{"id":82510,"date":"2012-04-28T19:09:27","date_gmt":"2012-04-28T17:09:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=82510"},"modified":"2012-04-28T19:09:27","modified_gmt":"2012-04-28T17:09:27","slug":"sloboda-je-dar-koji-treba-zaraditi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/28\/sloboda-je-dar-koji-treba-zaraditi\/","title":{"rendered":"Sloboda je dar koji treba zaraditi"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Irshad_-Manji.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-82511\" title=\"Irshad_ Manji\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Irshad_-Manji.jpg\" alt=\"\" width=\"259\" height=\"195\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Irshad_-Manji.jpg 259w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Irshad_-Manji-235x176.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Irshad_-Manji-75x56.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Irshad_-Manji-220x165.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 259px) 100vw, 259px\" \/><\/a>Dobitnica je brojnih nagrada za svoj rad. Njene kolumne objavljuje New York Times, The Wall Street Journal, The Times i mnogi drugi svjetski \u010dasopisi. Zbog svoga rada je svakodnevno suo\u010dena sa prijetnjama smr\u0107u od strane muslimanskih fundamentalista.<\/p>\n<p>U ekskluzivnom intervju za Buku, Irshad Manji, po mnogima najbitnija svjetska figura na feministi\u010dkoj sceni 21. vijeka, pri\u010dala nam je o savremenom poimanju feminizma, islamu i ljudskim pravima, problemu LGBT populacije u muslimanskom svijetu&#8230;<\/p>\n<p><strong><em>\u0160ta je feminizam i zapravo, postoji li on kao takav danas?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Da, sa moje ta\u010dke gledi\u0161ta feminizam postoji danas, ali toliko je internalizovan, toliko se podrazumijeva kod mladih \u017eena u Sjevernoj Americi i, kako mi se \u010dini, u Zapadnoj Evropi, da one \u010dak i ne moraju da ga tako zovu, jer je za njih to postalo norma. A, ono \u0161to podrazumijevam pod feminizmom jesu jednake mogu\u0107nosti za \u017eene i mu\u0161karce, a ne jednaki rezultati.<\/p>\n<p>Jo\u0161 jedna stvar, ja vjerujem da prethodne generacije feministkinja nisu bile previ\u0161e pametne po pitanju jednakosti \u017eena van zapadnog dru\u0161tva. Danas se mnogo feministkinja sa zapada previ\u0161e boji da se bori protiv desni\u010dara u muslimanskom svijetu i islamskim zajednicama.<\/p>\n<p><strong><em>\u0160ta je esencija spoja feminizma i islama?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>To je te\u0161ko pitanje iz razloga \u0161to su u teoriji feminizam i islam u redu. U praksi, to je potpuno druga\u010dije. U teoriji, mnogo muslimanskih feministkinja \u0107e re\u0107i \u201eO, pa nema nikakvih problema, niti kontradiktornosti tu, zato \u0161to Kuran jasno ka\u017ee da su \u017eene i mu\u0161karaci jednaki u o\u010dima Boga. A ja ka\u017eem &#8211; da, ali postoji mnogo uznemiruju\u0107ih stihova o \u017eenama u Kuranu. Ja shvatam da takvih stihova ima u svim svetim pismima, ja to prihvatam. Me\u0111utim, u realnosti islama, prema \u017eenama se mnogo lo\u0161ije postupa, u pore\u0111enju sa drugim vode\u0107im religijama u svijetu. Tako da mi kao islamske feministinje moramo biti iskrene da je u teoriji sve u redu, ali teorija nije ono \u0161to je bitno, nego to kako se teorija preslikava u realnost. To je problem.<\/p>\n<p><strong><em>Kako je do\u0161lo do toga da se islam, koji je u srednjem vijeku bio rasadnik slobodnih misli, uru\u0161i i stekne takav imid\u017e u svijetu kakvav danas ima?