{"id":83586,"date":"2012-05-13T11:53:48","date_gmt":"2012-05-13T09:53:48","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=83586"},"modified":"2012-05-13T11:53:48","modified_gmt":"2012-05-13T09:53:48","slug":"znate-li-da-uzivate-u-samoci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/13\/znate-li-da-uzivate-u-samoci\/","title":{"rendered":"Znate li da u\u017eivate u samo\u0107i?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/samo%C4%87a.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-83587\" title=\"samo\u0107a\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/samo%C4%87a-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Kada ka\u017eemo da je neko usamljen, naj\u010de\u0161\u0107e ga zami\u0161ljamo izolovanog od drugih, tu\u017enog, \u010dak i depresivnog. I u velikoj meri smo u pravu. Me\u0111utim, kada ka\u017eemo da neko samuje, da je u samo\u0107i, slika koju zami\u0161ljamo gotovo da je ista kao prethodna. Ali, ovog puta nismo u pravu.<\/p>\n<p>Samo\u0107a podrazumeva, naravno, da u blizini mena nikoga, ali ona ne zna\u010di i ose\u0107anje usamljenosti i ne nosi sa sobom lo\u0161a ose\u0107anja, a \u010dak mo\u017ee dovesti i do boljeg poznavanja sebe i stanja ve\u0107e svesnosti o sopstvenim postupcima i razlozima za njih.<\/p>\n<p>\u017divimo u svetu koji je jako brz, gde je komunikacija zlatno pravilo, a ogromne koli\u010dine informacija se razmenjuju za svega nekoliko sekundi. I pored toga \u0161to ovakav svet ima puno dobrih strana kao \u0161to su dostupnost informacija i br\u017ee, prakti\u010dnije i efikasnije na\u010dine zavr\u0161avanja odre\u0111enih poslova, ipak, on sa sobom nosi i veliki pritisak, ose\u0107anje preplavljenosti informacijama i zahtevima koje \u010desto mo\u017ee rezultovati preteranim reakcijama na sitne probleme i ose\u0107anjem da ne mo\u017eemo da pratimo taj ritam.<\/p>\n<p>U takvom svetu ponekad nam je potrebno ose\u0107anje da smo mi ti koji imamo kontrolu i \u201edr\u017eimo volan u svojim rukama\u201c. Jedno od konstruktivnih re\u0161enja bilo bi da nau\u010dite da u\u017eivate u samo\u0107i, kao i da joj se povremeno prepustite.<\/p>\n<p><strong>Va\u017ene razlike samo\u0107e i usamljenosti<\/strong><\/p>\n<p>Da biste u samo\u0107i u\u017eivali va\u017eno je da znate razliku izme\u0111u usamljenosti i samo\u0107e. Iako se ove dve re\u010di \u010desto koriste kao sinonimi, one to ni u kom slu\u010daju nisu.<\/p>\n<p>Spolja, one zaista mogu izgledati isto, obe karakteri\u0161e to da nema prisustva druge osobe. Ali tu, na povr\u0161ini, su\u0161tinski sva sli\u010dnost prestaje.<\/p>\n<p>Usamljenost je negativno stanje koje obele\u017eava ose\u0107anje izolacije. Nije redak slu\u010daj da se, \u010dak i kada smo okru\u017eeni ljudima, ose\u0107amo usamljenim, i to je jedan od najgorih oblika usamljenosti.<\/p>\n<p>Usamljenost je ose\u0107anje koje signalizira da ne\u0161to nedostaje. Naj\u010de\u0161\u0107e je to razumevanje drugih kada smo njima okru\u017eeni, a nedostatak drugih kada nismo, ali usamljenost ne defini\u0161e u potpunosti samo prisustvo drugog.<\/p>\n<p>Samo\u0107a je situacija u kojoj smo sami, ali se ne ose\u0107amo usamljeno, u samo\u0107i nema ose\u0107anja izolacije, ose\u0107anja da smo na neki na\u010din izop\u0161teni, da ne pripadamo i da nam nedostaje razumevanje drugih.<\/p>\n<p>Samo\u0107a je pozitivno i konstruktivno stanje u kome se bavimo sobom, svojim mislima, ose\u0107anjima, pona\u0161anjima i razlozima za ta pona\u0161anja. U samo\u0107i mo\u017eemo da analiziramo svoje postupke, napravimo strategiju pona\u0161anja koja \u0107e biti najbolja za nas. Ovde, ipak, treba napomenuti da ono \u0161to je najbolje za nas ne sme i ne mo\u017ee biti \u0161tetno za druge, minimum zbog toga \u0161to \u0107e tu\u0111a negativna energija koju smo svojim postupcima stvorili opet uticati lo\u0161e na nas.<\/p>\n<p>Samo\u0107a je stanje u kojem smo sebi divno i dovoljno dru\u0161tvo, stanje za analiziranje sebe i konstruktivna re\u0161enja o tome kako se ponovo uklju\u010diti u svet.