{"id":81567,"date":"2012-04-17T22:58:13","date_gmt":"2012-04-17T20:58:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=81567"},"modified":"2012-04-17T22:58:13","modified_gmt":"2012-04-17T20:58:13","slug":"mmf-%e2%80%93-ubojica-brizljivog-lica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/17\/mmf-%e2%80%93-ubojica-brizljivog-lica\/","title":{"rendered":"MMF \u2013 ubojica bri\u017eljivog lica"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Sonja KRIVOKAPI\u0106<\/strong><\/p>\n

Poslije Velike depresije 30-ih godina 20.st. zamrlo je odu\u0161evljenje liberalnim modelom kapitalizma koje je prije toga tinjalo u srcima mnogih ekonomista Amerike. MMF je trebao predstavljati ne\u0161to drugo. Njegova originalna koncepcija, otkad je 1944. godine oformljen, bila je zasnovana na stajali\u0161tu da tr\u017ei\u0161te ne djeluje uvijek uspje\u0161no \u0161to dovodi do ekonomskih kriza, recesija i polarizacija, do ve\u0107eg ili manjeg pada proizvodnje i pove\u0107anja nezaposlenosti. MMF je osnovan s ciljem razvijanja globalne monetarne kooperacije, osiguravanja financijske stabilnosti, smanjenja nezaposlenosti, pove\u0107anja ekonomskog rasta, itd. John Maynard Keynes, intelektualni otac MMF-a, jasno je identificirao mane tr\u017ei\u0161nog mehanizma i razloge zbog kojih se tr\u017ei\u0161te ne mo\u017ee samo regulirati, prije svega ukazuju\u0107i na opasnost od velike i konstantne nezaposlenosti. Nakon pada Berlinskog zida, kada je bilo jasno da predstoji pad socijalisti\u010dkih ekonomija, u Americi su nastale dvije \u0161kole mi\u0161ljenja \u2013 jedna je davala prednost stvaranju institucionalne infrastrukture za uspje\u0161no funkcioniranje tr\u017ei\u0161nog gospodarstva u vidu zakonskih regulativa i efikasnog sudstva, a druga brz prijelaz na hitnu i potpunu privatizaciju dr\u017eavnih poduze\u0107a i financijskog tr\u017ei\u0161ta. Po\u010detkom 80-ih godina 20.st. MMF se priklonio drugoj \u0161koli mi\u0161ljenja preuzev\u0161i, dakle, politiku posve suprotnu onoj koju je imao kad je osnovan. Tih 80-ih godina nastao je Washingtonski sporazum kojeg su dogovorili Sekretarijat za financije SAD-a, MMF i Svjetska banka i koji je striktno provo\u0111en 80-ih i 90-ih godina. Njegovi glavni elementi su restriktivna fiskalna i monetarna politika, privatizacija i liberalizacija. To je tako\u0111er bilo vrijeme kad su Ronald Reagan u Americi i Margaret Thatcher u Velikoj Britaniji prihvatili radikalnu tr\u017ei\u0161nu ekonomiju koju su energi\u010dno provodili u svojim zemljama i zdu\u0161no je preporu\u010divali drugima. MMF je tada nagovarao zemlje da prihvate politiku Washingtonskog sporazuma uvjeravaju\u0107i ih da \u0107e im ona donijeti gospodarski oporavak i rast \u2013 a kad se umjesto toga dogodio pad proizvodnje, zaposlenosti i \u017eivotnog standarda, MMF je tvrdio da je uzrok tome nedovoljno brzo i nedosljedno provo\u0111enje reformi. Model MMF-a je model tr\u017ei\u0161ne ekonomije, neoliberalni model ili politika laissez fair-a, prema kojoj \u201cnevidljiva ruka\u201d Adama Smitha funkcionira besprijekorno pa zato mije\u0161anje dr\u017eave u ekonomske procese nije potrebno. Uzrok nezaposlenosti, prema MMF-u, nije u funkcioniranju tr\u017ei\u0161ta nego u previsokim nadnicama iz \u010dega slijedi zaklju\u010dak da su jedini lijek za smanjenje nezaposlenosti ni\u017ee pla\u0107e, jer \u0107e one po toj teoriji automatski pove\u0107ati potra\u017enju za radnom snagom smanjuju\u0107i tako stopu nezaposlenosti. Zanemaruju se inherentni simptomi tr\u017ei\u0161nog mehanizma, a ti su periodi\u010dke recesije i krize, zbog koji milijuni radnika ostaju bez posla a velik dio proizvodnje ostaje neiskori\u0161ten. Jo\u0161 jedno bitno obilje\u017eje politike MMF-a je njegova opsjednutost inflacijom, \u0161to je zanimljivo s obzirom na to da MMF tro\u0161i milijarde dolara za kreditiranje zemalja u ekonomskim pote\u0161ko\u0107ama, a koji su upotrijebljeni prije svega za odr\u017eavanje precijenjenog te\u010daja doma\u0107ih valuta da bi vlasnici stranog kapitala, zajmodavci i novope\u010deni doma\u0107i milijuna\u0161i mogli iznijeti novac iz zemlje uz \u0161to povoljnije uvjete. Drugim rije\u010dima, za one koji ne znaju, radi se o ovome: recimo da neka firma ima godi\u0161nji profit od milijun kuna. Smanjeni te\u010daj kune, kakav je danas, je 7.30 (7.30 kuna = 1 euro). Kad se milijun kuna profita pretvori u eure, dakle, kada se podijeli sa te\u010dajem, dobiva se cifra od 136 986.301 eura. Da je te\u010daj kune vi\u0161i, da se, recimo, za 1 euro mo\u017ee dobiti 9 kuna, onda bi milijunski profit neke firme u eurima bio 111 11.111, dakle, ispalo bi manje novaca za d\u017eepove vlasnika kapitala. Zato je njima i MMF-u stalo da odr\u017ee te\u010daj doma\u0107e valute niskim. Kad je te\u010daj doma\u0107e valute nizak, onda rastu cijene, dakle, dolazi do inflacije na koju MMF fanati\u010dno upozorava. Jasno je da je cijela farsa oko inflacije namjerno kreiranje moralne panike kako bi se obmanulo ljude da ne vide kako MMF odr\u017eava inflaciju protiv koje se navodno bori. Ukratko, privatizacija gospodarstva, velikih javnih industrijskih poduze\u0107a, liberalizacija, restriktivna fiskalna i monetarna politika i slu\u017eenje stranom kapitalu, prije svega ameri\u010dkom, oru\u017eja su kojima MMF jednako dosljedno i energi\u010dno puca na zemlje u tranziciji.<\/p>\n

