{"id":82417,"date":"2012-04-27T11:59:55","date_gmt":"2012-04-27T09:59:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=82417"},"modified":"2012-04-27T11:59:55","modified_gmt":"2012-04-27T09:59:55","slug":"u-gostima-kod-kurda","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/27\/u-gostima-kod-kurda\/","title":{"rendered":"U gostima kod Kurda"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/snezana_radojicic.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-full wp-image-82418\" title=\"snezana_radojicic\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/snezana_radojicic.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"203\" srcset=\"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/snezana_radojicic.jpg 300w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/snezana_radojicic-235x159.jpg 235w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/snezana_radojicic-75x50.jpg 75w, https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/snezana_radojicic-220x148.jpg 220w\" sizes=\"(max-width: 300px) 100vw, 300px\" \/><\/a>Pi\u0161e: Sne\u017eana <strong>RADOJI\u010cI\u0106<\/strong><\/p>\n<p>Ne\u0107u imati vremena da posetim isto\u010dnu Tursku koju uglavnom naseljavaju Kurdi. A provesti tri meseca u ovoj zemlji i ne upoznati pripadnike naroda koji \u010dini skoro \u010detvrtinu od ukupnog tuskog \u017eivlja i \u010dija sudbina je rak-rana svake ovda\u0161nje vlade jo\u0161 od vremena Ataturkove revolucije, zna\u010di propustiti mo\u017eda najzanimljivije i najegzoti\u010dnije iskustvo u Turskoj. Za taj propust delom sam i sama kriva, jer sam prave\u0107i plan pedalanja kroz Tursku uzela zdravo za gotovo upozorenja mojih veoma bri\u017enih prijatelja da nikako ne idem sama u taj deo zemlje. Sasvim sam smetnula s uma da je ve\u0107ina cikloturista pratila upravo isto\u010dne puteve idu\u0107i iz Turske u Iran i da nikada niko nije imao nikakvih problema \u2014 naprotiv, sva iskustva bila su nagla\u0161eno pozitivna a opisi do\u017eivljenog uvek u superlativima. No, te\u0161im se zbog \u010dinjenice da ne samo \u0161to ne bih imala dovoljno vremena nego \u0161to je pohod na istok Turske, gde preovla\u0111uju planine preko dve hiljade metara, nemogu\u0107a misija u doba godine kada temperature tek ako po\u010dinju da prebacuju preko nule, i to za najtoplijih dana. Nekom drugom prilikom, rekla sam pomirljivo i prestala da razmi\u0161ljam o tome.<\/p>\n<p>A onda se, malo pre isteka mog boravka u Turskoj, desilo da se na\u0111em i proboravim nekoliko dana u kurdskom okru\u017eenju u Trabzonu.<\/p>\n<p>U ovom gradu ima dosta pripadnika njegovog naroda, obaj\u0161njava mi Adnan, student Tehni\u010dkog univerziteta, koji je ro\u0111en u okolini Vana. Ah, tamo bih htela da idem, da posetim i Van i istoimeno jezero. A volela bih da pedalam i do Karsa, odakle su dvojica njegovih cimera. Druga dvojica su tako\u0111e Kurdi, jedan je iz okoline Merdena \u2014 koji bih tako\u0111e \u017eelela da posetim \u2014 a drugi iz Istanbula \u2014 mog verovatno najve\u0107eg propusta na ovoj turi. Pa pri\u010dajte mi, ljudi, o tom istoku Turske, o zemlji Kurdistan koja postoji samo kao geografski pojam, o obi\u010dajima i osobinama najbrojnijeg naroda bez dr\u017eave koji je pak star koliko i najstarija carstva na ovim prostorima?