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>To su dva pitanja. Jedno je &#8211; kako objasniti da je islamska civilizacija predvodila svijet u znati\u017eelji i kreativnosti i drugo je &#8211; \u0161ta se desilo. Prema mojim istra\u017eivanjima, do\u0161lo je do mije\u0161anja i udru\u017eivanja kulturalnih uticaja unutar ranog islama i postojala je tradicija kriti\u010dkog mi\u0161ljenja, koja je bila jaka u ranim vijekovima islama.<\/p>\n<p>Muslimani su bili, ne samo sposobni, ve\u0107 i spremni da prihvate uticaje drugih civilizacija i da uzmu ono najbolje od svake, \u0161to je dovelo do inovacija. Onda je u 11 vijeku, Kalif, kao vladar \u010ditave islamske civilizacije koji je bio u Bagdadu, vidio da su se po\u010dele pojavljivati mnoge vjerske zajednice koje su proglasile svoje vlade, pa je u cilju jedinstva (\u0161to stavljam pod navodnike, a vidje\u0107ete za\u0161to) sud u Bagdadu odlu\u010dio da moramo zatvoriti vrata ihtijadama i da moramo uzeti 130 u\u010denja i napraviti samo 4 u\u010denja za Sunite i 1 u\u010denje za \u0160ite. Ono \u0161to smo time dobili je rigidna ortodoksna interpretacija islama i u sljede\u0107ih 1000 godina do dana\u0161njih dana. To je bio unutra\u0161nji imperijalizam sa kojim se islam suo\u010davao zbog straha. Jer, prije 1000 godina ti inovoativni, kreativni mislioci koji su preuzeli intelektualni rizik su bili pogubljeni, umirali su pod \u010dudnim okolnostima. Tako da se ovaj strah prenosio sa generacije na generaciju i danas je postao prihva\u0107en kao takav. Pro\u0161le nedelje u Torontu, jedna progresivna islamska grupa mi je dodijelila nagradu za slobodu govora unutar islama koja je nazvana po Mansuru Hallaju koji je bio muslimanski mislilac iz 10. vijeka. Prema Legendi on je rekao \u201cja sam istina\u201d, ne \u201cja sam Bog\u201d i vlasti su ga optu\u017eile za jeres , odsjekle mu ruke , namazali ga katranom i ostavili tako preko no\u0107i. Ujutru su se vratili i pitali ga da li povla\u010di to \u0161to je rekao, a on je pljunuo na zemlju, nakon \u010dega su mu odsjekli glavu. To je simboli\u010dna pri\u010da za sve one ljude, pojedince, koji postavljaju nezgodna pitanja i za to plate svojim \u017eivotima. Zbog \u010dega sam vam ovo ispri\u010dala.<\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<p>U Kuvajtu je prije dvije nedelje vlada donijela novi zakon prema kojem ako neko ka\u017ee bilo \u0161ta \u0161to ne odgovara stavovima vlade bi\u0107e optuzen za bogohuljenje. Tako da imamo iste zakone sad kao i prije 1000 godina.<\/p>\n<p><strong><em>Kako svojim radom razbijate stereotipe koje ljudi imaju prema\u00a0 islamu, konkretno zapad, i da li se susre\u0107ete sa pote\u0161ko\u0107ama od strane islamista sa jedne strane i islamofoba sa druge?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Mene mrze i jedni i drugi. Muslimani supremisti mrze pitanja koja postavljam, a ovi drugi koji mrze islam ne podnose \u010dinjenicu da sam ja ponosna muslimanka i da se nisam odrekla islama. I kada ka\u017eem da se neki ateisti isto osje\u0107aju, ja ne stavljam znak jednakosti izme\u0111u to dvoje, ali poenta je da svi prilaze tom pitanju sa svojim pretpostavkama, sa svojim teretom i agendom. Tako da ako nisi striktno na jednoj ili na drugoj strani, uvijek \u0107e\u0161 nekoga razo\u010darati. Jer je debata postala toliko polarizovana. Jedna od stvari koja je po meni va\u017ena da se ka\u017ee jeste da islamski supremisti i mrzitelji islama zapravo trebaju jedni druge, i to uvijek. Tako da ja nemam problem s tim \u0161to me svi mrze. To nije zato \u0161to sam ja umjerena struja, ja nisam umjerena, ja sam reformator, vidje\u0107ete kada pro\u010ditate knjigu da su to dvije razli\u010dite stvari. Moju agendu \u010dine ljudska prava, kriti\u010dko razmi\u0161ljanje i sloboda pojedinca. A, sloboda nije prihvatljiva ni za jednu od ovih strana, jer one same ne vole kriti\u010dko razmi\u0161ljanje.