{"id":82324,"date":"2012-04-26T11:53:27","date_gmt":"2012-04-26T09:53:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=82324"},"modified":"2012-04-26T11:53:27","modified_gmt":"2012-04-26T09:53:27","slug":"konoplja-%e2%80%93-politicko-civilizacijska-prijevara-epohe","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/26\/konoplja-%e2%80%93-politicko-civilizacijska-prijevara-epohe\/","title":{"rendered":"Konoplja \u2013 politi\u010dko civilizacijska prijevara epohe"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Golgota<\/p>\n

U bespu\u0107ima dana\u0161njeg uru\u0161avanja biolo\u0161ko civilizacijskih postignu\u0107a homo sapiensa, a sve na tragu izgradnje i perpetuiranja dru\u0161tvenih odnosa u kojima 1% populusa konzumira 99% svega vrijednog na zemlji imam moralnu potrebu progovoriti (a poradi osvje\u0161\u0107ivanja ljudske zavedene i indoktrinirane populacije) o globalnom grijehu kojeg elite kontinuirano i neka\u017enjeno pimjenjuju na cijelom \u010dovje\u010danstvu te stoga i nad malom Hrvatskom. Naravno da sam svjestan mogu\u0107nosti da vojnici hapa\u010dkog sustava ovo javno promi\u0161ljanje proglase bogohuljenjem (jer nagriza njihovu na dogmi i nasilju uspostavljenu svekoliku poziciju). I sasvim je komotno \u017eivjeti u zabludi kada ti dr\u017eavni sustav kroz odgojno obrazovni mlin te religija kroz svoju dogmu cijeli \u017eivot ispiru mozak o ovom \u201egrijehu\u201c a sve u cilju poslu\u0161nosti i pokornosti onima 1%. Da, da i visoki religijski kler spada u onih 1% koji svim silama podupire \u017eivotnost ove prijevare. I moja malenkost je ve\u0107i dio \u017eivota \u201eu\u017eivala\u201c u toj nametnutoj komociji neznanja usprkos diplomama ovih i onih fela.<\/p>\n

A radi se o skrivenoj informaciji (znanju) o jednoj bo\u017eanskoj biljci koju su jude raznih fela, ja ih nazivam bolesnim globalnim jebivjetrima, temeljem la\u017ene i iskonstruirane optu\u017enice prognali u pakao…<\/p>\n

\u201cI posijat \u0107u za njih biljku o kojoj \u0107e se nadaleko \u010duti, i ne\u0107e vi\u0161e biti gladi na ispa\u0107enoj Zemlji\u201d, Ezekiel, 34:29.<\/p>\n

Dakle \u2013 konoplja oliti canabis sativa (ali ne marihuana), ta an\u0111eoski \u010dudna biljka koja opona\u0161a \u201eboga\u201c ro\u0111enjem kao \u201ehermafrodit\u201c. Stara je istina da u ratu najprije strada istina. Nigdje se to ne mo\u017ee vidjeti bolje nego u takozvanom ratu protiv droga. Po\u010dev\u0161i s histeri\u010dnom medijskom kampanjom ameri\u010dkog Hearst pressa o \u00abludilu od d\u017eointa\u00bb po\u010detkom 1930-ih, slika kanabisa ili konoplje preobrazila se iz vrijedne kulture za vlakna i va\u017enog izvora ulja i lijeka u \u00abpoganu vra\u017eju travu s korijenjem u paklu\u00bb. Bilo namjerno ili slu\u010dajno, suzbijanje konoplje poplo\u010dilo je put dramati\u010dnoj preobrazbi svjetske ekonomije. Po\u010dev od doba rata Rima i Kartage za prevlast nad tr\u017ei\u0161tem iste. \u0160to je zapravo u pozadini preobrazbe iz hvalospjeva kraljici biljaka u krajnju destruktivnu pokudu. Odakle potreba svjetskih mo\u0107nika da konoplju (hemp) preimenuju u \u201emarijuanu\u201c (marihuana) i kao takvu rigorozno stave van zakona. Naravno sam naziv su pokupili od meksikanaca koji su \u017evakali i pu\u0161ili li\u0161\u0107e te kako su oni zvali \u201emarijuana\u201c te obzirom da su primijetili da ista djelomi\u010dno usporava fiziku pokreta \u010dovjeka jednostavno su istu prozvali opasnom po \u017eivot (marihuanom) usprkos tome \u0161to do danas nije dokazana ni jedna konkretna smrt kao posljedica konzumacije iste nasuprot duhanu i alkoholu. Zato treba inzistirati na nazivu konoplja koja definitivno nije opasna ni po tijelo ni po um \u010dovjeka. Ona ne predstavlja opasnost \u0161iroj javnosti, ve\u0107 je velika prijetnja naftnim kompanijama, alkoholnoj i duhanskoj mafiji, te velikom broju kemijskih korporacija (koje proizvode lijekove). Velike biznis kompanije, s puno novca i utjecaja, skrivaju istinu od ljudi. Istina je da kad bi se konoplja po\u010dela koristiti za golemi niz komercijalnih proizvoda, ona bi stvorila atomsku bombu u industriji, vjerojatno revoluciju! Najbogatijih onih 1% su se zato urotili za \u0161irenje dezinformacija o biljci koja, kad bi se pravilno koristila, mogla bi upropastiti njihove kompanije.<\/p>\n

