kod p\u0161enice i 51% kod zobi). Najve\u0107i deo endosperma otpada na zrnca skroba (36-59%), zatim slede belan\u010devine, tj. prolamin i glutelin (7-12%) i razli\u010diti ugljeni hidrati (2-3%), masti (1%) i male koli\u010dine celuloze.<\/p>\n<p>Mo\u017eda ne zvu\u010di tako lo\u0161e, ali iako je endosperm po energetskom sadr\u017eaju visoko vredan, po nutritivnom je siroma\u0161an jer ne sadr\u017ei vitamine i minerale, a ni korisne masti.<\/p>\n<p><strong>Nove metode mlevenja<\/strong><\/p>\n<p>Iz zrna koje se mlelo mlinskim kamenom, hiljada godina se dobijalo integralno bra\u0161no.<\/p>\n<p>\u010cak je i prosejavanjem i odstranjivanjem mekinja ostalo jo\u0161 uvek prili\u010dno hranljivo belo bra\u0161no. Ali uvo\u0111enjem vi\u0161estrukih redova \u010deli\u010dnih valjaka, razbija se jezgra zrna, odvaja klica od bra\u0161na, zatim lju\u0161ti srednji sloj, dok napokon poslednji valjak ne smrvi jezgro u rafinisano belo bra\u0161no.<\/p>\n<p>Za\u0161to su uop\u0161te do\u0161li na tu ideju? Klica je bogata masno\u0107ama, zbog \u010dega bra\u0161no mo\u017ee br\u017ee da u\u017eegne, dok se izbacivanjem mekinja uklanja mogu\u0107nost lakog upijanja vlage.<\/p>\n<p>Rezultat je trajnije bra\u0161no siroma\u0161no hranljivim sastojcima. Ukratko, profit je ve\u0107i i sigurniji.<\/p>\n<p>To \u0161to nema vlakana, vitamina B, vitamina E, kalijuma, mangana, cinka, kalcijuma i bakra proizvo\u0111a\u010de ne brine.<\/p>\n<p>Zbog osve\u0161\u0107ivanja potro\u0161a\u010da, neki proizvo\u0111a\u010di naknadno oboga\u0107uju bra\u0161no ve\u0161ta\u010dkim dodacima ishrani, ali zapravo nikada ne mogu da nadoknade prirodne materije koje deluju u savr\u0161enoj sinergiji.<\/p>\n<p><strong>\u0160ta dodaju i \u0161ta sve rade?<\/strong><\/p>\n<p>Vitaminski dodaci<\/p>\n<p>Bra\u0161no od punog zrna sadr\u017ei i beta karotene koji su va\u017ean izvor vitamina A. On poma\u017ee u rastu i regeneraciji tkiva, posebno kod trudnica.<\/p>\n<p>Kada se beta karoten ukloni u procesu mlevenja, dodavanje ve\u0161ta\u010dkog vitamina nije korisno, a neka istra\u017eivanja pokazuju da mo\u017ee i da nanese zdravstvenu \u0161tetu, kao \u0161to je ve\u0107i rizik od pojave raka.<\/p>\n<p>Hlor<\/p>\n<p>U procesu obrade dodaje se i hlor u obliku plina, koji dodatno uni\u0161tava hranjive materije, ali zato produ\u017euje vreme skladi\u0161tenja.<\/p>\n<p>Izbeljivanje<\/p>\n<p>&#8211; Sve\u017ee samleveno p\u0161eni\u010dno bra\u0161no je bledo\u017eute boje i daje lepljivo testo koje se te\u0161ko oblikuje i pe\u010de. Tokom skladi\u0161tenja bra\u0161no se prirodno polako izbeljuje, pa mu se odle\u017eavanjem pobolj\u0161avaju svojstva pe\u010denja. Da bi se takvi procesi ubrzali, bra\u0161nu se dodaju hemijska sredstva, kao i aditivi koji pobolj\u0161avaju aktivnost kvasaca. Izbeljivanje bra\u0161na prvenstveno uklju\u010duje oksidaciju karotenoidnih pigmenata.<\/p>\n<p>Rezultat je kidanje konjugiranih dvostrukih veza karotenoida u manje konjugirane bezbojne sisteme. Sredstva za oksidaciju mogu da deluju samo u izbeljivanju, u izbeljivanju i pobolj\u0161anju testa ili samo u pobolj\u0161anju testa. \u010cesto kori\u0161\u0107eno sredstvo za izbeljivanje benzoil peroksid deluje izbeljiva\u010dki ili obezbojiva\u010dki, ali ne uti\u010de na svojstva pe\u010denja -, obja\u0161njavaju na portalu &#8220;tehnologijahrane.com&#8221;.<\/p>\n<p>Jedan od nusproizvoda ovakve obrade je i aloksan, proizvod uri\u010dne kiseline. Pomenuta materija je otrovna za gu\u0161tera\u010du i vremenom mo\u017ee da podstakne i pojavu dijabetesa.<\/p>\n<p><strong>Drasti\u010dan krajnji rezultat<\/strong><\/p>\n<p>Problem sa belim bra\u0161nom je i taj \u0161to na kraju unosimo u telo uglavnom ugljene hidrate i jednostavne \u0161e\u0107ere.<\/p>\n<p>Drugim re\u010dima, jesti belo bra\u0161no je sli\u010dno konzumiranju rafinisanog \u0161e\u0107era \u2013 oba idu pravo u krvotok.<\/p>\n<p>Ukus je, svakako, razli\u010dit od \u0161e\u0107era, ali na hemijskom nivou \u0161e\u0107er u krvi \u0107e se menjati na isti na\u010din. Telo \u0107e morati da ispusti ogromne koli\u010dine insulina, \u0161to \u0107e rezultirati naglim pove\u0107anjem nivoa \u0161e\u0107era u krvi.<\/p>\n<p>Naravno, ubrzo sledi podjednako nagli pad. Stoga umesto snage, slede slabost i letargija.<\/p>\n<p>Prekomerna konzumacija uzrokuje brzo debljanje i promene metabolizma.<\/p>\n<p>A \u0161to vi\u0161e belog bra\u0161na unosimo, gu\u0161tera\u010da \u0107e vi\u0161e raditi &#8220;prekovremeno&#8221;. Proces proizvodnje insulina mo\u017ee da do\u0111e u opasnost, \u0161to mo\u017ee da rezultira hipoglikemijom i dijabetesom.<\/p>\n<p>trojka.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Redovno jedete testeninu i pizzu? Sve bi to bilo dobro da nema jedne sitnice. Prehrambena industrija danas za sve to koristi belo bra\u0161no. Za\u0161to je to ozbiljan problem? Nabaviti proizvode od belog bra\u0161na je najlak\u0161a stvar koju mo\u017eete da u\u010dinite. \u010cim ustanete mame vas beli hleb i drugi pekarski proizvodi, a ne\u0161to kasnije tu je [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":85087,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-85086","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85086","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=85086"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/85086\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/85087"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=85086"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=85086"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=85086"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}