{"id":83260,"date":"2012-05-09T10:23:35","date_gmt":"2012-05-09T08:23:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=83260"},"modified":"2012-05-09T10:23:35","modified_gmt":"2012-05-09T08:23:35","slug":"biti-ce-potrebna-radikalna-prekretnica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/09\/biti-ce-potrebna-radikalna-prekretnica\/","title":{"rendered":"Biti \u0107e potrebna radikalna prekretnica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>David Harvey je profesor antropologije, zemljopisa i jedan od najve\u0107ih modernih autoriteta po pitanju Karla Marxa, naro\u010dito njegovog glavnog monumentalnog djela – “Das Kapital”. Harvey ve\u0107 gotovo 40 godina predaje Marxov “Das Kapital”, trenuta\u010dno na sveu\u010dili\u0161tu City University u New Yorku. Aaron Leonard, novinar lista Truth Out razgovarao je prije nekoliko dana s Harveyijem o njegovoj novoj knjizi “Pobunjeni gradovi: Od prava na grad do urbane revolucije” i o drugim aktualnostima.<\/p>\n

Ono \u0161to Davida Harveya isti\u010de od mnogih drugih autora koji se bave sli\u010dnim temama je njegova gorljiva \u017eelja da svo intelektualno promi\u0161ljanje i shva\u0107anje ekonomskog funkcioniranja ujedno dovede i do konkretnih rezultata. Pritom se nesumnjivo vodi poznatom Marxovom kritikom filozofije kada ka\u017ee kako “svijet nije dovoljno tek interpretirati, nu\u017eno ga je mijenjati”.<\/p>\n

Harvey itekako shva\u0107a nu\u017enost \u0161irokog i masovnog definiranja otpora – unato\u010d \u010dinjenici da se sla\u017ee kako isti mora biti “radikalan”, tako\u0111er isti\u010de kako se “samo” odlaskom na barikade ne mo\u017ee posti\u0107i puno.<\/p>\n

Aaron Leonard: <\/em><\/strong>Za\u0161to ste nazvali knjigu ‘Pobunjeni gradovi’?<\/em><\/p>\n

David Harvey:<\/strong> Jedno od pitanja koje postavljam je – koja je uloga gradova u anti-kapitalisti\u010dkoj borbi. O\u010dito je kako se ve\u0107ina otpora odvija u gradovima, no u gradovima se tako\u0111er javlja i otpor prema kapitalisti\u010dkom na\u010dinu urbanizacije. Vjerujem kako se trebamo osvrnuti konkretno i na urbanu borbu, uz one o kojima mnogo znamo kao \u0161to su selja\u010dke pobune i klasici klasne borbe poput radni\u010dkog organiziranja i sli\u010dno.<\/p>\n

Isti\u010dem kako otpor u gradu postaje novi teren, ba\u0161 kao \u0161to je kroz povijest otpor bio na selima. Ako pogledate Ameri\u010dku Revoluciju, unato\u010d tome \u0161to je zavr\u0161ila poprili\u010dno ruralno, otpo\u010dela je u lu\u010dkim gradovima – u gostionicama gdje su se ljudi nalazili, raspravljali – tamo je stvorena ideja da bi bilo dobro rije\u0161iti se Britanaca. Vjerujem da je to jako va\u017ena tema koju danas treba uvesti u aktualni dijalog.<\/p>\n

Aaron Leonard:<\/em><\/strong> U prvom dijelu knjige, gdje pi\u0161ete o fiktivnom kapitalu, citirate Karla Marxa: ‘Sve veze sa stvarnim procesom valorizacije kapitala* su izgubljene, do posljednjeg traga, \u0161to potvr\u0111uje tezu da se kapital automatski valorizira po vlastitim ovlastima’ (“Das Kapital”, Vol. III str. 597) Mo\u017eete li govoriti o tome \u0161to to zna\u010di i za\u0161to je Marx va\u017ean kao referenca za razumijevanje na\u0161e trenutne okolnosti?<\/em><\/p>\n