Koja je to fenomenalna povijest konoplje koju je trebalo zatrti proskribiranim imenom \u201emarijuana\u201c…!<\/p>\n

I sama Encyclopedia Britannica koja se preko 150 godina tiskala na papiru izra\u0111enom od konoplje decidirano navodi;<\/p>\n

1. Svi ud\u017ebenici do 1880. godine bili su napravljeni od papira dobivenog preradom konoplje ili lana (Jack Frazier. Hemp Paper Reconsidered. 1974.)<\/p>\n

2. Bilo je legalno pla\u0107ati porez konopljom u Americi od 1631. pa sve do ranih 1800-ih. (LA Times. 12. kolovoz 1981.)<\/p>\n

3. Odbijanje uzgoja konoplje u Americi tijekom 17. i 18. stolje\u0107a bila je \u010dak ka\u017enjivo zakonom! Mogli ste biti u zatvoreni u saveznoj dr\u017eavi Virginiji zbog odbijanja uzgoja konoplje od 1763. do 1769. godine (G.M. Herdon Hemp in Colonial Virginia).<\/p>\n

4. George Washington, Thomas Jefferson i drugi o\u010devi Amerike su uzgajali konoplju. (Dnevnici Washington-a i Jefferson-a. Jefferson je donio sjeme konoplje iz Kine do Francuske, te potom i do Amerike.)<\/p>\n

5. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica papira u Americi, a koja je prera\u0111ivala konoplju. Tako\u0111er, rat se 1812. godine vodio oko konoplje. Napoleon je \u017eelio sprije\u010diti izvoz konoplje iz Moskve u Englesku. (Jack Herer. Emperor Wears No Clothes)<\/p>\n

6. Tisu\u0107ama godina, 90% svih brodskih jedara i konopa (u\u017eeta) su spravljeni od konoplje. Rije\u010di \u201cplatno\u201d je nizozemska rije\u010d za konoplju (kanabis). (Webster's New World Dictionary.)<\/p>\n

7. 80% svih tekstila, tkanine, odje\u0107e, posteljine, ru\u010dnika itd. su izra\u0111ivane od konoplje sve do 1820-te, odnosno do po\u010detka kori\u0161tenja pamuka za tkaninu.<\/p>\n

8. Prve Biblije, karte, pomorske mape, zastave, prvi nacrti Deklaracije nezavisnosti i prvi Ustav SAD-a su napravljeni od konoplje. (U.S. Government Archives.)<\/p>\n

9. Prvi uzgajani usjevi u mnogim ameri\u010dkim dr\u017eavama su bili usjevi konoplje. 1850-a je bila godina vrhunca za proizvodnju u Kentucky-u gdje je te godine proizvedeno 40.000 tona konoplje. Sve do 20.-og stolje\u0107a konoplja je zaslu\u017ena za najve\u0107i priljev novca u dr\u017eavnu blagajnu Amerike. (State Archives.)<\/p>\n

10. Najstariji poznati zapisi o uzgoju konoplje dolaze iz Kine jo\u0161 prije 5.000 godina, iako proizvodnja konoplje vjerojatno se\u017ee jo\u0161 i do drevnog Egipta.<\/p>\n

11. Rembrandtova, Van Goghova, Gainsboroughova, kao i djela ve\u0107ine ostalih slikara iz tog doba, bila su uglavnom slikana na platnima od konoplje.<\/p>\n

12. 1916.g., Vlada SAD-a predvidjela je da \u0107e do 1940-ih svi papiri biti zamijenjeni papirom od konoplje i da ne\u0107e vi\u0161e biti potrebe za sje\u0107om stabala. Izvje\u0161\u0107a studija Vlade izvjestila su da je 1 jutar (jedinica za zemlju) konoplje jednako iskoristiv kao 4,1 jutar stabala. Bilo je u planu provesti u djelo neke dijelove tog izvje\u0161\u0107a, ali je konoplja kasnije zabranjena. (U.S. Department of Agriculture Archives.)<\/p>\n