<\/p>\n<p>I moja petorica dioma\u0107ina, dve devojke koje su do\u0161le da mi po\u017eele dobrodo\u0161licu, te jo\u0161 \u010detvorica njihovih drugara, studenata koji dolaze u kasnu posetu, poku\u0161avaju da mi \u0161to kra\u0107e i jednostavnije ispri\u010daju ono \u0161to je najbitnije da znam o Kurdima.<\/p>\n<p>Poti\u010du iz indoevropskog plemena, odakle i Sloveni ili Germani. Govore kurumand\u017ei, koji je glavni dijalekat njihovog zapadnoiranskog jezika. Na tom jeziku pisane su njihove basne i njihova poezija, cela stara kurdska knji\u017eevnost. Na\u017ealost, savremeni kurdski pisci ne pi\u0161u na kurumand\u017eiju, jer se taj jezik ne u\u010di u \u0161kolama, zbog \u010dega ubrzano umire.<\/p>\n<p>Pitam ih da li ga oni govore, pa ih zamolim da ka\u017eu ne\u0161to na njemu. Odmah pristanu i, dok razgovaraju na kurdskom, namerno nagla\u0161avaju re\u010di koje su sli\u010dne ili iste i u slovenskim jezicima. Uvo\u0111enje kurdskog jezika u \u0161kole i institucije me\u0111u najva\u017enijim su stavkama za koje se bore Kurdi.<\/p>\n<p>Mustafa, jedan od Adnanovih cimera, ka\u017ee da bi bio zadovoljan kada bi vlada odobrila Kurdima pravo da se \u0161koluju na maternjem jeziku. \u201cNe moraju da nam daju dr\u017eavu, ali neka nam vrate na\u0161 jezik u \u0161kole i ustanove. Ovako nas smi\u0161ljeno ubijaju na duge staze, jer kad izumre jezik, umire i kultura tog naroda\u201d, obja\u0161njava mi svoj stav. On je student istorije, kurdske i turske, a izgledom i harizmom kojom zra\u010di kada pri\u010da o svom narodu neodoljivo me podse\u0107a na \u010cegevaru. Kasnije, sazna\u0107u da je njegova porodica stra\u0161no postradala u pogromima koje je pre deset-petnaest godina po\u010dinila turska vojska nad Kurdima. Zbog toga, Mustafa je zagri\u017eeni nacionalista \u2014 kako ga opisuje Adnan. I obja\u0161njava mi \u0161ta to zapravo zna\u010di, na primeru PKK, Kurdske radni\u010dke partije koju \u0107e svaki Tur\u010din, pa i on, Adnan, nazvati teroristi\u010dkom, dok su za Mustafu njeni pripadnici slobodna gerila koja se bori za slobodu.<\/p>\n<p>Mustafina \u017eelja je da se vrati u rodni Kars kad zavr\u0161i studije i da tamo, na maternjem jeziku, podu\u010dava mlade Kurde njihovoj istoriji. A ona je duga i bogata. Mustafa tvrdi da su na prosotrima dana\u0161nje Male Azije Kurdi \u017eiveli jo\u0161 u vreme stare Mesopotamije. Po dolasku Turaka, me\u0161ali su se sa njima, ali su zadr\u017eali svoj jezik i obi\u010daje. U sedmom veku Arapi su ih pokorili i islamizirali.<\/p>\n<p>Sti\u010dem utisak da su Kurdi veoma religiozni i da se stro\u017ee pridr\u017eavaju islamskih pravila od mnogih Turaka. Tako u petak, ovi momci odlaze u d\u017eamiju, na molitvu. Jedino Adnan ostaje u ku\u0107i zbog mene, da bi mi pravio dru\u0161tvo i na\u0161ao mi se kao mi bude zatrebala neka pomo\u0107. Ali dok pri\u010damo, vrlo \u010desto \u010dujem re\u010denicu da je to \u0161to radi haram (greh): haram je \u0161to propu\u0161ta molitvu, \u0161to prima na konak \u017eenu, \u0161to odr\u017eava (onlajn) veze sa nekoliko devojaka koje je tako\u0111e ugostio preko Kau\u010d surfing liste\u2026 Posebno ga mu\u010di gri\u017ea savesti zbog stavova koje ima o mu\u0161ko-\u017eenskim odnosima. Naime, Adnan smatra da bi mladi\u0107 i devojka trebalo da \u017eive skupa barem godinu dana pre nego \u0161to se ven\u010daju. A to je, naravno, haram jer bi takva veza podrazumevala seks, koji je pre braka najstro\u017ee zabranjen.