{"id":81320,"date":"2012-04-14T23:54:51","date_gmt":"2012-04-14T21:54:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=81320"},"modified":"2012-04-14T23:54:51","modified_gmt":"2012-04-14T21:54:51","slug":"bicikl-emancipira","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/14\/bicikl-emancipira\/","title":{"rendered":"Bicikl emancipira"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Pi\u0161e: Davor KONJIKU\u0160I\u0106<\/strong><\/p>\n

Pro\u0107i biciklom kroz Zagreb vi\u0161e nije lako. Na rijetkim biciklisti\u010dkim stazama na Zelenom valu parkirani su automobili ili dostavna vozila. Komunalnih redara i policije nema, osim u akcijama kojima ka\u017enjavaju bicikliste koji se voze po nogostupu. Kako je broj biciklista zna\u010dajno porastao u zadnje dvije godine, rastu i njihovi zahtjevi za biciklisti\u010dkim pravima. Sustavno se za njihova prava bori Sindikat biciklista.<\/p>\n

Nedavno ste odr\u017eali protest na kojem se okupilo vi\u0161e od tisu\u0107u biciklista. Mislite li da takav pritisak mo\u017ee rezultirati izgradnjom biciklisti\u010dke infrastrukture u Zagrebu? Jeste li uspjeli posti\u0107i neki dogovor s predstavnicima grada?<\/em><\/p>\n

Na\u017ealost, ne \u017eivimo u dru\u0161tvu benevolentnih i prosvije\u0107enih lidera, koji sami od sebe misle na javni interes. Stoga mislimo da jedino ovakvim akcijama mo\u017eemo promijeniti stvari. Iskustva zemalja s fantasti\u010dnom biciklisti\u010dkom infrastrukturom i kvalitetom \u017eivota, poput Danske i Nizozemske, govore nam da su upravo gra\u0111anski pokreti bili presudni u promjeni prometne i urbanisti\u010dke paradigme. Tek su masovni prosvjedi doveli do toga da se prilikom projektiranja gradova ne podrazumijeva primat automobila, nego da je svrha gradske politike prijevoz ljudi, ostvaren kroz fokus na javni prijevoz, pje\u0161a\u010denje i biciklizam. Stoga smo prije \u0161est mjeseci sjeli za stol s predstavnicima Grada i po\u010deli raditi na tome. Ipak, dosad se u njihovu poimanju gradske prometne politike ba\u0161 ni\u0161ta nije pomaknulo \u2013 sve ostaje na na\u010delnim izjavama i neuvjerljivim obe\u0107anjima. Tako nam nema druge nego nastaviti s pritiscima izvan pregovara\u010dkog stola.<\/p>\n

Pove\u0107anje kvalitete \u017eivota<\/strong><\/p>\n

Biciklisti kr\u0161e zakon voze\u0107i se po nogostupu: va\u0161 pristup u kojem ka\u017eete da ne postoji infrastruktura je to\u010dan i legitiman, no \u0161to predla\u017eete kao rje\u0161enje?<\/em><\/p>\n

Mi ne otkrivamo toplu vodu nikome osim vlastima, koje za rje\u0161enja iz svijeta ne \u017eele \u010duti. Pravo rje\u0161enje je cjelovita i dugoro\u010dna prometna strategija, koja prepoznaje pogubnost udovoljavanja beskrajnim zahtjevima automobilskog prometa u gradovima. Naju\u010dinkovitije sredstvo za prijevoz najve\u0107eg broja ljudi u gradu je javni prijevoz, koji se u Zagrebu, na\u017ealost, sustavno zanemaruje i depopularizira. Drugo je izgradnja zaista dobre infrastrukture za bicikliste \u2013 brze magistralne staze, uspostavljanje \u201czona 30\u2033 na ve\u0107ini kvartovskih prometnica itd. Na taj se na\u010din smanjuje nepotrebna ovisnost gra\u0111ana o automobilu, odnosno daje im se mogu\u0107nost izbora. Ukupno, tako se pove\u0107ava broj biciklista, smanjuje broj automobila i njihov \u0161tetan utjecaj te pove\u0107ava kvaliteta \u017eivota.<\/p>\n

\u0160to smatrate pogre\u0161nim u postoje\u0107oj zakonskoj regulativi?<\/em><\/p>\n

Problem je ponajprije u cini\u010dnoj primjeni zakona. Primjerice, u zakonu stoji da jedno vozilo ne smije pretjecati drugo ako mu na taj na\u010din ugro\u017eava sigurnost, a automobili to redovito \u010dine biciklistima. Ipak, nismo nikada \u010duli da je to sankcionirano ili da se provela edukativno-preventivna policijska akcija na tu temu. Biciklisti zbog takvoga protuzakonitog pona\u0161anja bje\u017ee na plo\u010dnike, a tek se potom pojavljuju na radaru policije, pa se na njih primjenjuje zakonska odredba prema kojoj se ne bi smjeli voziti plo\u010dnikom. Osim nu\u017enih promjena u stavu policije prema provo\u0111enju zakona \u2013 da po\u010dne ka\u017enjavati one koji stvarno ugro\u017eavaju sigurnost (vozili oni bicikl ili automobil), a ne one koji su tek nominalno u prekr\u0161aju \u2013 potrebno je napraviti odre\u0111ene promjene i u samom Zakonu o prometu, kao i u propisima o signalizaciji i izgradnji infrastrukture. Trebalo bi implementirati mjere koje se u inozemstvu ve\u0107 uvelike koriste, poput sporije vo\u017enje plo\u010dnikom pod odre\u0111enim uvjetima (npr. uz brze ceste) i sli\u010dno.<\/p>\n