13. Kvalitetne boje i lakovi su spravljeni od ulja sjemenki konoplje sve do 1937. godine. U Americi se 1935. godine 58.000 tona sjemena konoplje iskoristilo za proizvodnju boja i lakova. (Svjedo\u010denje Shermana Williamsa (Paint Co.) prije Marihuana Tax Act-a (Zakona o porezu na marihuanu) ameri\u010dkog Kongresa iz 1937.g.)<\/p>\n

14. Model-T, auto koji je napravio Henry Ford bio je pogonjen benzinom konoplje a sam je automobil tako\u0111er bio izgra\u0111en od konoplje! Na njegovom velikom imanju, Ford je fotografiran u vlastitom polju konoplje (ako se netko \u017eeli uvjeriti evo link na sliku http:\/\/www.newagecitizen.com\/images\/FordHempFarmera.JPG ). Automobil \u201cnapravljen od tla\u201d imao je kontrolne plo\u010de tako\u0111er izra\u0111ene od konoplje \u010dija je \u010dvrsto\u0107a 10 puta ja\u010da od \u010delika. (Popular Mechanics, 1941.)<\/p>\n

http:\/\/www.hemp.com\/2011\/01\/henrys-hemp-car-not-so-much-hemp\/<\/p>\n

http:\/\/www.hempcar.org\/ford.shtml<\/p>\n

15. 1938. godine, konoplja je nazivana \u201cBillion dollar crop\u201d (\u201cUsjev od milijardu dolara\u201d). Tada je prvi put usjev koji donosi dobit imao poslovni potencijal da prema\u0161i zaradu milijardu dolara. (Popular Mechanics, velja\u010da 1938.)<\/p>\n

16.Mechanical Engineering Magazine (velja\u010da 1938.) je objavio \u010dlanak pod naslovom \u201cThe Most Profitable and Desirable Crop that Can be Grown\u201d(\u201cNajprofitabilniji i najpo\u017eeljniji usjevi koji se mogu uzgajati.\u201d). U \u010dlanku je objavljeno da kad bi se konoplja uzgajala tehnologijom 20.-og stolje\u0107a da bi usjevi konoplje bili jedni od najve\u0107ih poljoprivrednih usjeva u Americi i u svijetu.<\/p>\n

Sljede\u0107e informacije dolaze izravno iz 14-minutnog filma Ministarstva poljoprivrede SAD-a (United States Department of Agriculture) iz 1942.-e koji ohrabruje i podu\u010dava \u201cpatriotske ameri\u010dke poljoprivrednike\u201d da proizvedu 350.000 jutara konoplje svake godine za ratne potrebe, citiram:<\/p>\n

\u201c… [Kada su] Grecian hramovi bili novi, konoplja je ve\u0107 bila davno poznata u slu\u017ebi \u010dovje\u010danstva. Tisu\u0107ama godina, \u010dak i tada, ova je biljka uzgajana za proizvodnju u\u017eadi i tkanine u Kini, te drugdje na istoku. Stolje\u0107ima prije, sve do 1850.-ih, gotovo svi brodovi koji su plovili zapadnim morima su imali u\u017ead i jedra izra\u0111ena od konoplje. Jer, za mornara, konoplja je bila neophodna … Sada, sa filipinskim i isto\u010dno-indijskim proizvo\u0111a\u010dima konoplje koji je stavljaju u ruke japanaca … ameri\u010dka konoplja mora zadovoljiti potrebe na\u0161e vojske i mornarice, kao i na\u0161e industrije … Mornarica naglo tro\u0161i svoje resurse. Kad se to potro\u0161i, ameri\u010dka konoplja mora opet do\u0107i, konoplja za privez brodova, konoplja za vu\u010du, konoplja za pribor i opremu, konoplja nebrojene koristi na brodovima i na obali. Ba\u0161 kao u dane kada je Stari hrabar \u010dovjek plovio morima pobjedni\u010dki, s jedrima od konoplje. Konoplja za pobjedu! (Hemp for victory!)\u201d<\/p>\n

Ovjereni dokaz iz Library of Congress (knji\u017enice Kongresa), koji je prona\u0161ao istra\u017eiva\u010d Jack Herer, opovrgava tvrdnje drugih vladinih agencija koje tvrde da ovaj film \u201cHemp for victory\u201d iz 1942.-e (USDA film) ne postoji.<\/p>\n