David Harvey:<\/strong> Podu\u010davam i pi\u0161em o Marxu dugi niz godina i upravo pripremam jedan projekt kako bi shva\u0107anje Marxa u\u010dinio lak\u0161e razumljivim mnogim ljudima. Osobno smatram kako je Marx imao najsofisticiranije shva\u0107anje kapitalizma i kako isti funkcionira – kao i shva\u0107anje brojnih problema koji su vezani uz funkcioniranje takvog sistema – od bilo kojeg drugog autora koji je ikada poku\u0161ao zaista izvesti pravu disekciju kapitalizma.<\/p>\n

Imate 11,000 ekonomista u SAD-u i nijedan od njih nije predvidio ovu ekonomsku krizu. No, u Marxovoj teoriji mo\u017eete to\u010dno vidjeti gdje se stvaraju tenzije – ili prema njegovim rije\u010dima – gdje se stvaraju kontradikcije. Nastojim ove stvari maksimalno pojednostavniti i pojasniti, no tako\u0111er uputiti ljude da se vrate Marxu jer je on zaista imao izvanredna shva\u0107anja ovog sistema.<\/p>\n

Primjerice, prije aktualnog financijskog kaosa, stavljali bi novac u \u0161tednju i o\u010dekivali rast od nekih 3%. Dok bi za novac u mirovnim fondovima o\u010dekivali rast od 4 do 5% godi\u0161nje. Nikad se nismo zapitali – od kuda dolazi tih 4 ili 5% novca? Kao da se sve doga\u0111a uz pomo\u0107 nekakve \u010darolije, potpuno se gubi spona s ljudima u tvornicama, na poljima i rudnicima – tamo gdje se ta dodatna vrijednost zaista i stvara.<\/p>\n

Ono \u0161to Marx radi je da spaja ovo dvoje i poru\u010duje nam… gledaj, ako se doga\u0111a nekakav porast, to onda zna\u010di da netko negdje taj porast i stvara. Tko ga stvara? Naravno, radnici – u tvornicama, poljima, rudnicima…<\/p>\n

Iz toga onda izrasta financijski sistem, banke posu\u0111uju bankama i tako postaju stra\u0161no bogate. Menad\u017eeri Hedge fondova mogu ostvariti i po nekoliko milijardi dolara godi\u0161nje. Od kuda to silno bogatstvo dolazi? Marx uvijek postavlja to pitanje. No, mi danas \u017eivimo u svijetu gdje je taj fiktivni kapital postao sveprisutan, Wall Street funkcionira na na\u010din da vi\u0161e nitko zapravo ne zna na kojim je osnovama sav taj kapital utemeljen. To je onaj svijet u kojem se Marx jako dobro snalazi, zna u njega penetrirati i obrazlo\u017eiti ga.<\/p>\n

Aaron Leonard:<\/em><\/strong> U knjizi se pitate – ‘Gdje je na\u0161a 68-a?’, ili jo\u0161 dramati\u010dnije – gdje je na\u0161a verzija Komune? (Pari\u0161ka Komuna 1871). \u0160to \u017eelite time re\u0107i?<\/em><\/p>\n

David Harvey:<\/strong> “\u0160okiran sam nevjerojatnim nejednakostima koje postoje u na\u0161em dru\u0161tvu. Uzmimo kao primjer New York City – najbogatijih 1% zara\u0111uju u prosjeku oko 3,7 milijuna dolara godi\u0161nje. To zna\u010di da zarade oko 10,000 dolara dnevno. U isto vrijeme imamo 3 milijuna stanovnika koji poku\u0161avaju \u017eivjeti s 10,000 dolara godi\u0161nje. Preko pola stanovnika u gradu zara\u0111uje ispod 30,000 dolara godi\u0161nje.<\/p>\n

Ovakve nejednakosti nismo imali jo\u0161 od 1920-ih. No, u pro\u0161losti ovakve nejednakosti su u jednom trenutku dovodile do revolta. Ve\u0107 nekoliko godina gledam uokolo – gdje je taj revolt? Bilo je nekakvih anti-globalizacijskih pokreta i sada imamo Occupy Wall Street, ali do sada nismo imali nikakav masovni ustanak populacije koja poru\u010duje – ‘sada je dosta ! Prestanite !’. Jedan od razloga je svakako i \u010dinjenica da politikom danas apsolutno upravlja isklju\u010divo novac. Najbogatiji sloj u potpunosti kontrolira politi\u010dki diskurs, medije i svaki utjecaj na Kongres. Vjerujem kako se ispod svega toga nalazi jedan vulkan koji \u0107e doslovno eksplodirati. \u010cekam da se to desi i iznena\u0111en sam \u010dinjenicom da se to jo\u0161 uvijek nije desilo.<\/p>\n

