{"id":83734,"date":"2012-05-15T14:01:23","date_gmt":"2012-05-15T12:01:23","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=83734"},"modified":"2012-05-15T14:01:23","modified_gmt":"2012-05-15T12:01:23","slug":"o-kontroli-zenskog-tijela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/15\/o-kontroli-zenskog-tijela\/","title":{"rendered":"O kontroli \u017eenskog tijela"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Katarina KRI\u017dAN<\/strong><\/p>\n

“Ulo\u0161ci tako sigurni i tako udobni da uz njih mo\u017ee\u0161 raditi \u0161to po\u017eeli\u0161, kad po\u017eeli\u0161!” uvjerava nas reklama za jedne od mnogih higijenskih ulo\u017eaka koje ve\u0107ina nas rabi tijekom menstruacije.<\/p>\n

Mo\u017eemo biti \u0161to god po\u017eelimo: studentice, vlasnice presti\u017enih kompanija, uspje\u0161ne sporta\u0161ice, avanturistice, modne dizajnerice ili djevojke \u017eeljne zabave, a \u010dak se mo\u017eemo usuditi odjenuti bijele hla\u010de. Sve to zahvaljuju\u0107i brzom i djelotvornom upijanju higijenskih ulo\u017eaka koji nam omogu\u0107uju slobodu da radimo \u0161to god po\u017eelimo, kad po\u017eelimo, “onih dana u mjesecu”. I uz to je svakako ohrabruju\u0107e znati da ih je “dizajnirala \u017eena ginekolog”.<\/p>\n

Gledanjem reklame sve se \u010dini potpuno jasno; reklama je o\u010dito za higijenske ulo\u0161ke koji se dakako koriste za vrijeme menstruacije. Koriste ih \u017eene, a \u017eene se \u017eele osje\u0107ati slobodno bez ograni\u010davaju\u0107eg osje\u0107aja nelagode koje stvara menstruacija. Higijenski ulo\u0161ci omogu\u0107uju \u017eenama tu slobodu. Sve je to sasvim jasno\u2026 Ili mo\u017eda nije?<\/p>\n

Gunn i Douglas (2010) upozoravaju na na\u010din kori\u0161tenja farmaceutskih proizvoda kroz artikulaciju feministi\u010dkog diskursa, drugim rije\u010dima kroz nagla\u0161avanje va\u017enosti brige o svojem tijelu (\u017eene kao samostalne, slobodne, otvorene prema pitanju menstrualnog ciklusa) \u010dime se uspostavlja indirektan ili pak suptilniji na\u010din medicinske samokontrole \u017eenskog tijela.<\/p>\n

Pojam samokontrole tijela mo\u017ee se pojasniti citatom sociologa i teoreti\u010dara Niklasa Rosea:<\/p>\n

” Svaki gra\u0111anin\/ka mora postati aktivni partner\/ica u utrci za zdravlje, priznavaju\u0107i vlastitu odgovornost za o\u010duvanje vlastite dobrobiti. Organizacije i zajednice su isto tako primorane preuzeti aktivnu ulogu o\u010duvanja zdravlja i dobrobiti njihovih zaposlenika\/ca i \u010dlanova\/ica. Ova je nova “\u017eelja za zdravljem” poja\u010dano kapitalizirana poduze\u0107ima koji rangiraju od farmaceutskih kompanija do maloprodaje hranom” (Rose, 2001:6).<\/p>\n

Dr\u017eava odnosno njezine instance ( politi\u010dka vlast sa zakonima o zdravstvu ) nemaju obvezu brinuti se o dobrobiti vlastite populacije ve\u0107 je takva briga “prenesena”\u00a0 u podru\u010dje moralne odgovornosti pojedinca za svoje vlastito, ne samo zdravlje, ve\u0107 i cjelokupni fizi\u010dki, duhovni, materijalni, poslovni itd. \u017eivot.<\/p>\n

Krajnje pojednostavljeno; va\u0161e tijelo, va\u0161a briga. Ako imate sr\u010danih problema smanjite te\u017einu, ako imate problema sa celulitom kupite kremu, ako \u017eelite biti slobodnija koristite na\u0161e ulo\u0161ke.<\/p>\n

