{"id":83358,"date":"2012-05-10T10:27:18","date_gmt":"2012-05-10T08:27:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=83358"},"modified":"2012-05-10T10:27:18","modified_gmt":"2012-05-10T08:27:18","slug":"krajnja-desnica-od-rijeci-do-djela","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/10\/krajnja-desnica-od-rijeci-do-djela\/","title":{"rendered":"Krajnja desnica od rije\u010di do djela"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Slavenka DRAKULI\u0106<\/strong><\/p>\n

Nedavno je u Oslu zapo\u010delo su\u0111enje masovnom ubojici Andersu Behringu Breiviku, \u010dovjeku koji je pro\u0161log ljeta hladnokrvno, nakon dugih i detaljnih priprema, ubio 77 i ranio 300 ljudi, uglavnom mladih, na otoku Utoya. Su\u0111enje je po\u010delo s ogromnim publicitetom i prili\u010dno spektakularno za medijske pojmove, naime, optu\u017eenikovim podizanjem ruke na fa\u0161isti\u010dki pozdrav. Ubojica je mirno priznao svoj zlo\u010din, rekao kako bi to u\u010dinio ponovo i poku\u0161ao iskoristiti optu\u017eeni\u010dku klupu kao platformu za \u0161irenje svojih ideja. No atmosfera sudnice i ozbiljnost tu\u017eiteljice uskoro je Breivikov entuzijazam lo\u0161eg glumca koji tra\u017ei bilo kakvu publiku svela na razumnu mjeru. Naravno, ne treba zanemariti delikatno pitanje davanja – i koliko – publiciteta zlo\u010dincu. Otvoreno su\u0111enje ra\u010duna na razum i logiku, na to da \u0107e ljudi, prate\u0107i ga, uvidjeti besmislenost uboji\u010dine argumentacije. No Breivik u svojim istupima ne ra\u010duna na razum, nego ba\u0161 obrnuto, na emocije publike, na izazivanje mr\u017enje prema muslimanima, tako da nije posve izvjesno \u0161to \u0107e sve proiza\u0107i iz odluke suda o djelomi\u010dnoj javnosti prijenosa.<\/p>\n

Umobolnik krvavih ruku<\/strong><\/p>\n

I dok su se glavne rasprave u medijima vodile oko toga treba li ili ne dopustiti izravni prijenos iz sudnice (dopu\u0161ten je, rekli smo, djelomi\u010dno), jedan je va\u017ean problem ostao zanemaren. Naime, nalaz prvog psihijatrijskog vje\u0161ta\u010denja glasio je da je Breivik bolestan, poreme\u0107en \u010dovjek \u2013 ukratko, da je neura\u010dunljiv. Drugo vje\u0161ta\u010denje, pak, iznijelo je upravo suprotan rezultat. Stru\u010dnjaci su zaklju\u010dili da je Breivik posve ura\u010dunljiv. Ho\u0107e li sud prihvatiti prvo ili drugo vje\u0161ta\u010denje? Posljedice te odluke ne\u0107e se odnositi samo na Andersa Breivika kao individuu, odnosno ograni\u010diti se isklju\u010divo na vrstu i veli\u010dinu kazne. Ako je zdrav, mo\u017ee dobiti najvi\u0161e 21 godinu zatvora, ali uz mogu\u0107nost zadr\u017eavanja u zatvoru i dulje, zbog opasnosti za okolinu. Ako je pak bolestan, bit \u0107e zatvoren u psihijatrijsku ustanovu do kraja \u017eivota.<\/p>\n

Sam Breivik o\u010dajni\u010dki se brani od dijagnoze neura\u010dunljivosti. Za\u0161to? Takva bi ga presuda odvela u ludnicu ali, jo\u0161 gore po njega, posve bi oduzela vjerodostojnost njegovom zlo\u010dinu i diskreditirala fa\u0161isti\u010dku ideologiju kojom se rukovodi. Slijede\u0107i Breivikov na\u010din razmi\u0161ljanja, u tom slu\u010daju ne bi bio uzaludan samo pokolj koji je po\u010dinio, nego bi bila jalova i njegova osobna \u017ertva. Odnosno, zatvor. Obi\u010dan umobolnik te\u0161ko mo\u017ee biti heroj i vo\u0111a ratnog pohoda protiv muslimana i stranaca op\u0107enito, a Breivik to, naravno, \u017eeli biti. Ovakva kvalifikacija suda njegov bi ubila\u010dki poduhvat srozala na razinu \u010dina poreme\u0107enog bijednika.<\/p>\n

Pitanje je li zlo\u010din djelo manijaka, monstruma koji nije znao ni \u0161to ni za\u0161to to radi nego mu je pao mrak na o\u010di, ili je djelo \u010dovjeka koji je smi\u0161ljeno djelovao u skladu sa svojim uvjerenjem, va\u017eno je ne samo za Breivika ve\u0107 i za norve\u0161ko dru\u0161tvo u cjelini.<\/p>\n