NEDEMOKRATI\u010cNOST I \u201cSNIMANJE\u201d SITUACIJE<\/p>\n

MMF trenutno ima 187 \u010dlanica. Hrvatska je \u010dlanicom postala 1992. godine. Unutar njega vlada poseban tip demokracije; svaka od \u010dlanica glasuje prema svojoj financijskoj mo\u0107i, \u201cone dollar \u2013 one vote\u201d (jedan dolar \u2013 jedan glas). SAD, prema ovome, ima vi\u0161e od 18 posto prava glasa. Njihova financijska snaga i \u010dinjenica da dolar igra ulogu u me\u0111unarodnoj pri\u010duvi valute daju mu odlu\u010duju\u0107u te\u017einu u okviru te organizacije. Nedemokrati\u010dnost nije prisutna samo u strukturi organizacije, ona je i dio politike koju MMF sprovodi u odnosu sa zemljama u kojima djeluje. On teoretski priznaje i podupire demokratske institucije u tim zemljama, ali ih u praksi on potkopava nametanjem svoje politike. Partneri u pregovorima nemaju istu pregovara\u010dku mo\u0107; ona je u cijelosti u rukama MMF-a, a vlade koje o\u010dekuju pomo\u0107 bespomo\u0107ne su i time u podre\u0111enom polo\u017eaju. Osim toga, ti pregovori su tako kratki i povr\u0161ni da ne ostavljaju mjesta za \u0161ire stru\u010dne i politi\u010dke konzultacije. Ekonomisti koje MMF \u0161alje na pregovore u odre\u0111enu zemlju ne poznaju dovoljno sve relevantne ekonomske, socijalne i politi\u010dke \u010dinjenice da bi mogli u kratkom roku izraditi strategiju u skladu sa specifi\u010dnim uvjetima i potrebama odre\u0111ene zemlje. \u0160tavi\u0161e, ekonomisti MMF-a izbjegavaju konzultacije s doma\u0107im ekonomistima tvrde\u0107i za sebe da su stru\u010dniji i obrazovaniji. Oni se u svojoj analizi zemalja oslanjaju isklju\u010divo na trenutno raspolo\u017eive statisti\u010dke podatke zbog \u010dega su tzv. \u201ccountry reports\u201d povr\u0161ni, jednostrani i neprilago\u0111eni specifi\u010dnim okolnostima zemlje, pa su zato i pogre\u0161ni. Sve ovo ne \u010dudi uzme li se u obzir \u010dinjenica da MMF ima unaprijed razra\u0111enu strategiju koju provodi u svakoj zemlji. Ovakvo \u201csnimanje\u201d situacije nije ni\u0161ta vi\u0161e od puke formalnosti.<\/p>\n