<\/p>\n<p><strong><em>Moja zemlja, Bosna i Hercegovina, na jedan perverzan na\u010din se hrani tom mr\u017enjom izme\u0111u islama i islamofoba.\u00a0 Kako ste vi do\u017eivjeli ovu zemlju?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Jedino \u0161to vam mogu re\u0107i o ovoj zemlji je da sam uglavnom imala dobra iskustva do sada, inteligentna pitanja, promi\u0161ljanja&#8230; ali, isto tako, moram re\u0107i da sam na svojoj FB stranici prije par dana bila malo iznena\u0111ena nekim konzervativnim stavovima muslimana odavde. Npr. na jednom predavanju u Sarajevu, jedan mladi\u0107, musliman, branio je kamenovanje \u017eena. Meni je to \u010dudno. To je ono \u0161to ja ne razumijem kod pojedinih bosanskih muslimana&#8230;. Ili jedna djevojka koja mi je rekla \u201cti si lezbejka, to mi je sasvim dovoljno\u201d. Ima takvih komentara, ali uglavnom nailazim na veoma pozitivne reakcije i starijih i mla\u0111ih ljudi. I, iskreno,\u00a0 u svijetu iz kog ja dolazim, u Sjevernoj Americi, ljudi koji i\u0161ta znaju o islamu u BiH imaju veoma pozitivno mi\u0161ljenje\u00a0 o njemu, da je mnogo tolerantniji, vi\u0161e pluralisti\u010dki nego islam u arapskim zemljama.<\/p>\n<p><strong><em>Vidite li kroz svoj rad da ste ne\u0161to promijenili?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>U posljednjem poglavlju moje knjige na\u0107i \u0107ete konkretne pri\u010de uglavnom mla\u0111ih muslimana o tome kako je moj rad uticao na njihov \u017eivot. Obi\u010dno se radi o porodicama koje mi zahvaljuju jer sada mogu otvoreno razgovarati o svojim tuma\u010denjima sa svojim roditeljima, stri\u010devima ili tetkama. \u010cesto se radi o muslimanima iz mje\u0161ovitih brakova koji mi zahvaljuju jer zbog mog rada sada mogu s ponosom re\u0107i \u201covo je moj suprug\/a hri\u0161\u0107anin\u201d ili obrnuto. Ili neki ka\u017eu da sada odgajaju djecu u duhu o kojem ja govorim u knjizi. Veoma mi je drago kada imam prezentaciju knjige i kada upoznam mlade roditelje koji dovedu djecu i ka\u017eu im \u201covo je autorka knjige koja govori o tebi kao o Bo\u017ejem djetetu\u201d. Ti mladi roditelji s ponosom upoznaju svoju djecu sa druga\u010dijim vrijednostima, koje su i dalje u velikoj mjeri kompatibilne sa islamom.<\/p>\n<p><strong><em>Mnogi govore o sukobu islamske i zapadne civilizacije. Kako vidite budu\u0107nost svijeta iz perspektive islama?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Mislim da budu\u0107nost mo\u017ee biti svijetla, kada bi mladih muslimani na zapadu\u00a0 vi\u0161e koristili slobode u svom dru\u0161tvu da odgovore na pitanja i na sumnje koje mnogi nemuslimani imaju. Moj veliki problem sa umjerenim muslimanima na zapadu jeste to \u0161to se oni boje tih predrasuda o muslimanima, oni ne \u017eele da odgovaraju na pitanja koja mnogi nemuslimani imaju. Umjesto toga, ako imate pitanje koje ovi umjereni muslimani smatraju neugodnim, oni \u0107e re\u0107i vi ste islamofob i poku\u0161a\u0107e da prekinu razgovor prije nego \u0161to je i zapo\u010deo. Problem sa ovim pristupom je \u0161to ljudi koji imaju ovakva pitanja pomisle &#8211; za\u0161to se oni toliko pla\u0161e da odgovore na moje pitanje, \u0161ta kriju, \u0161ta zata\u0161kavaju. Onda njihova sumnja raste, a oni koji nastoje da prekinu razgovor postaju ljuti i jaz izme\u0111u njih postaje ve\u0107i. Ja ka\u017eem muslimanima da koriste ihtijade, da budu iskreni i da odgovore na pitanje. A, ako ti je ono \u0161to \u010duje\u0161 u pitanju neprijatno, ka\u017ei to. Ka\u017ei \u2013 to je interesantno pitanje, ali emocionalno mi je te\u0161ko da odgovorim na njega, ali znam da moram o tome razmisliti. Ne morate uvijek biti u pravu, samo budite iskreni, jer \u010dim ste iskreni, po mom iskustvu, ve\u0107ina ljudi \u0107e vas vidjeti kao ljudsko bi\u0107e, a ne kao marionetu imama i bula.