Trebaju li biciklisti imati prioritet u odnosu na neka druga, va\u017enija pitanja?<\/em><\/p>\n

\u010cinjenica da se toliko ljudi u tako kratkom vremenu odazvalo inicijativi da se stvari promijene nabolje svjedo\u010di o tome koliko se dosad premalo toga poduzimalo za bicikliste i kako su ona toga postali svjesni. Grad Zagreb, dr\u017eavu da ne spominjemo, za biciklisti\u010dki promet ne izdvaja gotovo ni\u0161ta. Infrastruktura se iscrtava jedino kad se obnavljaju prometnice, i to samo ako ostane mjesta. Nije ni \u010dudo da imamo kaos zbrkanih, nepovezanih i uglavnom neupotrebljivih \u017eutih crta po plo\u010dnicima. Ono \u0161to se treba dogoditi i \u0161to bi bilo fer jest da Grad odlu\u010di izdvajati iz bud\u017eeta za promet proporcionalno udjelu biciklista u prometu, bez obzira na to ho\u0107e li to biti 1,5 ili deset posto ukupnoga putni\u010dkog prometa. Na\u017ealost, grad ne zna \u010dak ni udio biciklista u prometu, pa kako onda o\u010dekivati nekakav promi\u0161ljen odnos prema razvoju biciklizma?<\/p>\n

Ovo je politi\u010dka borba<\/strong><\/p>\n

Na koji su na\u010din biciklizam i svakodnevna upotreba bicikla kao prijevoznog sredstva povezani sa stupnjem emancipacije dru\u0161tva?<\/em><\/p>\n

Bicikl definitivno emancipira, i to na vi\u0161e na\u010dina. Jo\u0161 je u 19. stolje\u0107u postao jedan od simbola oslobo\u0111enja \u017eena \u2013 zbog bicikla su \u017eene polako prestajale nositi neudobnu, \u201c\u017eensku\u201d odje\u0107u i bar se malo otrgle kontroli mu\u0161kih gospodara. I danas u Hrvatskoj voza\u010dke dozvole ne posjeduju ravnomjerno mu\u0161karci i \u017eene \u2013 ve\u0107ina voza\u010da su mu\u0161karci, osobito izvan gradova. Stoga omogu\u0107avanje biciklisti\u010dkog prometa jo\u0161 ima va\u017enu ulogu u tom smislu. Nadalje, bicikl podjednako mogu voziti i bogati i siroma\u0161ni. Omogu\u0107uje ve\u0107u mobilnost onima koji bi bili zakinuti da postoje samo automobili koje treba kupiti, registrirati, pla\u0107ati gorivo\u2026 Koliko god to u dana\u0161njim uvjetima lo\u0161e infrastrukture izgledalo nemogu\u0107e, bicikl je sredstvo emancipacije i starijih osoba, kojima se radijus kretanja time drasti\u010dno pove\u0107ava, pa tako lak\u0161e sudjeluju u dru\u0161tvenom \u017eivotu.<\/p>\n

Slogan va\u0161e udruge je \u201cBiciklizam je najbolji -izam\u201d. Ima li biciklizam kao na\u010din \u017eivota i neku socijalno-politi\u010dku komponentu?<\/em><\/p>\n

\u201cBiciklizam je najbolji -izam\u201d je jedan stari \u0161tos, koji ipak dosta dobro opisuje na\u0161e \u017eelje. S jedne strane, odlu\u010dili smo se boriti za ne\u0161to u \u0161to vjerujemo, za ne\u0161to \u0161to vidimo isklju\u010divo kao pozitivnu stvar, ako ba\u0161 ho\u0107ete \u2013 kao ne\u0161to nadideolo\u0161ko. S druge strane, bicikl je savr\u0161en primjer ne\u010dega malog, naizgled nebitnoga, \u0161to ipak ima potencijala transformirati izglede na\u0161ih gradova i znatno unaprijediti kvalitetu \u017eivota, ljudske odnose i odnos spram prirode. S te je strane borba za biciklizam i politi\u010dka borba.<\/p>\n

Novossti<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bicikl je savr\u0161en primjer ne\u010dega malog, naizgled nebitnoga, \u0161to ipak ima potencijala transformirati izglede na\u0161ih gradova i znatno unaprijediti kvalitetu \u017eivota, ljudske odnose i odnos spram prirode.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-81320","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81320","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=81320"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81320\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=81320"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=81320"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=81320"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}