UNI\u0160TENE ZEMLJE<\/p>\n

Isto\u010dna Azija<\/strong><\/p>\n

Po zavr\u0161etku Korejskog rata, Ju\u017ena Koreja je bila siroma\u0161nija od Indije. Korejska vlada izradila je razvojnu strategiju kojom je u toku od 30 godina dohodak po stanovniku pove\u0107an za 8 puta. Po\u010detkom 90-ih Ju\u017ena Koreja postala je jedna od najrazvijenijih zemalja svijeta. Generalno, Isto\u010dna Azija 70-ih, 80-ih i 90-ih godina bila je ekonomski toliko uspje\u0161na da je postala poznata kao \u201cisto\u010dno- azijsko \u010dudo\u201d. To je zato \u0161to te zemlje nisu prihvatile strategiju Washingtonskog sporazuma. Isto\u010dna Azija imala je takav porast proizvodnje, razvoj industrijskih izvoznih grana i visinu stope zaposlenosti da sli\u010dno nije zabilje\u017eeno u svjetskoj ekonomskoj povijesti. Blagostanje je trajalo do 1997. i prestalo mije\u0161anjem MMF-a. Korejska vlada je tad pod pritiskom SAD-a dopustila svojim poduze\u0107ima da se zadu\u017euju kod stranih, uglavnom ameri\u010dkih banaka. Strane banke su se natjecale u kreditiranju ju\u017eno- korejskih firmi i odjednom povukle svoje kredite, ostavljaju\u0107i zemlju u velikim ekonomskim problemima. Sli\u010dno se dogodilo i u Tajlandu. MMF je liberalizirao tajlandsko tr\u017ei\u0161te kapitala, \u0161to je dovelo do velikog kratkoro\u010dnog zadu\u017eivanja doma\u0107ih poduzetnika kod inozemnih banaka. Kad se doma\u0107a valuta smanjila, \u0161pekulanti su po\u010deli masovno kupovati dolare, vrijednost tajlandskog bahta je pala, banke su zatvarane, proizvodnja je smanjena a nezaposlenost utrostru\u010dena. U Indoneziji je MMF zahtijevao restriktivan fiskalni i monetarni program, nala\u017eu\u0107i indonezijskoj vladi redukciju bud\u017eetnih rashoda, uklju\u010duju\u0107i i ukidanje subvencija za hranu i petrolej. Nakon toga polovina poduze\u0107a pala je u ste\u010daj a nezaposlenost je udeseterostru\u010dena.<\/p>\n

Latinska Amerika<\/strong><\/p>\n

Zbog privatizacije javnog sektora i poreme\u0107aja financijskih tr\u017ei\u0161ta koje je nametnuo MMF, gospodarstvo Argentine 2001. godine zaustavilo se na manje od 1.9 posto, a BDP na 7544 dolara po glavi stanovnika. Tako se Argentina pribli\u017eavala skupini od 49 najnerazvijenijih zemalja. MMF je desetlje\u0107ima nametao smanjenje socijalnih, obrazovnih i znanstvenih prora\u010duna. Godine 2002. u Argentini 2 od 5 stanovnika \u017eivi u krajnjoj bijedi. Brazilu se dogodila ista sudbina. Prema podacima iz 2002. godine, od 173 milijuna Brazilaca i Brazilki njih od 22 do 55 milijuna (podaci variraju zavisno od izvora) pati od kroni\u010dne i te\u0161ke neishranjenosti.<\/p>\n

