{"id":80827,"date":"2012-04-08T19:27:39","date_gmt":"2012-04-08T17:27:39","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=80827"},"modified":"2012-04-08T19:27:39","modified_gmt":"2012-04-08T17:27:39","slug":"mondragon","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/08\/mondragon\/","title":{"rendered":"Mondragon"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/MONDRAGON-Corporation.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-80828\" title=\"MONDRAGON Corporation\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/MONDRAGON-Corporation-300x158.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"158\" \/><\/a>Pi\u0161e: Urban \u2013 Uto<\/p>\n<p>Nema posla?<\/p>\n<p>\u0160panjolska radni\u010dka korporacija Mondragon i mo\u0107ni metalski sindikat Amerike i Kanade USW (United steel workers sa vi\u0161e od 800 tisu\u0107a \u010dlanova) objavili su pro\u0161log tjedna u Pittsburgu osnivanje radni\u010dkih kooperativa po modelu Union Co-op (sindikalne radni\u010dke kooperative) u kojima radnici dr\u017ee 99 posto vlasni\u0161tva. Anti neoliberalnom poduhvatu pridru\u017eio se i Ohio Employee Ownership Center (neprofitni outreach dr\u017eavnog sveu\u010dili\u0161ta Kent).<\/p>\n<p><iframe loading=\"lazy\" title=\"Worker Ownership for the 99% Press Conference\" width=\"1080\" height=\"608\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/N_TSwRKZ6KU?feature=oembed\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share\" allowfullscreen><\/iframe><\/p>\n<p>Vijest je s dobrim razlogom promakla naslovnicama svjetskih medija &#8211; radni\u010dka korporacija Mondragon postoji ve\u0107 56 godina; zapo\u0161ljava 84 tisu\u0107e radnika u 256 radni\u010dkih kooperativa na 5 kontinenata u 4 poslovna sektora &#8211; proizvodnom, prodajnom, financijskom i obrazovnom, u kojima godi\u0161nje obr\u0107e 4,8 milijardi dolara i upravlja imovinom vrijednom 5 milijardi dolara.<\/p>\n<p>Mondragon je 4. najuspje\u0161nija tvrtka u \u0160panjolskoj.<\/p>\n<p>Vlasnici kooperativa i cijele radni\u010dke korporacije su radnici, 100 %. Od 1956.g. do danas sami upravljaju svojim koperativama i cijelom korporacijom. Nemaju veze s ruskim tenkovima koji su te godine ulazili u Budimpe\u0161tu ve\u0107 s katoli\u010dkim sve\u0107enikom koji je 1956.g. osnovao u Mondragonu (Baskija) malu tvrtku s pet radnika za proizvodnju parafinskih pe\u0107i.<\/p>\n<p>Za\u0161to je Mondragon va\u017ean? Zato \u0161to klju\u010d uspjeha po\u010diva na me\u0111usobnoj solidarnosti radnika i kooperativa a cijela korporacija na 4 omrznuta principa modernih demokracija: kooperacija; sudjelovanje u odlu\u010divanju (samoupravljanje); dru\u0161tvena odgovornost (reinvestiranje 10 posto dobiti korporacije u humanitarne svrhe i u zajednicu te \u010dak 40 posto u razvoj, obrazovanje i stvaranje novih radnih mjesta) i inovacija (tehnolo\u0161ki razvoj).<\/p>\n<p>Mondragon je grad od 22 tisu\u0107e stanovnika u kojemu nema bogata\u0161kih vila na okolnim brdima niti sirotinje na ulicama: solidna srednja klasa koja ne \u017eivi okru\u017eena luksuzom.<\/p>\n<p>Korporacija ima vlastito Mondragon sveu\u010dili\u0161te sa 15 razvojnih tehnolo\u0161kih centara i 9200 studenata; vlastitu banku Caja Labora sa 1800 uposlenih u 370 podru\u017enica i 330 milijuna eura godi\u0161nje dobiti a zadatak joj je osigurati po\u010detni kapital za nove kooperative (otvaranje novih radnih mjesta).Tako\u0111er imaju i financijsku instituciju Lagun Aro zadu\u017eenu za socijalnu sigurnost radnika koja za Mondragon funkcionira kao alternativni mirovinski sustav.