Uzgoj i proizvodnja konoplje ne \u0161tete okoli\u0161u. USDA Bulletin #404 je donio zaklju\u010dak da konoplja proizvodi \u010detiri puta vi\u0161e pulpe (sr\u017ei, ka\u0161e) s najmanje \u010detiri do sedam puta manje zaga\u0111enja.<\/p>\n

Iz \u010dasopisa Popular Mechanics, velja\u010da 1938:<\/p>\n

\u201cIma kratku fazu vegetacije i rasta … Mo\u017ee rasti u bilo kojoj dr\u017eavi … Dugo korijenje prodire i ostavlja tlo u savr\u0161enom stanju za sljede\u0107u godinu usjeva. Sa svojim gustim li\u0161\u0107em raste 2 do 3 metra iznad tla … Konoplja, ti novi usjevi neizmjerno mogu doprinijeti ameri\u010dkoj poljoprivredi i industriji.\u201d<\/p>\n

1930.-ih, inovacije u poljoprivrednim strojevima bi izazvale industrijsku revoluciju kad bi se primijenili na konoplju. Samo ovaj resurs (konoplja) mogao je stvoriti milijune novih radnih mjesta koji bi stvorili tisu\u0107e kvalitetnih proizvoda. Konoplja, da nije zabranjena, je mogla izvesti Ameriku (a i \u010ditav svijet) iz Velike Depresije (Great Depression).<\/p>\n

William Randolph Hearst (Citizen Kane) i Hearst Paper Manufacturing Division (Hearts proizvodnja papira) Kimberly-a Clark-a imali su u vlasni\u0161tvu ogromne \u0161umovite povr\u0161ine. Hearst tvrtka radila je uglavnom proizvode od papira. Patty Hearst-ov djed, razara\u010d prirode zbog svoje osobne koristi, gubio je milijarde dolara zbog konoplje.<\/p>\n

1937. godine, DuPont (kompanija koja znanstvenim radom stvara nove proizvode) je patentirala proces dobivanja plastike iz nafte i ugljena. Godi\u0161nje izvje\u0161\u0107e DuPont-a pozvalo je dioni\u010dare da investiraju u njenu novu petrokemijsku industriju. Sintetika kao \u0161to su plastika, celofan, celuloid, metanol, najlon, raylon, dacron, teflon itd., sada su mogla biti napravljena od nafte. Prirodna industrijalizacija konoplje mogla je uni\u0161titi vi\u0161e od 80% DuPont-ovog poslovanja. Andrew Mellon (DuPont-ov bankar) postao je Hoover-ov tajnik riznice (Hoover\u2019s Secretary of the Treasury) i DuPont-ov glavni investitor. Imao je veze sa Morgan-ima, Rockefeller-ima i Rothschild-ima koji su bili tri najve\u0107e bankarske obitelji onda, a borme\u0107 i danas. Mellon je postavio Harry J. Anslinger-a (Mellon je bio stric Anslinger-ove \u017eene) na najvi\u0161u poziciju Federalnog zavoda za narkotike i opasne droge (Federal Bureau of Narcotics and Dangerous Drugs), danas Agencija za suzbijanje droga, DEA (Drug Enforcment Agency).<\/p>\n

Ovi financijski tajkuni \u010desto su odr\u017eavali tajne sastanke. Marihuana je progla\u0161ena opasnom i prijetnjom za njihove multi-milijarderske kompanije. Kako njihova bogatstva ne bi nestala, marihuana se morala istrijebiti. Ti ljudi su uzeli ne ba\u0161 jasnu rije\u010d iz meksi\u010dkog slenga \u201cmarijuana\u201d i gurnuli je u svijest amerikanaca, a kasnije i cijelog svijeta \u2013 i na\u0161e male Hrvatske. I najobrazovaniji ljudi pali su na prijevaru o marijuani i nisu shvatili da se zapravo radi o \u201ebo\u017eanskoj\u201c konoplji dok nije bilo prekasno. Dakle da rezimiramo:<\/p>\n

