{"id":82972,"date":"2012-05-05T19:13:24","date_gmt":"2012-05-05T17:13:24","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=82972"},"modified":"2012-05-05T19:13:24","modified_gmt":"2012-05-05T17:13:24","slug":"gospodarenje-i-gospodari","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/05\/05\/gospodarenje-i-gospodari\/","title":{"rendered":"Gospodarenje i gospodari"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Mario Kopi\u0107<\/p>\n

Da li su zemlje nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije, od Slovenije, preko Bosne i Hercegovine, do Makedonije, postale zaista kapitalisti\u010dke? Ne spominju\u0107i historiju, mo\u017ee se re\u0107i da su od 1945. do 1990. \u017eivjele izvan tokova kapitalisti\u010dke privrede, u socijalisti\u010dkoj komandnoj ekonomiji.<\/p>\n

\u0160to je temeljna karakteristika socijalisti\u010dke komadne ekonomije? To da politi\u010dka elita kontrolira cjelokupni \u017eivotni proces. Privatno je vlasni\u0161tvo reducirano na oku\u0107nice, malo zanatstvo i ugostiteljstvo, a proizvodne snage, zemlja i ljudi stoje pod izravnom komandom politi\u010dke elite koja se silom \u0161titi od demokratskih procesa i gospodari svim izvorima \u017eivota. Ona osigurava reprodukciju na svom teritoriju, a odnose sa svijetom strogo kontrolira isklju\u010divo na osnovu vlastitog rezona. Paternalisti\u010dka nad-dr\u017eava se bavi proizvodnjom i raspodjelom, obrazovanjem, naukom, kulturom i svim drugim odno\u0161enjima sa svijetom. Svi poku\u0161aji autonomnih civilnih inicijativa u tim domenima okarakterizirani su kao \u0161verc, kriminal, ideolo\u0161ka aberacija i tome sli\u010dno.<\/p>\n

Uza svu demokratizaciju politi\u010dkog sistema, zemlje nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije jo\u0161 \u017eive u komadnoj, da ne ka\u017eemo socijalisti\u010dkoj paradigmi. Po tom modelu postupaju i politi\u010dari, ekonomisti, gra\u0111ani, (medijski) intelektualci. Politi\u010dari i dalje djeluju kao da je dr\u017eava njihov li\u010dni feud. Rasprodaju bez kontrole banke, industriju, zemlju\u2026 Ekonomisti ne kritiziraju paradigmu pod \u010dijim se nebom sve to doga\u0111a, nego politi\u010dare koji navodno r\u0111avo upravljaju privredom, kao da vrijeme gospodarenja nije minulo s feudalizmom i socijalizmom. Gra\u0111ani se jo\u0161 nisu navikli da sami organiziraju svoj vlastiti \u017eivot ili da sami sebi (invencijom) proizvedu radna mjesta, nego histeri\u010dno galame na politi\u010dare\/gospodare i optu\u017euju ih da su lopovi, umjesto da tra\u017ee od njih da ih prije svega i iznad svega oslobode svog gospodarenja, svog nadzora i starateljstva. U zemljama biv\u0161e Jugoslavije nisu se jo\u0161 pojavili ni kapitalisti\u010dki lupe\u017ei, nego samo oblaporni, nekompetentni tajkuni. A oni nisu nikakvi kapitalisti\u010dki privrednici, nego (politi\u010dki prote\u017eirani) arivisti kojima je ideal parazitski feudalni \u017eivot u dvorcima i vilama koje grade ili obnavljaju kao skrivenim rezervatima u kojima se \u0161tite od svakog stresnog poduzetni\u0161tva i slobodnog ekonomskog prostora. Ekonomisti uglavnom slijede taj trend. Oni kao analiti\u010dari, kao savjetnici, kao komentatori, okrivljuju za stanje isklju\u010divo gospodare, naime dr\u017eavu koja navodno r\u0111avo gospodari, a ne privrednike i tajkune koji se razumiju u kapitalisti\u010dku privredu ko magarac u kantar. Svemu ovome mo\u017eemo jo\u0161 pridru\u017eiti i psihoti\u010dne halucinacije klerikalaca i starih-novih (medijskih) komunista koji vide boje i \u010duju glasove kojih nema.<\/p>\n

Jer kakva je razlika izme\u0111u nacionalnog (narodnog) gospodarenja i kapitalisti\u010dke privrede? Nacionalno gospodarenje pretpostavlja suverenu vlast na zatvorenom teritoriju koji je kadar da reproducira \u017eivot stanovni\u0161tva na tom teritoriju. Proizvodnja je organizirana tako da zadovoljava \u017eivotne potrebe stanovni\u0161tva i dr\u017eave, a izvozi se samo ono \u0161to preti\u010de tim \u017eivotnim potrebama,\u00a0 recimo vi\u0161kovi \u017eita, drva, sirovina, ljudi\u2026 Kada retencijske intelektualne i politi\u010dke elite \u010duju da bi to i takvo stanje trebalo strukturalno reformirati, tada se pitaju: pa kuda zaboga tranzicijom valja pre\u0107i? Zar u kapitalizam? Zatim slijedi virulentna kritika (neo)liberalizma kao prijetnje na\u0161emu gospodarstvu. Jeste, liberalizam, ma kako ga odredili, ugro\u017eava gospodarenje i gospodare.<\/p>\n