<\/p>\n<p><strong>Balans samo\u0107e i kontakta<\/strong><\/p>\n<p>Ekstremnost nikada i ni u \u010demu nije dobra. Postoji izreka koja promovi\u0161e vrednost balansa i glasi \u201czlatna sredina\u201d. Zato treba biti oprezan u tome kako tuma\u010dimo i kako do\u017eivljavamo, bilo sebe ili svet oko nas.<\/p>\n<p>Da bismo bili dobro balansirani, uravnote\u017eeni i u stanju da radimo na sebi i svom li\u010dnom razvoju, moramo posti\u0107i ravnote\u017eu izme\u0111u potrebe za samo\u0107om i potrebe za dru\u0161tvom. Kada je previ\u0161e ili premalo bilo jedne, bilo druge \u2013 to nije dobro.<\/p>\n<p>Fokusiranost na socijalne kontakte dana\u0161nje psihologije plasira sugestiju da, ukoliko imate potrebu da budete sami, mora biti da ne\u0161to nije u redu sa vama. Mo\u017eda je va\u0161a potreba za pripadanjem krenula u pogre\u0161nom pravcu. Mo\u017eda nemate zaista potrebu da budete sami, ve\u0107 ste anksiozni i izbegavate ljude.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, istra\u017eivanja su pokazala da neki ljudi zaista imaju potrebu da odre\u0111enu koli\u010dinu vremena provedu sami i da smatraju to vreme pozitivnim i konstruktivnim. Tako\u0111e i da to ne zna\u010di kako be\u017ee od ljudi.<\/p>\n<p>Istra\u017eivanja u Americi do\u0161la su do zanimljivih rezultata. Rid Larson je ispitivao u\u010denike prvog razreda srednnje \u0161kole i do\u0161ao do zaklju\u010dka da starija deca, odnosno deca koja ulaze u pubertet, biraju da vi\u0161e vremena provode sami. Ono \u0161to je va\u017eno je da su se njihovo emotivno do\u017eivljavanje i razvoj pobolj\u0161ali nakon nekog vremena koje su proveli sami.<\/p>\n<p>Oni adolescenti koji su proveli optimalno vreme sami, ni previ\u0161e, ni premalo \u2013 ispostavili su se kao mentalno, psiholo\u0161ki najzdraviji. Svet u kome \u017eivimo je svet komunikacije ili pre razmene informacija. Svakodnevno neko od nas ne\u0161to zahteva i o\u010dekuje, tra\u017ei, telefon \u010desto zvoni, \u010dak se i kompjuter ogla\u0161ava bilo nekim zvucima ili signalima koji zahtevaju na\u0161 odgovor.<\/p>\n<p>Ali je svet takav i va\u017eno je da se u velikoj meri u njega uklopimo, da smo u stanju da odgovorimo na ve\u0107inu zahteva koji se pred nas postavljaju i da budemo u kontaktu sa njim. Me\u0111utim, u svetlu svega toga, \u010desto zaboravljamo i koliko je va\u017eno biti u stanju da se isklju\u010dimo iz njega povremeno i da stavimo u stranu trenutne i momentalne zahteve koje ljudi pred nas postavljaju.<\/p>\n<p>Jer, na kraju i tako ne mo\u017eemo svima ugoditi, zar ne? Postoji jo\u0161 jedno zanimljivo istra\u017eivanje Rida Larsona u kome su ljudima slali poruke u nepravilnim vremenskim intervalima i kada bi im stigla poruka oni su izve\u0161tavali o svojim iskustvima. Nije iznena\u0111uju\u0107e to \u0161to su rezultati pokazali da su ljudi bili mnogo manje svesni sebe kada su sami nego kada su u prisustvu drugih ljudi.<\/p>\n<p><strong>Samo\u0107a i kreativnost<\/strong><\/p>\n<p>Sposobnost da se bude sam je povezana sa kreativno\u0161\u0107u. Istra\u017eivanja koja su sprovo\u0111ena na adolescentima pokazala su da oni adolescent koji nisu u stanju da toleri\u0161u da budu sami imaju zna\u010dajno manju verovatno\u0107u da \u0107e ispoljiti svoje kreativne sposobnosti.<\/p>\n<p>Osim o\u010diglednog razloga za\u0161to je dobro povremeno biti manje svestan sebe jer to predstavlja odre\u0111en vid odmora, koji su drugi razlozi? Neki stru\u010dnjaci smatraju da je jedan od razloga kreativnost. Istra\u017eivanja koja su sprovo\u0111ena na adolescentima pokazala su da oni adolescent koji nisu u stanju da toleri\u0161u da budu sami imaju zna\u010dajno manju verovatno\u0107u da \u0107e ispoljiti svoje kreativne sposobnosti.<\/p>\n<p>Ta\u010dno je, naravno, da drugi ljudi mogu biti naporni, da nam mogu skretati pa\u017enju i oduzimati vreme, ali kada govorimo o samo\u0107i, i o tome da treba biti odvojen od ljudi neko vreme, fokus nije na ljudima koji nas nerviraju ili na onima koji su previ\u0161e zahtevaju\u0107i i zavisni.