Proces nadziranja pojedinca postaje internaliziran a samodisciplina postaje na\u010dinom organiziranja i kontrole dru\u0161tva. Tako se stvara prostor moralne obveze svakog\/e pojedinca\/ke da putem kori\u0161tenja razli\u010ditih praksi i proizvoda na tr\u017ei\u0161tu kapitalisti\u010dkog sistema ostvaruje vlastitu dobrobit, u ovom slu\u010daju mogu\u0107nost nesmetanog obavljanja svakodnevnih potreba bez ograni\u010davaju\u0107eg u\u010dinka menstruacije.<\/p>\n

Farmaceutski proizvodi (koji rangiraju od lijekova kori\u0161tenih za predmenstrualni sindrom, samu menstruaciju i razdoblje menopauze) slu\u017ee kao sredstva “lije\u010denja” svih mogu\u0107ih simptoma menstruacije i menopauze stavljaju\u0107i ih u podru\u010dje zdravstvenog poreme\u0107aja. Samim time, takvi poreme\u0107aji moraju se prekinuti za dobrobit svih te radi lak\u0161eg funkcioniranja u svakodnevnim aktivnostima moderne, emancipirane \u017eene. U protivnom se riskira gubitak socijalne pripadnosti. (Gunn, Douglas, 2010).<\/p>\n

Takav na\u010din “skrbi o sebi” realizira se kroz ono \u0161to Gunn i Douglas nazivaju ginekolo\u0161kim aparatom koji se sastoji od cijelog niza praksi koje uklju\u010duju kontracepciju, dijete te prakse odr\u017eavanja higijenske \u010disto\u0107e. (Gunn, Douglas, 2010).<\/p>\n

Kroz ginekolo\u0161ki aparat provodi se biopoliti\u010dka kontrola \u017eenskog tijela odnosno pretvaranje \u017eena u subjekte potro\u0161a\u010de proizvoda koji \u0107e im pomo\u0107i u odr\u017eavanju socijalno po\u017eeljnog tijela.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, menstruacija sama po sebi nije privla\u010dna, u njoj nema seksipila koji je toliko nu\u017ean u socijalnom prostoru te se samim time ona mora potisnuti ili pak izolirati.<\/p>\n

Na koji na\u010din? Kupovinom razli\u010ditih farmaceutskih i higijenskih proizvoda.<\/p>\n

Pritom se koristi medijski prostor kao posrednik ginekolo\u0161kog aparata koji kroz reklame i feministi\u010dke retorike “oslobo\u0111enja” \u017eena producira diskurs zdravog, reguliranog tijela.<\/p>\n

Reklame za \u017eenske higijenske proizvode prikazuju slobodne, aktivne emancipirane \u017eene koje su onemogu\u0107ene obavljati svoje svakodnevne obveze zbog neadekvatnih higijenskih ulo\u017eaka (onih koji ne upijaju teku\u0107inu i neugodne mirise te ne pru\u017eaju za\u0161titu iz dana u dan ).<\/p>\n

Usredoto\u010duju se na aktivnost \u017eene gdje se ona prikazuje kao \u017eena koja se brine o sebi vo\u017enjom bicikla, obavljanjem obveza, odla\u017eenjem na posao ili fakultet.<\/p>\n

Pritom se nagla\u0161ava njezina emancipacija; ona je slobodna organizirati svoju vlastitu svakodnevnicu i odluke koje donosi.<\/p>\n

Naj\u010de\u0161\u0107i problem koji se postavlja unutar samih reklama jest problem nemogu\u0107nosti obavljanja takvih aktivnosti zbog menstrualnog perioda. \u017dena se tako osje\u0107a ne\u010disto, nije slobodna (\u0161to se primijeti u njezinoj odje\u0107i jer ne smije nositi bijelo), osje\u0107a se nelagodno i depresivno, ne \u017eeli obavljati svakodnevne aktivnosti od kojih se sastoji njezin socijalni svijet itd.<\/p>\n

Reklama tada nudi rje\u0161enje, higijenske ulo\u0161ke sa brzim upijanjem (\u010desto i parfumirane) gdje se sama menstrualna krv prikazuje kao plava teku\u0107ina koja ne ostavlja tragove na bijeloj odje\u0107i. Cjelokupna reklama nagla\u0161ava nestvarnu \u017eenstvenost lika, gotovu sterilizaciju samog procesa stavljanja i no\u0161enja higijenskog ulo\u0161ka te zahtjev \u010disto\u0107e koja kao posljedicu ima slobodu i ponovno “uklju\u010divanje” u normalan razvoj svakodnevnih doga\u0111aja.<\/p>\n

