{"id":80972,"date":"2012-04-10T15:13:15","date_gmt":"2012-04-10T13:13:15","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=80972"},"modified":"2012-04-10T16:15:22","modified_gmt":"2012-04-10T14:15:22","slug":"beringov-moreuz-stiti-planetu-od-naglih-klimatskih-promjena","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/10\/beringov-moreuz-stiti-planetu-od-naglih-klimatskih-promjena\/","title":{"rendered":"Beringov moreuz \u0161titi planetu od naglih klimatskih promjena"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bering.gif\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-80976\" title=\"bering\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/bering-150x150.gif\" alt=\"\" width=\"150\" height=\"150\" \/><\/a>Beringov moreuz, koji povezuje Sjeverni Ledeni i Tihi okean &#8220;\u0161titi&#8221; planetu od naglih i velikih klimatskih promjena, poput onih u poslednjem ledenom dobu, i sve dok je otvoren, okeanske struje ne\u0107e izazvati takve promjene, navodi se u \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu ameri\u010dke Akademije nauka &#8220;Sajens&#8221;.<\/p>\n<p>Grupa nau\u010dnik na \u010delu sa Ajsue Hu iz Nacionalog centra za atmosferska istra\u017eivanja u Boulderu odlu\u010dila je da razjasni da li bi klimatske promjene povezane sa rastom koncentracije gasova staklene ba\u0161te u atmosferi mogle da isprovociraju nagle promjene klime, kao \u0161to se to doga\u0111alo u vrijeme poslednjeg ledenog doba (poznate kao oscilacije Dansgora-E\u0161gera).<\/p>\n<p>Pri takvim oscilacijama prosje\u010dna temperatura vazduha na planeti raste vi\u0161e decenija, pri \u010demu taj rast, po ocjeni nau\u010dnika, mo\u017ee da bude 10-15 stepeni. Posle toga nekoliko hiljada godina temperatura polako opada. Kako se isti\u010de u jednom izvje\u0161taju programa AMAR (Arctic Monitoring and A\u0161e\u0161ment Programme), probe Grenlandskog ledenog \u0161tita su pokazale da je u poslednjem ledenom dobu bilo 25 takvih oscilacija, prenosi Tanjug.<\/p>\n<p>Teoretski prora\u010duni pokazuju da je jedan od mogu\u0107ih uzroka naglih kolebanja &#8220;uklju\u010divanje&#8221; i &#8220;iskljucivanje&#8221; atlantske meridionalne cirkulacije, dijela globalnih struja u Svjetskom okeanu.<\/p>\n<p>Grupa Hu je koristila kompjuterski model u kome je &#8220;zatvorila&#8221; Beringov moreuz, blokiraju\u0107i tako prolaz slane vode iz Tihog okeana u Arktik.<\/p>\n<p>Ispostavilo se da taj scenario stvara uslove za promjenu atlantske meridionalne cirkulacije, koji mogu da uzrokuju oscilacije, dok uz otvoren moreuz globalna okeanska strujanja ne mogu da se na\u0111u u takvoj situaciji.<\/p>\n<p>Nau\u010dnici isti\u010du da je u poslednjem ledenom dobu na mjestu moreuza bio kopneni most, koji je spajao Evroaziju i sjevernu Ameriku, koji je najvjerovatnije postojao bezmalo 70.0000 godina, upravo u periodu u kome su se odvijale oscilacije.<\/p>\n<p>Autori isti\u010du da &#8220;otvoren&#8221; Beringov moreuz mo\u017ee da bude razlog \u0161to u doba golocena, koje traje poslednjih 11.000 godina do danas, nije bilo sli\u010dnih naglih klimatskih promjena.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Beringov moreuz, koji povezuje Sjeverni Ledeni i Tihi okean &#8220;\u0161titi&#8221; planetu od naglih i velikih klimatskih promjena, poput onih u poslednjem ledenom dobu, i sve dok je otvoren, okeanske struje ne\u0107e izazvati takve promjene, navodi se u \u010dlanku objavljenom u \u010dasopisu ameri\u010dke Akademije nauka &#8220;Sajens&#8221;. Grupa nau\u010dnik na \u010delu sa Ajsue Hu iz Nacionalog centra [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[14,12],"tags":[],"class_list":["post-80972","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-vijesti","category-prica-dana"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/80972","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=80972"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/80972\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=80972"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=80972"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=80972"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}