{"id":83836,"date":"2012-05-16T11:17:24","date_gmt":"2012-05-16T09:17:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=83836"},"modified":"2012-05-16T11:20:50","modified_gmt":"2012-05-16T09:20:50","slug":"wwf-ni-dvije-planete-nam-nece-biti-dovoljne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/16\/wwf-ni-dvije-planete-nam-nece-biti-dovoljne\/","title":{"rendered":"WWF: Ni dvije planete nam ne\u0107e biti dovoljne"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>WWF<\/a>, jedna od najuglednijih organizacija za za\u0161titu prirode, upozorava da je zbog konstantnog rasta potro\u0161nje prirodnih resursa i ljudske populacije pritisak na planetu i biolo\u0161ku raznolikost sve ve\u0107i i da prijeti bezbijednosti, zdravlju i blagostanju svih populacija, te da nam, ako se ovako nastavi, ni dvije planete uskoro ne\u0107e biti dovoljne!<\/p>\n

“Izvje\u0161taj o stanju planete” WWF-a mjeri promjene u zdravlju ekosistema Zemlje i to pra\u0107enjem stanja populacija me\u0111u vi\u0161e od 2.600 vrsta, tj. globalnog indeksa \u017eivota, koji “pada” ve\u0107 40 godina.<\/p>\n

Najja\u010de su pogo\u0111ena tropska podru\u010dja, gdje je biokapacitet u zadnjim desetlje\u0107ima pao \u010dak za 60 posto! Kako se globalni indeks \u017eivota smanjuje, tako se druga va\u017ena vrijednost – ljudski “ekolo\u0161ki otisak” – pove\u0107ava. Ljudi od planete zahtijevaju sve vi\u0161e, a resursi koje planeta pru\u017ea sve su manji.<\/p>\n

U izvje\u0161taju se isti\u010de uticaj urbanizacije: do 2050. godine dva od tri \u010dovjeka \u017eivje\u0107e u gradu i bi\u0107e potrebno reorganizovati i optimizovati kori\u0161tenje prirodnih resursa.<\/p>\n

U Izvje\u0161taju se ocjenjuje da rje\u0161enja le\u017ee u aktivnostima poput smanjenja koli\u010dine otpada, pametnijeg upravljanja vodama i kori\u0161tenju obnovljivih izvora energije, poput vjetra i sun\u010deve svjetlosti.<\/p>\n

Istaknuta je razlika me\u0111u bogatim i siroma\u0161nim zemljama. Zemlje sa visokim prihodima imaju u prosjeku tri puta ve\u0107i “ekolo\u0161ki otisak” od srednje razvijenih zemalja te \u010dak do pet puta ve\u0107i od siroma\u0161nih zemlja.<\/p>\n

“Top 10” zemalja sa najve\u0107im ekolo\u0161kim otiskom po osobi su: Katar, Kuvajt, Ujedinjeni Arapski Emirati, Danska, SAD, Belgija, Australija, Kanada, Holandija i Irska.<\/p>\n

Prema globalnom Indeksu \u017eivota, najve\u0107i pad biolo\u0161ke razli\u010ditosti od 1970. godine do danas zabilje\u017een je upravo u zemljama sa ni\u017eim dohotkom. Smanjenje biokapaciteta zahtijeva\u0107e od pojedinih zemalja da uvoze jo\u0161 vi\u0161e prirodnih resursa iz drugih zemalja, i to na potencijalnu \u0161tetu zemlje koja se eksploati\u0161e.<\/p>\n

“Izvje\u0161taj o stanju planete” navodi niz rje\u0161enja potrebnih da bi se preokrenuli ovi negativni trendovi i smanjio ekolo\u0161ki otisak kako bi on bio u skladu sa Zemljinim mogu\u0107nostima. Izvje\u0161taj predla\u017ee vi\u0161e prioritetnih akcija, me\u0111u kojima su i pobolj\u0161ani obrasci potro\u0161nje i stvaranje pravnog i politi\u010dkog okvira koji osigurava pravedni pristup hrani, vodi i energiji.<\/p>\n

Izvje\u0161taj otkriva da i BiH tro\u0161i vi\u0161e prirodnih resursa nego \u0161to joj je dostupno. U pore\u0111enju sa BiH, Hrvatska ima mnogo ve\u0107i “ekolo\u0161ki otisak”, a Srbija ni\u017ei, iako je i on prevelik za Zemljinu odr\u017eivost, prenosi Srna.<\/p>\n

Stil \u017eivota u Hrvatskoj iziskuje 2,36, dok u Srbiji zahtjeva 1,45 vrijednosti prirodnih resursa planete, \u0161to je jednako globalnom prosjeku “ekolo\u0161kog otiska”. Slovenija tro\u0161i \u010dak 2,93 vrijednosti prirodnih resursa planete.<\/p>\n

WWF je jedna od najve\u0107ih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za za\u0161titu prirode, sa gotovo pet miliona \u010dlanova i globalnom mre\u017eom aktivnom u vi\u0161e od stotinu zemalja.<\/p>\n

Misija WWF-a je da zaustavi propadanje prirodne okoline te da izgradi budu\u0107nost u kojoj ljudi \u017eive u harmoniji sa prirodom, \u010duvaju\u0107i svjetsku biolo\u0161ku razli\u010ditost te osiguravaju\u0107i da upotreba obnovljivih prirodnih resursa bude odr\u017eiva i promovi\u0161u\u0107i smanjenje zaga\u0111enja i rasipne potro\u0161nje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ljudi od planete zahtijevaju sve vi\u0161e, a resursi koje planeta pru\u017ea sve su manji<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-83836","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83836","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83836"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83836\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83836"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83836"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83836"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}