Do potkraj 19. stolje\u0107a svijet je pokretao sustav koji se temeljio na ugljikohidratima, u kojem su se sva vlakna, goriva i lijekovi za zadovoljenje ljudskih potreba proizvodili fotosintezom, a Sun\u010deva se energija koristila za kombiniranje uglji\u010dnog dioksida i vode u celulozu, osnovni gra\u0111evni materijal prirodnog svijeta. Tijekom 20. stolje\u0107a velik dio tih ugljikohidrata zamijenili su ugljikovodici koji se dobivaju ekstraktivnim industrijama ugljena i nafte. Umjesto konopljinih prirodnih vlakana koja se nisu dala za\u0161tititi patentom do\u0161la su patentirana petrokemijska vlakna. Najlon, poliester i drugi sinteti\u010dki materijali proizvodili su se u golemim koli\u010dinama i promovirali agresivnim reklamama. Umjesto papirnatih vre\u0107ica i kutija stigle su sveprisutne plasti\u010dne vre\u0107ice. Milijarde tih toksi\u010dnih, nerazgradivih predmeta proizvedene su kako bi bile upotrijebljene samo jednom i odba\u010dene da bi onda prona\u0161le put do potoka i rijeka, i s vremenom se stopile u goleme potopljene otoke sme\u0107a u Tihom oceanu i drugim oceanima, osloba\u0111aju\u0107i u morski i ljudski ekosustav toksi\u010dnu tempiranu bombu kemikalija koje naru\u0161avaju hormone. Umjesto da se papir proizvodi iz jednogodi\u0161njih kultura za vlakna, goleme povr\u0161ine drevnih \u0161uma ru\u0161e se i pretvaraju u trije\u0161\u0107e, pa zatim kuhaju s klorom i drugim opasnim kemikalijama kako bi se dobio inferioran proizvod u usporedbi s onim \u0161to zamjenjuje. Uni\u0161tavanje i zaga\u0111ivanje prirodnog svijeta nije jedini \u0161tetan u\u010dinak suzbijanja konoplje – kanabisa.<\/p>\n

Opet, bilo namjerno ili slu\u010dajno, zakoni koji su prihva\u0107eni kako bi se nametnula zabrana poslu\u017eili su kao \u0161ablona za uspostavljanje represivne policijske dr\u017eave sa sve ve\u0107im ograni\u010davanjem sloboda pojedinaca. Pod maskom sprje\u010davanja \u0161teta od \u00abpo\u0161asti droga\u00bb, stanovni\u0161tvo je podvrgnuto prislu\u0161kivanju telefona i drugim metodama nadzora, nametljivim i \u010desto nasilnim policijskim racijama i rasponu metoda kemijskog nadzora, uklju\u010duju\u0107i nametnuto testiranje kose, urina i sline. Ve\u0107inu trenutne zatvorske populacije \u010dine nenasilni prekr\u0161itelji zakona o drogama, posebno u Sjedinjenim Dr\u017eavama gdje je privatizacija zatvora stvorila represivnu ali vrlo profitabilnu industriju za korporaciju Wackenhut i druge igra\u010de u zatvorskoj industriji. \u0160tetne posljedice zabrane nisu ograni\u010dene na pojedince nego se osje\u0107aju \u0161irom geopoliti\u010dke sfere. Budu\u0107i da se velik dio kanabisa i drugih droga biljnog podrijetla uzgaja u zemljama Tre\u0107eg svijeta, politi\u010dka intervencija pod krinkom prekida opskrbe drogom koristila se i jo\u0161 se koristi u politi\u010dke svrhe kao izgovor za vojno djelovanje. Invazija na Panamu i politi\u010dka previranja u Afganistanu, Meksiku i Kolumbiji, da spomenem tek neke zemlje, rezultat su militarizacije i rata protiv droga. Usprkos golemoj koli\u010dini dokaza za umije\u0161anost ameri\u010dke vojske u krijum\u010darenje droge na veliko, uklju\u010duju\u0107i unos tona i tona kokaina iz Ju\u017ene Amerike u SAD radi financiranja tajnih aktivnosti, borci rata protiv droga i dalje se smatraju moralno uzvi\u0161enom elitom.<\/p>\n

Iz mojeg obiteljskog ekonomskog stabla je vidljivo da je konoplja bila dobro jutro i laku no\u0107. Jo\u0161 i danas jedna obiteljska parcela nosi naziv konopli\u0161\u0107e. Greben i kolovrat jo\u0161 su jedini ostaci nostalgije koju \u010duvamo \u2013 konoplju (kanabis sativa) nam nedaju sijati \u0107ak ni za individualne medicinske potrebe jer to ne dozvoljava \u010dovjek s doktorskom diplomom na mjestu ministra zdravlja.<\/p>\n

http:\/\/www.nacional.hr\/clanak\/113161\/joint-na-recept<\/p>\n

A da ju posijemo mogla bi nam slu\u017eiti za \u201esve\u201c- kao hrana, lijek, miris, energent, gra\u0111evni i odjevni materijal, sto\u010dna hrana, za razne industrijske proizvode i, naravno, za u\u017eivanje kao cigara.<\/p>\n

Konoplja ima kvalitetnije vlakno od drveta. Daleko manje nagrizaju\u0107ih kemikalija je potrebno da bi se papir napravio od konoplje nego od drveta. Papir od konoplje ne \u017euti i vrlo je trajan. Biljka raste brzo i sazrijeva u jednoj sezoni, dok je drve\u0107u potrebno vi\u0161e godina.<\/p>\n

