{"id":82483,"date":"2012-04-28T13:09:27","date_gmt":"2012-04-28T11:09:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=82483"},"modified":"2012-04-28T13:09:27","modified_gmt":"2012-04-28T11:09:27","slug":"zasto-kijamo-zasto-nam-igra-oko-zasto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/28\/zasto-kijamo-zasto-nam-igra-oko-zasto\/","title":{"rendered":"Za\u0161to kijamo, za\u0161to nam “igra” oko, za\u0161to…"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Za\u0161to nam “igra” oko<\/strong><\/p>\n

\u0160ta se de\u0161ava? “Tik” u medicini podrazumijeva bilo koju nevoljnu radnju nekog dijela tijela. U ovom slu\u010daju, rije\u010d je o onim pomalo dosadnim trzajima koje mo\u017ee proizvoditi mi\u0161i\u0107 u blizini oka, ali i u drugim dijelovima tijela, kao \u0161to je na primjer koljeno, i koji mogu, i bez ikakvog razloga, potrajati i po cijeli dan.<\/p>\n

“Sitni mi\u0161i\u0107i ponekad se ‘razigraju’ pod ko\u017eom kada je osoba uzbu\u0111ena ili pod stresom”, obja\u0161njava dr. Jefrey Cain, iz Dje\u010dije bolnice Colorado u Denveru, a prenosi “Fox news”.<\/p>\n

“Tijelo vam na taj na\u010din poru\u010duje da je pod stresom ili da ste umorni”, ka\u017ee dr. Cain. “Kada vam ‘igra’ oko, naj\u010de\u0161\u0107e je u pitanju zamor, od vi\u0161esatnog rada na ra\u010dunaru, recimo.”<\/p>\n

\u0160ta da radite? “U ve\u0107ini slu\u010dajeva, ovi trzaji mi\u0161i\u0107a oka nisu ozbiljan problem”, obja\u0161njava dr. Cain. U su\u0161tini, tijelo vam samo poru\u010duje da vam treba odmor, ali uzrok ove pojave ponekad mo\u017ee biti i anksioznost ili prekomjeran unos kofeina ili alkohola.<\/p>\n

Pustite sebi muziku koju volite, fokusirajte se na ne\u0161to \u0161to vas opu\u0161ta, i – udaljite se od ra\u010dunara.<\/p>\n

Za\u0161to ki\u0161emo<\/strong><\/p>\n

Ponekad najavljuje bolest, ponekad je samo smije\u0161na i iritiraju\u0107a pojava (na primjer kad ne mo\u017eete da prestanete da ki\u0161ete, tako da ve\u0107 svima oko vas postane smije\u0161no da vam govore “nazdravlje”), ova mala “unutra\u0161nja eksplozija”, kao i ka\u0161alj, po\u010dinje udisanjem vazduha i “zatvaranjem” glasnih \u017eica. Ali, kad je kihanje u pitanju, jezik i resica blokiraju vazdu\u0161ni put, tako da umjesto samo na usta on “izlije\u0107e” i na nos. Ako ste bolesni, kihanjem \u0107ete u okolinu “lansirati” i milione bacila.<\/p>\n

Za\u0161to ki\u0161emo? Kao \u0161to prilikom ka\u0161ljanja izbacujemo \u0161tetan “vi\u0161ak” iz disajnih puteva, kad ki\u0161emo izbacujemo ono \u0161to nam “napada” nos: polen, pra\u0161inu, bakterije, viruse…<\/p>\n

Kihanje je na\u010din na koji na\u0161e tijelo odr\u017eava sinuse i nosnu \u0161upljinu \u010distom. Ali, postoje i druge situacije u kojima ki\u0161emo, na primjer kad pogledamo u Sunce ili jako svjetlo – tada je u pitanju fotosenzitivno refleksno kihanje.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete da uradite? Pa, kihanje uglavnom ne mo\u017eete da sprije\u010dite, mo\u017eete samo da se pobrinete da ne ki\u0161ete u pravcu drugih ljudi u va\u0161oj okolini. Naravno, ne\u0107e vam biti ni\u0161ta ako uspijete da se uzdr\u017eite da ne kihnete, ali nema razloga, najbolje je da sve ide svojim prirodnim tokom. Samo koristite maramice i poslije toga operite ruke.<\/p>\n

Za\u0161to nam trne neki dio tijela<\/strong><\/p>\n

Kada je neki nerv iziritiran iz bilo kojeg razloga, a signal koji uobi\u010dajeno \u0161alje do mozga na neki na\u010din ometen, kao na primjer kad du\u017ee vrijeme sjedite u nezgodnom polo\u017eaju, javi\u0107e se osje\u0107aj utrnulosti u tom dijelu tijela.<\/p>\n