<\/p>\n<p><strong><em>Borac ste za prava LGBT populacije. Kako to do\u017eivljava radikalni islam?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Ekstremisti bilo koje vrste, vjerski, nacionalisti\u010dki, feministi\u010dki su ekstremni jer su nesigurni. Oni \u0107e re\u0107i da to nije tako. Ali kroz istoriju, iskazivanje seksualnosti je bilo prijetnja onima \u010diji identitet nije bio \u010dvrst. Da bi nadomjestili slabost svog identiteta, oni su \u017eeljeli kontrolu i mo\u0107. Re\u0107i \u0107u ne\u0161to \u0161to mo\u017eda nigdje drugo ne\u0107ete \u010duti &#8211; Ja vjerujem da \u0107e pokret\u00a0 za dostojanstvo LGBT populacije posti\u0107i svoj cilj u islamskom svijetu, prije nego \u0161to \u0107e se \u017eene izboriti za jednakost. Mislim da LGTB vi\u0161e nije tabu kakav je nekad bio, \u010dak ni u islamskom svijetu. Toliko muslimana se ovih dana deklari\u0161e kao homoseksualci, \u0161to jo\u0161 uvijek nije dovoljno, ali ih je sve vi\u0161e. I ono \u0161to je meni interesantno, barem u Sjevernoj Americi, jeste to \u0161to je ve\u0107a sramota biti homofob, nego seksista. Ho\u0107u da ka\u017eem da mladi muslimani koji studiraju u Americi ili Kanadi, kako bi imali kredibilitet da se bore za svoja prava kao muslimani, moraju prihvatiti postojanje gejeva i lezbejki oko sebe. Isto ne va\u017ei i za prihvatanje \u017eena oko sebe. To je moj problem sa prethodnom generacijom feministkinja, koje su danas starije feministkinje, \u0161to one stvaraju bizarne i ru\u017ene alijanse sa desni\u010darskom strujom u islamu, ali nikada ih ne zovu desni\u010darima, ve\u0107 autenti\u010dnim muslimanima ili samo muslimanima. Spremne su da prozivaju hri\u0161\u0107anske desni\u010dare, ili jevrejske desni\u010dare, ali starije feministkinje ne govore isto o tim islamskim konzervativcima koji osporavaju \u017eenama njihova prava. Nikada ih ne nazivaju muslimanskim desni\u010darima, \u0161to je velika hipokrizija me\u0111u zapadnim feministkinjama danas.<\/p>\n<p><strong><em>Borac ste za prava \u017eena i LGBT populacije u islamskom svijetu. Koliko vam to privatno pri\u010dinjava probleme, i da li vas ti problemi \u010dine, zapravo, ja\u010dom?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>Donedavno sam imala veliki zdravstveni problem, fizi\u010dki, jer sam se sna\u017eno borila, a zbog mog rada ljudi su me stalno zvali &#8211; mo\u017ee\u0161 li do\u0107i ovamo ili u\u010diniti ovo, i ja sam se osje\u0107ala krivom ako ih odbijem, pa bih to u\u010dinila.\u00a0 Nisam vodila brigu o sebi, nisam jela dovoljno, nisam dovoljno spavala, tako da sam pro\u0161log ljeta morala nau\u010diti ponovo kako da di\u0161em pravilno. Danas sam mnogo zdravija i sretnija, i mirnija, vi\u0161e u miru sa sobom, jer u\u010dim kako da ka\u017eem \u201cne\u201d. Ba\u0161 sam svom kolegi govorila o tome da kada profesori predaju o dru\u0161tvenim promjenama, o socijalnom preduzetni\u0161tvu, o tome kako biti katalizator promjena, oni imaju dobre teorije, ali ne bave se ljudskim faktorom koji se sam mora naporno boriti za promjene. Zbog toga sam odlu\u010dila da u sljede\u0107em semestru na svojim predavanjima na Njujor\u0161kom univerzitetu uvrstim i tu temu \u2013 kako brinuti o sebi. Jer vi ne mo\u017eete biti od koristi drugima, ako ne vodite brigu o sebi.<\/p>\n<p><strong><em>\u0160ta je to \u0161to vas toliko motivi\u0161e i \u0161to vam daje snagu da istrajete u svojoj borbi?