Ako bi se svi plasti\u010dni proizvodi, umjesto od naftnih derivata, radili pomo\u0107u cije\u0111enja ulja iz konoplje, prirodno bi se razgra\u0111ivali. Trebalo bi ih samo nakon upotrebe smrviti. Plastika od naftnih derivata se ne razgra\u0111uje. Dana\u0161nja plastika od nafte zato te\u0161ko zaga\u0111uje okolinu. Kvalitene boje i lakovi napravljeni su od ulja konoplje sve do 1937. \u010cak 58 000 tona konopljinog sjemena kori\u0161teno je u SAD za proizvodnu boja do 1935. godine.<\/p>\n

Njena prirodna biomasa bi mogla prakti\u010dno nadoknaditi sve energetske potrebe koje se danas zadovoljavaju naftom i plinom.<\/p>\n

Kora konoplje ima najdu\u017ea i njaj\u010dvr\u0161\u0107a vlakna od svih biljaka na zemlji. Od tih vlakana mogu se izgraditi svi gra\u0111evni materijali, uklju\u010dujui lesonit, materijale za pokrivanje krovova, materijale za podove, zidne plo\u010de, brtvila, oplatu, boje, ivericu, \u017ebuku, \u0161perplo\u010du, armirani beton, izolaciju, cigle i biorazgradive plasti\u010dne kompozite koji su \u010dvr\u0161\u010di od \u010delika.<\/p>\n

Ekolo\u0161ki odr\u017eiva konoplja ne zahtijeva nikakva kemijska sredstva kod uzgoja. Stvara humus, \u010disti tlo od te\u0161kih minerala, i upija enormne koli\u010dine ugljika iz atmosfere. Konoplja mo\u017ee dati 250 % vi\u0161e vlakana od pamuka, i uz manju potro\u0161nju vode, te 600 % vi\u0161e vlakana od lana, na istoj povr\u0161ini.<\/p>\n

Kada bi upotreba svih fosilnih goriva i njihovih derivata, kao i kori\u0161tenje drveta za papir i gra\u0111evni materijal prestala, kako bi se spasio planet, i neutralizirao efekt staklenika, i zaustavila deforestacija, postojao bi samo jedan godi\u0161nje obnovljiv prirodan izvor sposoban za davanje ukupne ve\u0107ine svjetskog papira i tekstitila uz istovremenu smanjenje zaga\u0111enja, obnovu tla i \u010di\u0161\u010denje atmosfere. Konoplja iliti kanabis sativa.<\/p>\n

http:\/\/www.skriveno.com\/index.php\/2011\/04\/konoplja-nase-uze-spasa-do-bud…<\/p>\n

Konopljino sjeme je izuzetno hranjivo. Mo\u017ee rasti bilo gdje, od su\u0161ne Sahare do hladne Skandinavije, te tako predstavlja idealno rje\u0161enje za problem gladi u svijetu (da je nije zabranjeno saditi). Mo\u017ee se koristiti sirovo, pr\u017eeno, mljeveno i u obliku ulja. Konopljino sjeme je bogat izvor svih 20 aminokiselina, uklju\u010duju\u0107i i 9 esencijalnih koje tijelo ne mo\u017ee proizvesti. Sadr\u017ei vitamine A, B1, B2, B3, B6, C, D i E. Ima savr\u0161en omjer omega 6 i omega 3 kiselina koje \u0161tite od kardiovaskularnih bolesti. Konopljino sjeme je najbogatiji poznati izvor polinezasi\u0107enih esencijalnih masnih kiselina. Sjemenke konoplje ja\u010daju obrambeni sustav organizma, smanjuju kolesterol i \u0161tite krvne \u017eile. Konopljino sjeme je bogat izvor fitonutrijenata koji \u0161tite imunitet, krvne \u017eile, stanice, ko\u017eu i mnoge organe. Vrlo lako je probavljivo i ne uzrokuje nadutost i plinove.<\/p>\n

Konopljino ulje je ora\u0161astog okusa i zelene boje. Nije ga preporu\u010dljivo koristiti za pr\u017eenje jer se uni\u0161tavaju vrijedni sastojci. Konzumiranje konopljinog ulja poma\u017ee u sprje\u010davanju visokog kolesterola i tlaka, pove\u0107ava izdr\u017eljivost, vitalizira, ubrzava zacjeljivanje ozljeda, smanjuje upale, zadr\u017eavanje vode u organizmu, pobolj\u0161ava imunolo\u0161ke funkcije, smanjuje bol i oticanje kod artritisa, ubla\u017eava PMS, lije\u010di bakterijske infekcije i ja\u010da funkcije mozga. Zbog njegovih nutritivnih svojstava, konopljino ulje je savr\u0161eno za njegu kose i ko\u017ee.<\/p>\n