<\/p>\n<p>Oprezno ga ispitujem o ovoj temi i ostajem u \u0161oku kada mi ispri\u010da kako su u Turskoj, a posebno na istoku, gotovo svakodnevni slu\u010dajevi da bra\u0107a ili o\u010devi ubiju sestru odnosno \u0107erku, zbog toga \u0161to su saznali da je imala seksualnu vezu sa nekim momkom. \u201cNovine su pune toga\u201d, ka\u017ee Adnan.<\/p>\n<p>Poku\u0161avam da saznam \u0161ta on misli o tome, ali ne uspevam ne zato \u0161to izbegava odgovor ve\u0107 zbog toga \u0161to je i sam zbunjen. \u017dive\u0107i u Trabzonu, upoznaju\u0107i pomalo i druge kultrue, njegovi vidici su se pro\u0161irili, ali tardicionalno vaspitanje koje nosi iz porodice veoma je jako. \u010cini mi se da Adnan \u010dvrsto veruje kako bi po\u010dinio u\u017easan haram ukoliko bi imao odnose sa nekom \u017eenom pre ven\u010danja; ili je mo\u017eda tasj greh ve\u0107 po\u010dinio pa ga sada izjeda krivica? Jer ko o \u010demu, a mi se neprestano vra\u0107amo na temu \u017eena koje su imale seksualnu vezu sa mu\u0161karcem, koje su rodile dete a nisu se udale. Zanima ga \u0161ta ja mislim o tome, i ostaje nezadovoljan kada \u010duje da smatram to li\u010dnim izborom svake \u017eene, o kome niko nema prava da sudi. \u017dao mi je, Adnane, ali iako mi je pone\u0161to iz islamske tradicije blisko, budu\u0107i da je identi\u010dno patrijarhalnim nazorima, ipak ne mogu da zamislim da \u017eivim u svetu u kome mi obi\u010daji nala\u017eu da nemam pravo na sopstveni izbor partnera, vrste relacije sa njim, \u017eivota koji \u0107u \u017eiveti.<\/p>\n<p>Adnan ka\u017ee da razume, ali nisam sasvim sigurna. Deluje rastrzano izme\u0111u islama i modernog, izme\u0111u Bliskog Istoka i Evrope. Na momente, njegovi stavovi zvu\u010de kao paradigma dana\u0161nje Turske: ni tamo ni ovamo, ve\u0107 negde izme\u0111u, u kontrastima i krajnostima. Kurdsko poreklo i nasle\u0111e dodatno ote\u017eavaju stvar jer Adnan veruje da odbacivanjem stroge tradicije zapravo pristaje uz tursku zvani\u010dnu politiku koja te\u017ei evropejizaciji, a pristaju\u0107i uz nju, posredno je saglasan i sa obespravljivanjem svog naroda. Izlaz sa sebe vidi u tome da zavr\u0161i master i ode nekud u inostranstvo, kao i nekoliko miliona njegovih sunarodnika koji su razbacani posvuda po Evropi i Americi. Veruje da \u0107e tamo na\u0107i bolji \u017eivot, sre\u0107u i mir za sebe \u2014 daleko od svoje porodice, daleko od zbunjujuce tradicije, daleko od nepriznate zemlje Kurdistan.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/gea-tour.com\/2012\/04\/u-gostima-kod-kurda\/\">gea-tour.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>A onda se, malo pre isteka mog boravka u Turskoj, desilo da se na\u0111em i proboravim nekoliko dana u kurdskom okru\u017eenju u Trabzonu.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":82418,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-82417","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82417","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=82417"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82417\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media\/82418"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=82417"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=82417"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=82417"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}