<\/em><\/strong><\/p>\n<p>To je moja zahvalnost Bogu. Na \u010demu sam zahvalna? Moja porodica i ja smo izbjegli iz Ugande i doselili u Kanadu i ja na po\u010detku knjige pri\u010dam o tome kako nam je u Kanadi, zajedno sa materijalnim stvarima, data slobda. Nismo morali proliti krvi ili se boriti oru\u017ejem za tu slobodu, ona nam je data, to je bio dar. I svaki dan osje\u0107am potrebu da zaradim taj dar, koriste\u0107i svoje slobode na najkonstruktivniji na\u010din. Tako svaki dan ne zahvaljujem samo Bogu zbog toga \u0161to smo dospjeli u slobodno dru\u0161tvo, ve\u0107 ga molim da mi pomogne da i dalje budem dostojna tih sloboda. To je zaista zahvalnost koja me vodi. Jedna od stvari kojima u\u010dim svoje studente jeste da je njihov gnjev zbog socijalne nepravde u redu ako je to polazna ta\u010dka za postizanje promjena, ali ljutnja nije osje\u0107anje s kojim je prijatno \u017eivjeti, treba na\u0107i pozitivnu motivaciju u \u017eivotu, a za mene je to zahvalnost.<\/p>\n<p>&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;&#8212;-<\/p>\n<p><em>Izvodi iz biografije Irshad Manji:<\/em><\/p>\n<p><em>Irshad Manji je kanadska knji\u017eevnica, novinarka i kriti\u010darka islamskog fundamentalizma. Ro\u0111ena je u Ugandi 1969. godine. Nakon protjerivanja ju\u017enoazijskih emigranata, seli se u Kanadu, gdje paralelno poha\u0111a javnu i vjersku \u0161kolu. Diplomu je stekla na univerzitetu British Colubia, nakon \u010dega postaje urednica dnevnih novina i politi\u010dkih emisija u kojima iznosi svoje liberalne stavove o manjinama u islamu. Osniva\u010d je humanitarne organizacije Itjihad \u010diji je cilj razvijanje i podsticanje kriti\u010dkog razmisljanja i ohrabrivanje druga\u010dijeg misljenja. Saradnica je Evopske fondacije za demokratiju, te voditeljka projekta ,,Moralna Hrabrost\u201c na univerzitetu New York. Autorka je vi\u0161estruko nagra\u0111ivanog dokumentarca ,,Borba bez straha\u201c u kojem istra\u017euje istoriju islama.<\/em><\/p>\n<p><em>Postala je svjetski slavna knjigom ,,Problem sa islamom danas\u201c, prevedenom na vi\u0161e od trideset jezika u kojoj poku\u0161ava pomiriti vjeru u Allaha i ljubav prema slobodi, pozivaju\u0107i na reformu islama. Manji o\u0161tro kritikuje podre\u0111enu ulogu \u017eene u islamu, islamski antisemitizam, nekriti\u010dko prihvatanje i tuma\u010denje Kurana i netoleranciju prema manjinama. Borbu protiv nasilja i kr\u0161enja ljudskih prava u Bo\u017eije ime Manji nastavlja i u svojoj drugoj knjizi ,,Allah, sloboda i ljubav\u201c, u kojoj poziva sve ljude, bez obzira na vjeroispovijest, da mr\u017enji, netoleranciji i strahu, suprotstave \u010dvrstinu i univerzalne ljudske vrijednosti.<br \/>\n<\/em><\/p>\n<p>Razgovarao Dragan Bursa\u0107<br \/>\nPrevod Milica Plav\u0161i\u0107<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.6yka.com\/novost\/22873\/irshad_manji_sloboda_je_dar_koji_treba_zaraditi\">Buka<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Irshad Manji je progla\u0161ena feministkinjom 21. vijeka, prema magazinu Ms, a Ameri\u010dko dru\u0161tvo za unaprije\u0111enje islama, proglasilo ju je muslimanskim vo\u0111om sutra\u0161njice.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":82511,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-82510","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82510","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=82510"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82510\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/82511"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=82510"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=82510"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=82510"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}