<\/p>\n<p>Jedino \u0161to nemaju ve\u0107 56 godina je vlastita bolnica &#8211; zdravstvo je jedina bran\u0161a u kojoj nisu prona\u0161li dovoljno kadrova za osnivanje solidarne kooperative.<\/p>\n<p>Uprava i menad\u017ement koje biraju radnici zara\u0111uju unutar korporacije prosje\u010dno 30 posto manje od bijelih ovratnika u kapitalisti\u010dkom sektoru (isto se ne\u010duveno odnosi na bankare, profesore i trgovce) a radnici u prosjeku imaju 13 posto ve\u0107e pla\u0107e od plavih ovratnika u kapitalisti\u010dkom sektoru.<\/p>\n<p>Kako funkcioniraju kooperacije?<\/p>\n<p>Nisu brojnije od prosje\u010dne veli\u010dine baskijskih sela (do 1500 radnika) u kojima se svi \u010dlanovi poznaju me\u0111usobno a probleme rje\u0161avaju neformalno. U 56 godina postojanja samo je jedna kooperativa oti\u0161la u ste\u010daj i to ona najve\u0107a, sa 3000 radnika, u kojoj su me\u0111usobni odnosi \u010dlanova postali \u201cotu\u0111eni\u201d a na\u010din upravljanja \u201cbirokratski\u201d.<\/p>\n<p>Ukratko &#8211; pou\u010deni iskustvom u Mondragonu smatraju kako najbolju osnovu za osnivanje nove kooperative i uop\u0107e produktivnih radnih odnosa predstavlja prijateljstvo inicijalne grupe radnika. Na osnovi predlo\u017eene ideje korporacija Mondragon osigurava izradu poslovnog plana i istra\u017eivanje tr\u017ei\u0161ta; banka Caja laboral osigurava kapital i stoji iza kooperative dok ne stane na svoje noge. Radnici tako\u0111er moraju ulo\u017eiti po\u010detna sredstva, ili jednokratno ili odbijanjem od pla\u0107e kroz dvije godine (oko 5000 dolara \u2013 novac ulazi u fond za otvaranje novih radnih mjesta).<\/p>\n<p>Ukoliko kooperativa zapadne u te\u0161ko\u0107e saziva se zbor svih radnika koji odlu\u010duju o tome kako dalje. Tri dana nakon usvajanja novog plana 20 posto radnika odlazi na jednogodi\u0161nje \u201c\u010dekanje\u201d uz 80 posto pla\u0107e; ukoliko se te\u0161ko\u0107e nastave i nakon godine dana, grupa na \u201c\u010dekanju\u201d se vra\u0107a na posao a na jednogodi\u0161nje \u201c\u010dekanje\u201d odlaze oni koji su radili. Svi radnici na \u010dekanju mogu \u2013 ukoliko \u017eele \u2013 pro\u0107i prekvalifikaciju za neku drugu kooperativu. U slu\u010daju neuspjeha (nakon dvije godine) \u2013 banka obustavlja potpore a po\u010detni zajam se mo\u017ee i zaboraviti.<\/p>\n<p>Nevjerojatno?<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/pollitika.com\/mondragon\">Pollitika.com<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Mondragon je grad od 22 tisu\u0107e stanovnika u kojemu nema bogata\u0161kih vila na okolnim brdima niti sirotinje na ulicama: solidna srednja klasa koja ne \u017eivi okru\u017eena luksuzom.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-80827","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/80827","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=80827"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/80827\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=80827"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=80827"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=80827"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}