<\/p>\n<p>\u010cak i kada smo okru\u017eeni divnim ljudima, onima sa kojima nam veoma prija da provodimo vreme, \u010dak i tada oni zauzimaju odre\u0111eni deo na\u0161ih emocionalnih i kognitivnih resursa. Mada vam se mo\u017ee \u010diniti da nije tako ili je u pitanju jako nizak nivo intenziteta, vi ipak koristite deo svoje psihi\u010dke, mentalne energije na razmi\u0161ljanje o tome koje su njihove potrebe i brige, ili na razmi\u0161ljanje o tome kakav utisak ostavljate na njih.<\/p>\n<p>Ovo je slu\u010daj \u010dak i onda kada niste nesigurni u sebe i kada nemate poroblema sa samopouzdanjem. Postoji jo\u0161 jedna mogu\u0107nost koja crpi vase resurse, ma kako malo. To je situacija u kojoj prosto ose\u0107ate ne\u010dije prisustvo u prostoriji, ose\u0107ate da sa nekim delite prostor, makar i onda kada izme\u0111u vas nema komunikacije i\/ili razgovora.<\/p>\n<p>U samo\u0107i postoji sloboda, i to ne samo sloboda od ograni\u010denja koja dolaze sa prisustvom drugih ljudi, ve\u0107 i sloboda da radimo \u0161ta god \u017eelimo i sloboda da pustimo na\u0161e misli da lutaju. To je jo\u0161 jedan od razloga za\u0161to je samo\u0107a, kada je umerena i ne prelazi u ekstrem, predstavlja pre karakteristiku snage nego razlog za zabrinutost. Ovo je posebno ta\u010dno onda kada samo\u0107a rezultuje konstruktivno\u0107u i kreativno\u0161\u0107u.<\/p>\n<p>Ljudi koji u\u017eivaju u samo\u0107i, kako istra\u017eivanja pokazuju, imaju bolju sposobnost u\u017eivljavanja. Tako osobe koji biraju profesije koje zahtevaju samo\u0107u (kao \u0161to su istra\u017eiva\u010di polarnih oblasti) imaju bolju sposobnost da se u\u017eive u film koji gledaju ili saop\u0161tavaju o ve\u0107em stepenu zadovoljstva u aktivnostima kao \u0161to su posmatranje prirode, meditacija i tome sli\u010dno.<\/p>\n<p>U samo\u0107i smo mnogo skloniji da, kada razmi\u0161ljamo, pronalazimo nove na\u010dine za posmatranje sebe, ali i da postavimo listu prioriteta u svom \u017eivotu koja je autenti\u010dna i koja \u0107e nas, ukoliko je sledimo, \u010diniti sre\u0107nijim i zadovoljnijim.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, kada u samo\u0107i razmi\u0161ljamo o drugim ljudima, i tu nalazimo nove na\u010dine posmatranja tu\u0111ih postupaka i lak\u0161e dolazimo do razumevanja drugih, a samim tim i do na\u010dina da sa drugima bolje funkcioni\u0161emo, sara\u0111ujemo itd. Neki ljudi vi\u0161e vole samo\u0107u od drugih. To su ljudi koji \u010desto, mada ne uvek, vi\u0161e vole da budu sami nego sa partnerom.<\/p>\n<p>Psihologiju \u010deka dalek put u istra\u017eivanjima na ovu temu, ali je mogu\u0107e da ovi ljudi promene do\u017eivljavaju pre kao ugro\u017eavaju\u0107e nego kao osloba\u0111aju\u0107e i da su nau\u010dili da u odre\u0111enim situacijama pronalaze smisao izvla\u010de\u0107i snagu iz unutra\u0161njih izvora zato \u0161to je spoljni sistem podr\u0161ke zakazao.<\/p>\n<p>Oni su nau\u010dili da je, u te\u0161kim situacijama, samo\u0107a najisplativija. Da li je i za vas i u kojoj meri morate odlu\u010diti sami. Prona\u0111ite balans izme\u0111u samo\u0107e i dru\u0161tva. I onda u potpunosti u\u017eivajte u njemu.<\/p>\n<p>Danas.rs<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada ka\u017eemo da je neko usamljen, naj\u010de\u0161\u0107e ga zami\u0161ljamo izolovanog od drugih, tu\u017enog, \u010dak i depresivnog. I u velikoj meri smo u pravu. Me\u0111utim, kada ka\u017eemo da neko samuje, da je u samo\u0107i, slika koju zami\u0161ljamo gotovo da je ista kao prethodna. Ali, ovog puta nismo u pravu. Samo\u0107a podrazumeva, naravno, da u blizini mena [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-83586","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83586","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83586"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83586\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}