{"id":81067,"date":"2012-04-11T22:34:18","date_gmt":"2012-04-11T20:34:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=81067"},"modified":"2012-04-11T22:34:18","modified_gmt":"2012-04-11T20:34:18","slug":"kako-nam-internet-mijenja-mozak-i-navike","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/11\/kako-nam-internet-mijenja-mozak-i-navike\/","title":{"rendered":"Kako nam Internet mijenja mozak i navike"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/internet_ovisnost.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-81068\" title=\"internet_ovisnost\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/internet_ovisnost-150x150.jpg\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Unato\u010d tomu \u0161to se mnogi malo stariji me\u0111u nama jo\u0161 uvijek sje\u0107aju ne tako davnih dana prije sveop\u0107e zalu\u0111enosti internetom, \u010dak i onima najtvrdokornijima od nas te\u0161ko je pore\u0107i kako je internet u\u0161ao u sve pore na\u0161ih dru\u0161tvenih, politi\u010dkih i ekonomskih odnosa.<\/p>\n<p>Sve intenzivnije kori\u0161tenje interneta na\u017ealost ne prolazi bez posljedica za na\u0161 mozak, pokazalo je istra\u017eivanje objavljeno na stranici Forensic Psychology. Pogledajte kako sve internet utje\u010de na na\u0161 \u017eivot.<\/p>\n<p>Internetom se koristi oko 80 posto stanovnika Sjeverne Amerike, dok je ta brojka oko 50 posto u Europi i sredi\u0161njoj Aziji. Internet se najmanje koristi u sub-saharskoj Africi te ju\u017enoj Aziji.<\/p>\n<p>Kolektivno provodimo vi\u0161e od 35 milijardi sati na internetu svakog mjeseca, a svakoga dana upijamo prosje\u010dno 3 puta vi\u0161e informacija nego na\u0161i roditelji u 60-im godinama pro\u0161log stolje\u0107a. 61 posto nas priznaje kako im je \u017eivot bez interneta nezamisliv.<\/p>\n<p>Kad smo online, redovito radimo vi\u0161e stvari odjednom. Prosje\u010dni korisnik za vrijeme surfanja ima 4 otvorena taba te pali novi program\/provjerava email\/zatvara tab jednom svake dvije minute. Multitasking, odnosno obavljanje vi\u0161e stvari istovremeno, dokazano smanjuje na\u0161u sposobnost da rje\u0161avamo logi\u010dke probleme i kreativno mi\u0161ljenje.<\/p>\n<p>Stru\u010dnjaci smatraju kako Google sve vi\u0161e zamjenjuje ljudski mozak, budu\u0107i da ga posje\u0107ujemo 7,2 milijarde puta svaki dan te napravimo vi\u0161e od 3 milijarde upita za pretragu. U vrijeme prije Googla sve smo informacije morali \u201eru\u010dno&#8221; tra\u017eiti u knjigama, zbog \u010dega smo se trudili sve \u0161to pro\u010ditamo spremiti u dugoro\u010dnu memoriju na\u0161ih mozgova, budu\u0107i da nam knjige uglavnom nisu bile toliko dostupne u svakom trenutku.<\/p>\n<p>Ljudi koji danas trebaju neku informaciju jednostavno se obrate Googlu, nakon \u010dega takve informacije uglavnom ne zapamtimo nakon \u0161to ih iskoristimo, budu\u0107i da znamo kako \u0107e uvijek biti lako dostupne budu li nam trebale opet. Ono \u0161to pamtimo nije informacija, ve\u0107 kako ju prona\u0107i.<\/p>\n<p>Ipak, jo\u0161 uvijek imamo jedni drugi. Prosje\u010dna osoba ima 245 Facebook prijatelja i provodi 8 sati mjese\u010dno na njemu te za to vrijeme napravi 90 komentara, statusa i fotografija. Od tih 245 prijatelja 73 posto poznajemo u stvarnosti, a sa svega 4 posto smo se intenzivno dru\u017eili.<\/p>\n<p>Na\u017ealost, svo to kori\u0161tenje interneta ostavlja i negativne posljedice na na\u0161e zdravlje. Ljudi koji puno koriste internet imaju 2,5 puta ve\u0107u \u0161ansu da budu depresivni te \u010de\u0161\u0107e pate od smanjivanja bijele tvari u mozgu, zaslu\u017ene za prijenos signala u kori mozga, i to za 20 posto.<\/p>\n<p>metro-porta<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Sve intenzivnije kori\u0161tenje interneta na\u017ealost ne prolazi bez posljedica za na\u0161 mozak, pokazalo je istra\u017eivanje<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[8],"tags":[],"class_list":["post-81067","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-svastara"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81067","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=81067"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/81067\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=81067"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=81067"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=81067"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}