Kapitalisti\u010dka privreda pak funkcionira druk\u010dije od nacionalnog gospodarenja. U kapitalisti\u010dkoj privredu najprije valja zadovoljiti tu\u0111e potrebe, a tek onda vlastite. Najprije treba proizvesti i prodati proizvod i zadovoljiti tu\u0111e potrebe, da bi se tek nakon toga zadovoljilo vlastite. Postolar najprije mora prodati cipele da bi tek onda svojoj djeci kupio cipele. On ne prodaje vi\u0161ak cipela, nego proizvodi cipele za druge kako bi sebi mogao priu\u0161titi barem jedne. U kapitalizmu dakako nisu na tr\u017ei\u0161tu samo gotovi proizvodi, nego i proizvodne snage, dakle rad, zemlja i sredstva za proizvodnju. A to je stanje su\u0161ta protivnost logici gospodarenja.<\/p>\n

U dr\u017eavama biv\u0161e Jugoslavije svi su dakako protiv rasprodaje zemlje, sredstava i radne snage ili to smatraju izdajstvom nacionalnih ekonomskih interesa. Radnu snagu ne prodaju, ona najkvalitetnije obrazovana u svim je tim dr\u017eavama oti\u0161la i othodi sama u razvijene kapitalisti\u010dke zemlje, bez ikakve naknade. Energi\u010dno su protiv kupnje strane radne snage kako se ne bi ugrozila \u201ddoma\u0107a\u201d radna mjesta, ali mirne du\u0161e se prodaju nogometa\u0161i ili kupuju inostrani. Nogometni klubovi su izgleda prvi shvatili logiku i stupili u kapitalizam.<\/p>\n

Summa summarum, odgovor na ishodi\u0161no pitanje glasi: dr\u017eave nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije nisu jo\u0161 kapitalisti\u010dke zemlje. Ne funkcioniraju kao kapitalisti\u010dka privreda, nego poglavito kao socijalisti\u010dka, skoro feudalna gazdinstva, u stilu svima mile sintagme: svoj na svome!<\/p>\n

Dakako, kapitalisti\u010dka privreda koju smo tipski protivstavili narodnom gospodarenju u razvijenom svijetu vi\u0161e uglavnom ne postoji. Mikroelektronska revolucija dovela je u krizu klasi\u010dni kapital koji je \u017eivio od eksploatacije poluobrazovane radne snage. Klasi\u010dnom kapitalu ta radna snaga ne proizvodi vi\u0161e dovoljno profita da bi se mogao permanentno inovirati u skladu s posljednjim rezultatima istra\u017eiva\u010dke nauke. Klasi\u010dni kapital propada, a novi post-kapitalisti\u010dki sistemi reprodukcije ne stvaraju samo golemu nezaposlenost poluobrazovane radne snage, nego i strahovitu nekompetentnost intelektualnih i politi\u010dkih elita. One ne prate transformacije u dana\u0161njem svijetu i zato gube orijentaciju, u svojim brlozima buncaju bajate nacional-etatisti\u010dke i socijal-populisti\u010dke floskule, i ne znaju kako svoje zemlje izvu\u0107i iz krize.<\/p>\n

Zemlje nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije morat \u0107e se kad-tad strukturalno reformirati i prevesti iz socijalisti\u010dkog gospodarenja u kapitalisti\u010dku privredu, uz istovremenu modernizaciju koju klasi\u010dni kapital vi\u0161e ne mo\u017ee financirati. Morat \u0107e sve svoje raspolo\u017eive snage upregnuti u moderne istra\u017eiva\u010dke nauke i s mladim kompetentnim ljudima najzad zapo\u010deti graditi dru\u0161tva koje ne\u0107e \u017eivjeti od prodaje prahistorijskih proizvoda, nego dru\u0161tva koja \u017eive od prodaje najskupljeg proizvoda u dana\u0161njem svijetu, dakle znanja i kompetencija. Drugim rije\u010dima, inovativno dru\u0161tvo. Jer, kako nas je upozorio Goethe u svom Faustu, ako prezremo um i nauku, te najvi\u0161e darove \u010dovjeka, \u0111avo \u0107e nas odnijeti.<\/p>\n

Pe\u0161\u010danik.net<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dr\u017eave nastale raspadom biv\u0161e Jugoslavije nisu jo\u0161 kapitalisti\u010dke zemlje, nego skoro feudalna gazdinstva.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":82973,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-82972","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=82972"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82972\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/82973"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=82972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=82972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=82972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}