Koliko god da je THC kontroverzan, mnoga istra\u017eivanja dokazuju njegov terapeutski zna\u010daj.<\/p>\n

Istra\u017eivanja pokazuju da se THC mo\u017ee koristiti u lije\u010denju (video na kraju) :<\/p>\n

-raka i AIDS-a<\/p>\n

-glaukoma<\/p>\n

-multiple skleroze<\/p>\n

-Parkinsonove ili Alzheimerove bolesti<\/p>\n

-anoreksije<\/p>\n

-autoimunih bolesti<\/p>\n

-epilepsije<\/p>\n

-astme<\/p>\n

-psihi\u010dkih poreme\u0107aja<\/p>\n

Va\u017enu ulogu igra oboljelima od raka jer ubla\u017eava bolove i spre\u010dava \u0161irenje tumora.<\/p>\n

Sigurno se pitate: \u201ePostoji li opasnost kod uzimanja indijske konoplje u svrhu lije\u010denja?\u201c Ne postoji niti jedna dokumentirana smrt povezana s predoziranjem marihuanom ili THC-om. Nije dokazano da uzrokuje fizi\u010dku ovisnost, pa \u010dak ni kod dugogodi\u0161njih konzumenata.<\/p>\n

Konoplja treba biti deklasificirana i postavljena u ljekarne za ubla\u017eavanje stresa. Otvrdnu\u0107e i su\u017eavanje arterija su lo\u0161i, ali konoplja u obliku ulja pro\u0161iruje arterije, \u0161to je zdravo stanje. Mi smo bili toliko uvjetovani da smo mislili da je pu\u0161enje \u0161tetno. To nije slu\u010daj za kanabis. Uno\u0161enje THC-a, konopljine aktivne tvari, ima pozitivan u\u010dinak. Tako\u0111er, ubla\u017eava mu\u010dnine uzrokovane kemoterapijom, otvara apetit i to je zdravo stanje bi\u0107a.<\/p>\n

Ka\u017eu da je stanje pod utjecajem kanabisa sli\u010dno kao pijano stanje. Ali, istina je da kreativnost osobe mo\u017ee biti pobolj\u0161ana pod utjecajem kanabisa. Percepcija vremena se lagano uspori tako da osoba bolje \u201cosje\u0107a\u201d okolinu. Vi\u0161e cijeni sve umjetnosti, pribli\u017ei se prirodi i op\u0107enito postaje \u201csvjesniji\u201d pod utjecajem kanabisa. To je, ustvari, upravo suprotno stanje uma i tijela nego kao kod pijanog stanja uzrokovanog alkoholom.<\/p>\n

Konoplja je vanzemaljska biljka. Postoje fizi\u010dki dokazi da konoplja nije niti sli\u010dna nijednoj drugoj biljci na ovom planetu. Pojedinci bi \u010dak mogli pomisliti da ju je netko donio ovdje za dobrobit \u010dovje\u010danstva. Konoplja je jedina biljka kod koje se mu\u017ejaci (biljka mu\u0161kog spola) pojavljuju na jedan, a \u017eenke na drugi, vrlo razli\u010dit na\u010din, i to je fizi\u010dki vidljivo!<\/p>\n

Nikad nitko ne govori o mu\u017ejacima i \u017eenkama u biljnom svijetu, jer biljke ne pokazuju svoje spolove. Nijedna, osim konoplje (!). Da biste ustanovili spol bilo koje druge biljke na na\u0161em planetu, morate pogledati interno, u njen DNA.<\/p>\n

Razlog za\u0161to je ova \u010dudesna, vrlo sofisticirana biljka budu\u0107nosti protuzakonita nema veze s tim kako ona utje\u010de na nas.<\/p>\n

Konoplja je zabranjena jer onih 1% s po\u010detka pri\u010de \u2013 milijarderi, \u017eele ostati milijarderi!<\/p>\n