Gdje je na\u0161a 68-a? Gdje je na\u0161a Pari\u0161ka Komuna? Jo\u0161 nisu stigle, barem ne kod nas. Znatne stvari se doga\u0111aju u \u010cileu, studentski pokret je okupirao sva sveu\u010dili\u0161ta. Mislim da se mora desiti neka vrsta koherentnog protunapada na koncentraciju ogromne politi\u010dke i ekonomske mo\u0107i koja danas postoji diljem svijeta. Jedini na\u010din je da iskoristimo jedino \u0161to imamo, a to je da preuzmemo ulice i gradove. Stoga i postavljam pitanje – kako mo\u017eemo organizirati cijele gradove u svrhu stvaranju pravednijeg svijeta, druga\u010dije i alternative forme dru\u0161tva? Istina je kako zapravo ni sam ne znam kako bi se to trebalo izvesti, no nastojim pokrenuti to pitanje, da razmi\u0161ljamo o tome, da raspravljamo o tome.”<\/p>\n

Aaron Leonard:<\/em><\/strong> Zbigniew Brzezinski – prijatelj ameri\u010dke globalne dominacije – u svojoj knjizi, ‘Strate\u0161ka Vizija’ pi\u0161e: ‘Ukoliko Amerika nastavi odga\u0111ati provo\u0111enje va\u017enih reformi, koje simultano smanjuju potro\u0161nju i pove\u0107avaju dobit, SAD \u0107e najvjerojatnije zadesiti ista sudbina kao i prethodne fiskalno osaka\u0107ene sile, bez obzira radilo se o drevnom Rimu ili Velikoj Britaniji’. Koliko vi vidite implikacije aktualne krize na pojedina dalekose\u017ena globalna pitanja?<\/em><\/p>\n

David Harvey:<\/strong> Samo pogledajte podatke. SAD ima masivnu nezaposlenost i izuzetno mali rast. \u0160to se u Kini doga\u0111a? Kina je izgubila 30 milijuna poslova na po\u010detku krize, ali uskoro ih je vratila 27 milijuna i ponovno rastu za 10%. Doga\u0111a se veliki transfer bogatstva i mo\u0107i na Daleki istok. Neko\u0107 je zapad cijedio istok, sada se doga\u0111a obrnuto.<\/p>\n

Giovannia Arrighi ima tezu o tome kako se hegemonija prebacuje s jednog mjesta na drugo i to obi\u010dno biva u vrijeme nagle financijalizacije. Transfer nizozemske hegemonije na britansku hegemoniju desio se u vrijeme financijske ekspanzije. Transfer iz britanske na ameri\u010dku tako\u0111er je nastao nakon financijske ekspanzije. Financijska ekspanzija SAD-a u proteklih 30 godina dovela je do deindustrijalizacije SAD-a i do prebacivanje ekonomske snage na Daleki istok. Da, upravo nazo\u010dimo tom transferu. S time da ja nisam jedan od onih koji smatra da je ovo ujedno i kraj SAD-a. Zapravo, jedan od glavnih problema je to \u0161to SAD jo\u0161 uvijek ima ogromnu vojnu snagu, \u010dak i kada gubi ekonomsku mo\u0107, moralni utjecaj i sve drugo.<\/p>\n

No, pogledajmo urbane karakteristike u Kini. Pogledajmo \u0160angaj ili bilo koji od novih kineskih gradova koji se upravo podi\u017eu, urbanizacija Kine je ogromna. Dimenzija urbanizacije je zna\u010dajna i proizlazi pitanje – koji model koristi Kina? Na\u017ealost, koristi isti model kao i SAD 50-ih i 60-ih, grade se zatvorene zajednice, predgra\u0111a, svugdje se ide automobilom. To je ekolo\u0161ka katastrofa, a socijalne nejednakosti eskaliraju. To je ozbiljan problem koji ve\u0107 sada stvara socijalne tenzije u Kini. Smatram da bi se mogle desiti urbane pobune u Kini. \u010cesto govorimo o stanju u dr\u017eavama, no mislim da bi se trebali fokusirati i na same gradove.<\/p>\n

