{"id":83234,"date":"2012-05-08T17:01:15","date_gmt":"2012-05-08T15:01:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=83234"},"modified":"2012-05-08T17:01:15","modified_gmt":"2012-05-08T15:01:15","slug":"kada-je-covjek-poceo-da-crta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/08\/kada-je-covjek-poceo-da-crta\/","title":{"rendered":"Kada je \u010dovjek po\u010deo da crta?"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/pecina-sove.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-83235\" title=\"pecina sove\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/05\/pecina-sove-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Stru\u010dnjaci su dugo debatovali na temu da li su sofisticirani crte\u017ei u francuskoj pe\u0107ini \u0160ove zaista najstariji predstavnici svoje vrste na svetu i studija, koja je ju\u010de objavljena, pokazuje da jesu.<\/p>\n<p>Crte\u017ei finih linija i detalja medveda, nosoroga i konja u pe\u0107ini na jugu Francuske toliko su rafinirani i napredni da su mnogi verovali da su stari izme\u0111u 12.000 i 17.000 godina.<\/p>\n<p>To bi zna\u010dilo da je re\u010d o umetnosti takozvane magdalenske kulture tokom koje su ljudski preci koristili kameno i oru\u0111e od kosti i vremenom stvarali sve prefinjeniju umetnosti.<\/p>\n<p>Analizom boja, kao i \u017eivotinskih kostiju prona\u0111enih u pe\u0107ini, nau\u010dnici su do\u0161li do saznanja da su crte\u017ei mnogo stariji &#8211; 30.000 do 32.000 godina. To otkri\u0107e \u0161okiralo je mnoge koji su verovali da je umetnost u to doba bila na daleko primitivnijem nivou.<\/p>\n<p>Sada, istra\u017eivanje objavljeno u listu Ameri\u010dke akademije nauka, pokazuje da su slike &#8220;najstarije i najrasko\u0161nije ikada prona\u0111ene&#8221;.<\/p>\n<p>Nova otkri\u0107a utemeljena su anali\u017eom nazvanom &#8220;geomorfolo\u0161ko i hlor36 datovanje&#8221; kojom je analizirana povr\u0161ina zidova ulaza u pe\u0107inu. Istra\u017eivanje je pokazalo da je ulaz u pe\u0107inu po\u010deo da se uru\u0161ava pre 29.000 godina i da je ulaz za ljude definitivno zatrpan pre oko 21.000 godina.<\/p>\n<p>To zna\u010di da su crte\u017ei morali biti ura\u0111eni pre toga i podr\u017eava teoriju da su ih stvorili umetnici aurignacijanske kulture koji su \u017eiveli pre 28.000 do 40.000 godina, prenosi AFP.<\/p>\n<p>&#8220;Ova studija potvr\u0111uje da su slike iz pe\u0107ine \u0160ove najstarije i najrasko\u0161nije ikada otkrivene i da izazivaju na\u0161e postoje\u0107e znanje o ljudskoj kognitivnoj evoluciji&#8221;, navode stru\u010dnjaci. &#8220;Ovi rezultati utica\u0107e na arheologiju, ljudsku i nauku i stenama i ozbiljno dovesti u pitanje datiranje pe\u0107inske umetnosti samo na osnovu stila&#8221;.<\/p>\n<p>Pe\u0107ina je slu\u010dajno otkrivena 1994. godine i od tada budi ma\u0161tu kako arheologa tako i laika, a pe\u0107ina je i tema filma Vernera Hercoga &#8220;Pe\u0107ina zaboravljenih snova&#8221; koji je prikazan na beogradskom festivalu dugometra\u017enih dokumentarnih filmovaaca Beldoks, koji je u toku.<\/p>\n<p>B92<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Stru\u010dnjaci su dugo debatovali na temu da li su sofisticirani crte\u017ei u francuskoj pe\u0107ini \u0160ove zaista najstariji predstavnici svoje vrste na svetu i studija, koja je ju\u010de objavljena, pokazuje da jesu. Crte\u017ei finih linija i detalja medveda, nosoroga i konja u pe\u0107ini na jugu Francuske toliko su rafinirani i napredni da su mnogi verovali da [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-83234","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83234","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=83234"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/83234\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=83234"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=83234"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=83234"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}