Na\u0161 je zadatak javnost informirati o konoplji, odnosno kanabisu (cannabis sativa), ali nikako o marihuani jer<\/p>\n

cannabis sativa je biljka, isto kao \u0161to je heroin droga, a mak biljka, pa \u010ditav svijet zna da mak nije heroin), i to je \u010dinjenica koja je ugra\u0111ena u svijest velike ve\u0107ine, ali \u010dak i nas i zato smo zarobljeni u ilegalnom svijetu konoplje. Nitko i nikad u povjesti nije \u201czabranjivao\u201d (stavljam ovaj izraz u navodnike jer mi uop\u0107e nije jasno kako netko mo\u017ee zabraniti biljku) sve do pojave biznisa. Na jo\u0161 ve\u0107u \u017ealost, konoplja nije jedini primjer u svijetu gdje se priroda iskori\u0161tava na sav mogu\u0107i na\u010din kako bi se do\u0161lo do zarade. Nitko ne mo\u017ee i ne smije zabraniti prirodu u njenom izvornom obliku. Cannabis sativa, u svom prirodnom stanju, osu\u0161ena, bez daljnje obrade, je pogodna za razli\u010dite na\u010dine konzumacije, jedenjem i pu\u0161enjem, a ne djeluje kao opijat.<\/p>\n

Trebamo biti realni, svi znaju \u201cHeroin je droga\u201d ali ti isti znaju i da \u201cMak je dobar za kola\u010de\u201d. Znaju oni i \u201cMarihuana je droga\u201d ali ne znaju za konoplju (hemp) koja je lijek, hrana, odje\u0107a, gorivo, poslovna mogu\u0107nost (konoplja \u0107e biti odli\u010dan biznis u brojnim granama industrije), PRILIKA ZA OBEZGLAVLJENU HRVATSKU!<\/p>\n

Zamislite kad bi u javnosti (a ovdje mislim u prvom redu na tv i tisak, ali i na ne manje va\u017eno aktivno informiranje manjih masa ljudi, na\u0161ih prijatelja, kolega, susjeda i sugra\u0111ana, od strane nas samih) \u010desto vi\u0111ali naslove i slu\u0161ali pri\u010de kao \u201cKonoplja kao lijek\u201d, \u201cMagi\u010dna biljka s dalekog Istoka\u201d, \u201cIzlije\u010dite se od nesanice\u201d, \u201cUbla\u017eite reumatske bolove\u201d, \u201ekonopljom sprije\u0107ite infarkt\u201c, \u201cLjekovitost kanabisa i kanabisovog ulja\u201d, \u201cKanabis: Lijek za PTSP\u201d, \u201cKanabis-turizam\u201d, \u201cUsjevi od milijun dolara\u201d, \u201cKonopljom iz krize\u201d\u2026. Sigurno bi promijenilo svijest gra\u0111ana.<\/p>\n

Mi imamo pravo glasa ali ne i slobodnog izbora jer zakon brani da promi\u010demo cannabis sativu jer ju je definirao kao drogu, a zabranjeno je promicati drogu. Uskra\u0107en nam je izbor! Kad bi netko mogao financirati neke neovisne novine ili tv pa da promi\u010de istinu o konoplji (a tako i o drugim stvarima), tada bi se lagano mijenjalo stanje svijesti u narodu i ono na\u0161e \u201cDajte nam izbora\u201d uz naslove, plakate i povike \u201cUmirem a imam lijek\u201d, \u201cNe \u017eelim se trovati kemijskim tabletama\u201d, \u201cKanabis-turizam\u201d, \u201cIma nas i nije nas malo\u201d, \u201cKonoplja je lijek\u201d\u2026., bi tada imalo puno vi\u0161e smisla i sigurno bi se promijenilo mijenje, ali korumpiranost brani da se to dogodi. Nema dekriminalizacije. Dekriminalizacija nije ni\u0161ta drugo nego \u201cAjde kad ste ve\u0107 tako uporni onda mo\u017eete imati malo, za osobnu uporabu\u201d, a \u0161to je to nego kompromis, I to takav da opet ne ostavlja nikakvu mogu\u0107nost iskori\u0161tenja te biljke za ve\u0107e ciljeve. Legalizacija je ono \u0161to je potrebno i ona \u0107e se dogoditi tek kad bude morala, a to \u0107e na\u017ealost biti tek kad ovi bogati iscrpe sve sli\u010dne resurse a svijet postane o\u010dajan.<\/p>\n

http:\/\/drzivkov.blogspot.com\/2011\/11\/ulje-od-konoplje-lijek-za-rak.html<\/p>\n

Pro\u0161irimo istinu o konoplji u na\u0161em susjedstvu…!<\/p>\n

Pollitika<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dakle \u2013 konoplja oliti canabis sativa (ali ne marihuana), ta an\u0111eoski \u010dudna biljka koja opona\u0161a \u201eboga\u201c ro\u0111enjem kao \u201ehermafrodit\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-82324","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82324","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=82324"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/82324\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=82324"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=82324"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=82324"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}