Aaron Leonard:<\/em><\/strong> “Zar nije jednostavno dovoljno biti ‘anti-kapitalist’? Treba li nova paradigma organiziranja dru\u0161tva biti zasnovana na ve\u0107oj smionosti, vizionarstvu? – uz sve rizike koji pritom postoje.<\/em><\/p>\n

David Harvey:<\/strong> Da, biti \u0107e potrebna radikalna prekretnica. Biti anti-kapitalist je raspravljati o pronala\u017eenju na\u010dina kojime bi se izmjenio fundamentalni put kojim dobivamo ru\u010dak na stolu – put koji uklju\u010duje tr\u017ei\u0161ni sistem, korporativnu mo\u0107, korporativnu poljoprivredu, ogla\u0161avanje i sve druge elemente. Biti anti-kapitalist zna\u010di biti protiv svega navedenog.<\/p>\n

To ujedno zna\u010di da moramo prona\u0107i adekvatnu alternativu koja je u stanju prehraniti 7 milijardi ljudi na planeti Zemlji. Kako im dati krov nad glavom? Kako da imaju razuman \u017eivotni standard bez akumulacije kapitala? Kako posti\u0107i sve to bez uporabe tr\u017ei\u0161ta o kojem sada ovisimo? Ne vidim da se to mo\u017ee posti\u0107i na na\u010din da jednostavno odemo na barikade ili da upadnemo u Zimski dvorac (op.a. referenca na rusku revoluciju 1917). Moramo razgovarati o tome kako cijelu jednu novu generaciju prebaciti na daleko druga\u010diju konfiguraciju svijeta po pitanju ekonomije.<\/p>\n

Sada smo do\u0161li do te to\u010dke u povijesti kapitalizma, i to sam navodio ve\u0107 i drugdje, smatram da se nalazimo u trenutku kada se kapital jednostavno vi\u0161e ne mo\u017ee akumulirati nu\u017enim stopama rasta koje bi odr\u017eale ovaj socijalni ili politi\u010dki poredak. Unutar sistema doga\u0111aju se veliki stresovi i sada upravo gledamo zadnji segment tradicionalnog kapitalizma dok se seli na Daleki istok i u isto vrijeme nastupa stagnacija u Sjevernoj Americi i Europi. Alternativa \u0107e se morati prona\u0107i i moramo po\u010deti kolektivno razmi\u0161ljati o tome.<\/p>\n

Problem je u tome \u0161to trenuta\u010dno imamo sveu\u010dili\u0161ta u kojima dominira neoliberalna ideologija, menad\u017eersko korporativna ideologija, i gotovo svi mediji su dominirani istom. Jednostavno ne mo\u017eemo otvoreno ni porazgovarati \u0161to bi zapravo zna\u010dilo biti anti-kapitalist niti ne mo\u017eemo imati \u0161iroku diskusiju s inteligentnim ljudima po pitanju kako stvoriti sistem koji mo\u017ee nahraniti 7 milijardi i osigurati kvalitetan \u017eivot za svih.<\/p>\n

Da, biti \u0107e nu\u017ena radikalna promjena, ali takva u kojoj \u0107e sudjelovati cijela jedna generacija. Moramo po\u010deti razmi\u0161ljati o organizacijskim alternativama. Mnoge organizacije se ve\u0107 trude, stvaraju manje solidarne ekonomije, komune… mali komadi\u0107i organiziranja ve\u0107 postoje. Treba podi\u0107i te inicijative na masovnu razinu, od lokalnih do globalnih, no to \u0107e biti zaista velik izazov.”<\/p>\n

Slobodni prijevod na hrvatski: Marko K. (advance.hr)<\/p>\n

Advance.hr<\/a>\/Truth-out.org<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

David Harvey o preuzimanju ulica, gradova i vo\u0111enju anti-kapitalisti\u010dke borbe<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-83260","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83260","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83260"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83260\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83260"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83260"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83260"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}