Ono \u0161to se ne kazuje jest sama rije\u010d menstruacija koja se zamjenjuje sa re\u010denicom “oni dani u mjesecu” ili pak samo “oni dani” gdje su takvi dani ve\u0107 unaprijed definirani kao problemati\u010dni.<\/p>\n

Menstruacija postaje pogrdna rije\u010d, suvi\u0161e doslovna, ne\u010dista, smrdljiva, te je zamijenjena sa “oni dani u mjesecu” kao manje doslovno, suptilno a ponovno razumljivo.<\/p>\n

Time se konstruira diskurs \u010disto\u0107e \u017eenskog tijela, zahtjev za \u010disto\u0107om kao preduvjet funkcioniranja unutar dru\u0161tvenih odnosa.<\/p>\n

Analize pitanja i problematike menstruacije su se \u010desto usmjeravale na problem stavljanja menstruacije u prostor \u017eenine privatnosti upravo zbog elementa “ne\u010disto\u0107e”, “prljav\u0161tine” koja se susre\u0107e sa pojavom menstrualne krvi. Smrad, mrlje, krv i vla\u017enost elementi su ljudske biolo\u0161ke stvarnosti koji ne ulaze (ili ne smiju u\u0107i) u podru\u010dje dru\u0161tvenih odnosa i interakcija upravo zbog diskursa \u010disto\u0107e i higijene ljudskog tijela.<\/p>\n

Menstruacija kao dio \u017eenine privatnosti naizgled je prevladana kroz medijsku reprezentaciju u gotovo feministi\u010dkom ozra\u010dju (emancipirana, slobodna, poslovna, samostalna \u017eena), no postavlja se pitanje samog sadr\u017eaja reklama za \u017eenske higijenske proizvode koji \u010dak i unutar medijskog prostora (kao javnog) “prikrivaju” menstruaciju stavljaju\u0107i je\u00a0 prostor nepo\u017eeljnosti, neugodnosti i privatnosti.<\/p>\n

Tako\u0111er “bojanjem” krvi u plavu teku\u0107inu producira se prostor distanciranja od svega onog negativnog (iako prirodnog) menstrualnog. Krv i njezino crvenilo povezuje se sa smradom, a smrad se povezuje sa nedostatkom higijene, nedostatak higijene sa nebrigom o samoj sebi \u0161to nadalje vodi do pojave dru\u0161tvene sankcije (u razli\u010ditim oblicima). Da li je to zaista tako?<\/p>\n

Produkcija samodiscipline, zahtjeva o kreaciji sebe kroz set dru\u0161tvenih pravila omogu\u0107ava ne samo kontrolu sistema upravljala\u0161tva, ve\u0107 kontrolu koja preko takvih zahtjeva omogu\u0107uje uklju\u010divanje u sam sistem potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva.<\/p>\n

” Miris, paradoks reda i higijene, je jednako nekompatibilan sa ljepotom\u2026.Lijepo ne smije smrdjeti” (Laporte, 2000:85).<\/p>\n

Samim time, ne mo\u017eemo promatrati problematiku menstruacije i njezinu prezentaciju samo kroz patrijarhalne strukture ve\u0107 i kroz cijeli sustav medijske i konzumeristi\u010dke politike kojima je cilj maksimizirati profit. Institucije potro\u0161a\u010dkog dru\u0161tva, ili potro\u0161a\u010dko dru\u0161tvo samo po sebi upravlja sustavom zdravlja pojedinaca kreiraju\u0107i diskurs higijene.<\/p>\n

Prema tome reklame nisu uvijek ono \u0161to se \u010dine, \u010dak i ako pritom koriste emancipacijsku politiku pribli\u017eavanja \u017eenama kroz nagla\u0161avanje njihovih sloboda i mogu\u0107nosti.<\/p>\n

Drugim rije\u010dima, neizre\u010deno puno vi\u0161e govori o rodnim predrasudama nego ono \u0161to je javno prikazano.<\/p>\n

Libela<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kroz ginekolo\u0161ki aparat provodi se biopoliti\u010dka kontrola \u017eenskog tijela odnosno pretvaranje \u017eena u subjekte potro\u0161a\u010de proizvoda koji \u0107e im pomo\u0107i u odr\u017eavanju socijalno po\u017eeljnog tijela.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-83734","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83734","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83734"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83734\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83734"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83734"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83734"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}