Afrika<\/strong><\/p>\n

U Nigeru, koji je druga najsiroma\u0161nija zemlja na svijetu (prva je Sierra Leone), MMF je nalo\u017eio privatizaciju Nacionalne veterinarske slu\u017ebe Nigera i javnih veterinarskih ljekarni, nakon \u010dega su stotine tisu\u0107a familija uzgajiva\u010da stoke dovedene na rub siroma\u0161tva zbog nemogu\u0107nosti da plate cijene veterinarskih ljekarni\u010dkih proizvoda. Nacionalni ured \u017eive\u017enih proizvoda Nigera tako\u0111er je privatiziran, a tisu\u0107e familija koje \u017eive u divljini i pustinjskim naseljima odsje\u010deno je od svake opskrbe. Gvineja je tako\u0111er, kao i Niger, zemlja kojoj je sektor sto\u010darstva presudan za stabilnost nacionalnog gospodarstva. MMF je 1986. godine nametnuo njegovo privatiziranje. Kako vi\u0161e nije bilo javnih ustanova koje bi nadzirale lijekove i instrumente koje su privatne osobe prodavale sto\u010darima, tako se doga\u0111alo da su lijekovi na tr\u017ei\u0161te dolazili ve\u0107 zastarjeli. Privatni uvoznici kupovali su zalihe zastarjelih lijekova za ni\u017ee cijene u Europi i prodavali ih kao nove na lokalnom tr\u017ei\u0161tu. Sto\u010dari su ili kupovali lijekove i svjedo\u010dili bolesti i smrti stoke ili si kupovinu uop\u0107e nisu mogli priu\u0161titi. Ukidanjem dr\u017eavnog nadzora nad veterinarskim ljekarni\u010dkim cijenama i privatizacijom veterinarskih slu\u017ebi, MMF je uni\u0161tio sto\u010darstvo i pridonio ozbiljnom ja\u010danju gladi i neishranjenosti u zemlji. U Zambiji se tako\u0111er odigrao sli\u010dan scenarij. Ona je imala gospodarstvo sna\u017enog javnog sektora koje se bitno oslanjalo na zadovoljenje primarnih potreba pu\u010danstva. 1991. godine MMF je potpuno sru\u0161io zambijski javni sektor, privatizirao velik broj bolnica i otvorio zemlju transnacionalnim kapitalisti\u010dkim kompanijama. BDP nakon 1991. nije bitno porastao a vi\u0161e od 70 posto stanovni\u0161tva \u017eivjelo je u krajnjem siroma\u0161tvu. Hrvatska ve\u0107 ima mnoge simptome bolesti koje su poharale ove zemlje. I dok \u0107e si neki ljudi, bez obzira na to \u0161to uvi\u0111aju da \u201cstegnite remen\u201d politika dugoro\u010dno ne vodi ekonomskom pobolj\u0161anju, kako sam napisala na po\u010detku, iz o\u010daja mo\u017eda dozvoliti da povjeruju tobo\u017ee bri\u017enom licu MMF-a i le\u0161inarima koji stoje iza njih, treba imati na umu upravo to- le\u0161inari nisu tu da pomognu. Nije ni dr\u017eava; ona \u0107e raditi po diktatu kao \u0161to je to i dosad \u010dinila. \u0160to onda \u010diniti s ovim saznanjima? Povesti se za primjerom Gr\u010dke i \u0160panjolske. To je najefikasniji put do promjene.<\/p>\n

Novi Plamen<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Privatizacija gospodarstva, velikih javnih industrijskih poduze\u0107a, liberalizacija, restriktivna fiskalna i monetarna politika i slu\u017eenje stranom kapitalu, prije svega ameri\u010dkom, oru\u017eja su kojima MMF jednako dosljedno i energi\u010dno puca na zemlje u tranziciji.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-81567","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81567","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=81567"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81567\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=81567"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=81567"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=81567"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}