“Medicinski izraz za to je parestezija”, obja\u0161njava dr. Cain, “a zna\u010di da tijelo osje\u0107a ne\u0161to \u0161to nije uobi\u010dajen neurolo\u0161ki odgovor i zato on za mozak nema nikakvog smisla.”<\/p>\n

Komunikacija izme\u0111u razli\u010ditih dijelova tijela funkcioni\u0161e po principu slanja elektri\u010dnih signala iz nekog dijela tijela do mozga i obratno. Recimo da se cijelom te\u017einom oslonite na lakat: nerv se tu sabija i ne mo\u017ee da \u0161alje uobi\u010dajeni signal do mozga, organizam to prepoznaje kao ne\u0161to \u0161to “nije u redu” i taj dio tijela trne.<\/p>\n

\u0160ta mo\u017eete da uradite? Najbolje je da se malo razmrdate ili izmasirate dio tijela koji vam je utrnuo. To naj\u010de\u0161\u0107e rje\u0161ava problem u roku od nekoliko minuta u najgorem slu\u010daju.<\/p>\n

Ali, ako imate utisak da “trnete” \u010de\u0161\u0107e nego \u0161to vam se to ranije de\u0161avalo, mo\u017eda ne bi bilo lo\u0161e da odete kod ljekara, jer to mo\u017ee biti simptom dijabetesa, nedostatka nekog vitamina ili pritiska kosti na nerv, \u0161to mo\u017ee ostaviti ozbiljne posljedice ako se ne lije\u010di na pravi na\u010din.<\/p>\n

Za\u0161to se je\u017eimo<\/strong><\/p>\n

Kada se naje\u017eimo, si\u0107u\u0161ni mi\u0161i\u0107i u korijenu dlake se aktiviraju i podi\u017eu je. Kada je hladno, “podignute” dlake stvaraju barijeru koja doprinosi boljem \u010duvanju toplote. I mada je to prirodan odgovor na hladno\u0107u, koji i dalje “radi” za \u017eivotinje koje imaju krzno, sa gubitkom tjelesnih malja koji smo do\u017eivjeli tokom evolucije, za ljude to vi\u0161e nema mnogo smisla.<\/p>\n

Ponekad se naje\u017eimo i kada smo pod stresom ili se upla\u0161imo. To je tako\u0111e naslije\u0111e iz davnina, koje u \u017eivotinjskom svijetu jo\u0161 ima svrhu: nakostrije\u0161ena \u017eivotinja izgleda opasnije.<\/p>\n

Desi se i da zadovoljstvo, seksualno uzbu\u0111enje ili \u010dak i slu\u0161anje omiljene pjesme izaziva ovakvu reakciju, ali nau\u010dnici nisu sigurni za\u0161to. Ali, ako se naje\u017eite jer vas je dodirnula osoba koja vam se dopada, to je znak da se osje\u0107ate dobro – samo u\u017eivajte.<\/p>\n

Za\u0161to nam izlaze modrice<\/strong><\/p>\n

Kada se udarimo, sitni krvni sudovi koji se nalaze tik ispod ko\u017ee se o\u0161tete i male koli\u010dine krvi se izlivaju u okolno tkivo. U prvom trenutku, modrica je obi\u010dno ljubi\u010dasta, jer krv koja se izlije van krvnog suda potamni po\u0161to u nju vi\u0161e ne sti\u017ee kiseonik iz plu\u0107a. Modrica zatim prolazi kroz razli\u010dite “faze”, \u0161to se zavr\u0161ava blijedo\u017eutom ili braonkastom, jer tijelo po\u010dinje da se osloba\u0111a tog vi\u0161ka krvi, dok kona\u010dno ne nestane.<\/p>\n

Modrice nemaju neku naro\u010ditu svrhu, to je prosto pokazatelj neke povrede, manje ili ve\u0107e. “Modrice su samo faza u procesu izlije\u010denja, i nemaju neki naro\u010diti zna\u010daj”, ka\u017ee dr. Cain, “i jedino \u0161to treba da uradite je da sa\u010dekate da vas pro\u0111u.”<\/p>\n

Ipak, ako vam modrice izlaze svaki \u010das, ili ako \u010desto ne mo\u017eete da se sjetite da ste se udarili a imate modrice, trebalo bi da odete kod ljekara za svaki slu\u010daj. Isto va\u017ei i za pojavu podliva koji zahvataju velike povr\u0161ine.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Da li ste se nekad zapitali za\u0161to vam “zaigra” oko, za\u0161to kijamomo ili nam izlaze modrice?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":82484,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-82483","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82483","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=82483"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82483\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/82484"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=82483"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=82483"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=82483"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}