{"id":81190,"date":"2012-04-13T15:37:07","date_gmt":"2012-04-13T13:37:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=81190"},"modified":"2012-04-13T15:37:07","modified_gmt":"2012-04-13T13:37:07","slug":"zemlja-ulazi-u-antropocen","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/13\/zemlja-ulazi-u-antropocen\/","title":{"rendered":"Zemlja ulazi u antropocen"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/zemlja.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-66703\" title=\"zemlja\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2011\/11\/zemlja-300x168.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"168\" \/><\/a>Pojedini nau\u010dnici smatraju da prisustvujemo prelomu hiljadugodi\u0161njih epoha Zemljinog razvoja, odnosno da se nalazimo na izmaku perioda holocena, koji je trajao 12.000 godina, i da stupamo u antropocen &#8211; epohu koju je obilje\u017eio uticaj \u010dovjeka na geolo\u0161ki razvoj planete.<\/p>\n<p>\u0160ef Instituta za klimatske promjene Australijskog nacionalnog univerziteta Vil Stefen smatra da upravo sada ulazimo u novu eru, a Me\u0111unarodna komisija za stratigrafiju ozbiljno razmi\u0161lja o formalnom progla\u0161enju novog perioda u razvoju Zemlje 2016. godine.<\/p>\n<p>Kako prenosi Tanjug RSE, pojam &#8220;antropocen&#8221; je 2002. godine uveo Pol Krucen, dobitnik Nobelove nagrade za hemiju. On je u jednom \u010dlanku napisao da \u010dovjek bitno uti\u010de na \u017eivotnu sredinu u poslednjih 200 do 300 godina, i to u sve ve\u0107oj meri &#8211; globalno.<\/p>\n<p>Najva\u017enije promjene su klimatske &#8211; proistekle iz pove\u0107anja emisije gasova koji stvaraju efekat &#8220;staklene ba\u0161te&#8221;. Teorija o globalnom otopljavanju je posljednjih godina postala politi\u010dki prihva\u0107ena doktrina koja ima nemali broj protivnika.<\/p>\n<p>Prema toj doktrini, \u010dovjek mijenja hemijski sastav atmosfere, \u0161to \u0107e kao jednu od posljedica imati sprje\u010davanje nastupanja sljede\u0107eg ledenog doba.<\/p>\n<p>Geolozi koji podr\u017eavaju prelazak u antropocen rukovode se i drugim mjerilima &#8211; oni ukazuju na dramati\u010dan porast broja ljudi na Zemlji, na nestajanje mnogih biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, te na velike geolo\u0161ke zahvate koje izaziva poravnavanje rje\u010dnih meandera ili poljoprivreda.<\/p>\n<p>Geolog sa univerziteta u Lesteru Mark Vilijams je predlo\u017eio da se kao po\u010detak antropocena uzme 1800. godina. Neki smatraju da bi pravi trenutak bila erupcija, zapravo, eksplozija vulkana Tambora u Indoneziji 1815. Koli\u010dina pepela koja je tada dospjela u atmosferu bila je tolika da je na sjevernoj hemisferi ljeto sasvim izostalo.<\/p>\n<p>Sun\u010devi zraci tada nijesu uspjeli da u dovoljnoj mjeri zagriju planetu, jer je sloj pepela u atmosferi predstavljao vrlo veliku barijeru.<\/p>\n<p>Od 2002. godine i Krucenove teorije pa do danas bilo je dosta poku\u0161aja da se uticaj \u010dovjeka uzme u obzir kao bitan faktor u istra\u017eivanju razvoja Zemlje.<\/p>\n<p>Uvo\u0111enje nove epohe je i me\u0111u geolozima, ipak, sporno. Tako je, svojevremeno, nau\u010dnik bonskog univerziteta Tomas Lit \u010ditavu diskusiju nazvao pretjeranom i podsjetio da je i ranije bilo dramati\u010dnih doga\u0111aja poput, na primjer, sje\u010de \u0161uma oko Sredozemnog mora zbog kojih na tom podru\u010dju ve\u0107 dugo nema prirodno \u0161umovitih terena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pojedini nau\u010dnici smatraju da prisustvujemo prelomu hiljadugodi\u0161njih epoha Zemljinog razvoja, odnosno da se nalazimo na izmaku perioda holocena, koji je trajao 12.000 godina, i da stupamo u antropocen &#8211; epohu koju je obilje\u017eio uticaj \u010dovjeka na geolo\u0161ki razvoj planete.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-81190","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81190","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=81190"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81190\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=81190"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=81190"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=81190"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}