U principu, dru\u0161tvo se nastoji obraniti od ovakvih tipova nastoje\u0107i ih proglasiti bolesnicima. Psihi\u010dki poreme\u0107aj, naime, svodi masovno ubojstvo na razinu individualnog \u010dina, na poreme\u0107aj li\u010dnosti, a ne na simptom bolesne dru\u0161tvene situacije. Tako bi i norve\u0161kom dru\u0161tvu zapravo bilo jednostavnije suo\u010diti se s njegovim zlo\u010dinom da Breivik potpadne u kategoriju umobolnika. U suprotnom, postavlja se nezgodno pitanje: \u0161to se moralo dogoditi u dru\u0161tvu da iznjedri jednog Breivika? Jer, Breivik nije izrastao u vakuumu. Dijete srednje klase, rastao je i \u0161kolovao se u odre\u0111enim okolnostima i s odre\u0111enim vrijednostima. Jesu li se te vrijednosti promijenile i kako? Mo\u017ee li, u njegovom slu\u010daju, dru\u0161tvo u kojem je \u017eivio biti posve nevino?<\/p>\n

Govor mr\u017enje kroz duge cijevi<\/strong><\/p>\n

Naravno, krivnja je uvijek individualna i nju odre\u0111uje sud. No postoji jo\u0161 ne\u0161to, a to je odgovornost \u2013 u ovom slu\u010daju kolektivna odgovornost norve\u0161kog dru\u0161tva prema toleranciji krajnje desnih ekstremisti\u010dkih ideja. I ne samo norve\u0161kog. Pogledamo li gdje su snage desnice najja\u010de i nautjecajnije, ustanovit \u0107emo da se radi ba\u0161 o skandinavskim zemljama. Mo\u017eda se dosad u bogatoj, liberalnoj Norve\u0161koj, u kojoj ima tek 1,8 posto muslimana, ekstremisti\u010dka retorika u javnom govoru mogla tretirati kao egzoti\u010dna i neva\u017ena, a ne kao ozbiljni govor mr\u017enje. Mogu\u0107e je da je ondje prevladavalo uvjerenje da je bolje da su takvi nastupi javni jer bi ih zabrana i cenzura potisnula u podzemlje. No mo\u017eda ovakav odnos prema govoru mr\u017enje istovremeno pove\u0107ava toleranciju prema ekstremizmu, naro\u010dito u posljednje vrijeme, kad su stranke s takvim vrijednostima dospjele i do parlamenata.<\/p>\n

Kako je govorio Hitlerov ministar propagande Josef Goebbels, stotinu puta ponovljena la\u017e postaje istina. Stoput ponovljene rije\u010di da su problem Norve\u0161ke ili Europe stranci i\/ili muslimani tako\u0111er mogu postati istinom. Za to je najbolji primjer Finska, gdje je na pro\u0161lim izborima sli\u010dnom retorikom nacionalisti\u010dka stranka Pravi Finci osvojila skoro 20 posto glasova. I u \u0160vedskoj je prvi put jedna ekstremisti\u010dka stranka zasjela u parlament. U samoj Norve\u0161koj, desna (antiimigrantska, antiEU) Partija napretka druga je po veli\u010dini, desnica je jaka i u Danskoj i u susjednoj Nizozemskoj, u Francuskoj, a na vlasti je u \u0160vicarskoj i Ma\u0111arskoj… U cijeloj Europi, isto\u010dnoj i zapadnoj, desnica, pa i ona radikalna, u porastu je i ima sve ve\u0107i politi\u010dki utjecaj na pona\u0161anje ostalih stranaka. Dovoljno je baciti pogled na najnovije izbore u Francuskoj i u Gr\u010dkoj: Sarkozy se itekako udvarao desnici pote\u017eu\u0107i antiimigrantsku retoriku e ne bi li se zadr\u017eao na vlasti, a Gr\u010dkoj \u0107e neonacisti\u010dka partija Zlatna zora u\u0107i u parlament.<\/p>\n

Problem i odgovornost norve\u0161kog i ostalih europskih dru\u0161tava je u tome da se u posljednje vrijeme ekstremne ideje sele s periferije u normalni politi\u010dki diskurs i da im zastupljenost u parlamentu daje dodatni legitimitet. Lako je zaboraviti da je demokracija, \u010dak i u zemljama stare demokracije, krhka biljka koju je lako zloupotrijebiti, pa se u ime slobode govora nesmetano \u0161iri mr\u017enja.<\/p>\n

Zrelost demokratskog dru\u0161tva ogleda se u sposobnosti da postigne ravnote\u017eu izme\u0111u slobode i odgovornosti. To nije lako, ali je apsolutno nu\u017eno da se demokracija ne bi pretvorila u mehanizam za proizvodnju mr\u017enje. Norve\u0161ko je dru\u0161tvo s Breivikom izgubilo svoju nevinost. Nema za\u0161ti\u0107enih dru\u0161tava, nema sigurnosti od ekstremizma i zlo\u010dina. Jedini jamac sigurnosti je svijest o tome \u0161to se de\u0161ava, a ne zatvaranje o\u010diju i marginaliziranje sve agresivnijeg nacionalisti\u010dkog, ksenofobnog populizma. Rije\u010di, naime, nisu samo rije\u010di nego se ve\u0107 pretvaraju u \u2013 djela. Uklju\u010duju\u0107i i Breivikovo masovno ubojstvo.<\/p>\n

T-portal<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Anders Breivik je na optu\u017eeni\u010dkoj klupi, a norve\u0161ko je dru\u0161tvo izgubilo nevinost.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-83358","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83358","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83358"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83358\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83358"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83358"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83358"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}