{"id":80379,"date":"2012-04-03T11:54:26","date_gmt":"2012-04-03T09:54:26","guid":{"rendered":"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/?p=80379"},"modified":"2012-04-03T11:54:26","modified_gmt":"2012-04-03T09:54:26","slug":"starci-koji-otimaju-od-mladih","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/2012\/04\/03\/starci-koji-otimaju-od-mladih\/","title":{"rendered":"Starci koji otimaju od mladih"},"content":{"rendered":"<p><a href=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Italija-ilustracija.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignleft size-medium wp-image-80380\" title=\"Italija, ilustracija\" src=\"http:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-content\/uploads\/2012\/04\/Italija-ilustracija-300x180.jpg\" alt=\"\" width=\"300\" height=\"180\" \/><\/a>Pi\u0161e: Leonardo <strong>PALMISANO<\/strong><\/p>\n<p>Aktuelna debata u Italiji oko deregulacije tr\u017ei\u0161ta rada, koju zahtevaju i Nema\u010dka i EU, prete\u017eno se vodi oko paragrafa 18 kaznenog zakona. Montijeva vlada htela bi da oslabi za\u0161titu od otkaza za firme koje zapo\u0161ljavaju vi\u0161e od 15 zaposlenih.<\/p>\n<p>Ono \u0161to se sa jedne strane predstavlja kao konflikt izme\u0111u prava zaposlenih i politike i privrednika s druge, u stvari je ne\u0161to mnogo slo\u017eenije: nije re\u010d o \u201eklasi\u201c ve\u0107 o \u201estarosti\u201c.<\/p>\n<p>Paragraf 18 zna\u010dajan je pre svega starosnoj grupi preko pedeset i \u0161ezdeset godina, za koju se ve\u0107 ustalila skra\u0107enica \u201eC\/S\u201c (pedesetogodi\u0161njaci i \u0161ezdesetogodi\u0161njaci). Ko pripada ovoj generaciji, naj\u010de\u0161\u0107e radi po ugovoru na neodre\u0111eno vreme uz velike izglede na penziju, na koju \u0107e morati malo du\u017ee da \u010deka, ali koja je ipak sigurna. Za one koji imaju 30 ili 40 godina, postoji 40 vrsta razli\u010ditih radnih ugovora, a i za njih ve\u0107 postoji etiketa \u201eT\/Q\u201c (tridesetogodi\u0161njaci i \u010detrdesetogodi\u0161njaci).<\/p>\n<p>Prava poplava ugovora na odre\u0111eno radno vreme blokirala je potencijale italijanskog dru\u0161tva: generacija C\/S u svojim rukama dr\u017ei previ\u0161e mo\u0107i, a da pri tome ne raspola\u017ee neophodnim znanjima da izvu\u010de zemlju iz krize.<\/p>\n<p>Kada su oni po\u010dinjali svoj radni vek, italijanska ekonomija je cvetala kao nikada ranije. Oni su dobijali poslove u \u0161kolama i na univerzitetima, u dr\u017eavnoj upravi i kod privatnika, \u010desto bez diplome vi\u0161e \u0161kole ili fakulteta ili bez prethodnog konkursa. Direktori koje su oni postavljali bili su pre svega zainteresovani da pribave vernu klijentelu.<\/p>\n<p>Istovremeno, C\/S su protagonisti revolta iz 1968. i 1977. godine. Iz liberalizacije dru\u0161tva proiza\u0161la je liberalizacija pona\u0161anja potro\u0161a\u010da, iz oslobo\u0111enja seksualnosti proistekao je seks kao sredstvo razmene sa kojim su se mogli kupiti uticaj i napredovanje u dru\u0161tvu i na poslu. Kao slede\u0107a tipi\u010dna karakteristika modernog italijanskog dru\u0161tva etablirao se takozvani sistem \u201etangenti\u201c, namensko podmi\u0107ivane sa ciljem pobede u postupku javnih nabavki. Oni su bili protagonisti Berluskonijevog re\u017eima, uni\u0161tili su partije i obesmislili pravnu dr\u017eavu, stvoriv\u0161i time korumpirani neformalni mafija\u0161ki sistem vlasti.<\/p>\n<p>Veliki potencijal Italije skriven u lepoti njenih gradova i pejza\u017ea, oni su zamenili betonskim pustinjama. Sve sfere kulture i zabave \u2013 od televizije do filma, knji\u017eevnosti i umetnosti, pa \u010dak i sporta \u2013 oni su obezvredili do prostitucije.<\/p>\n<p>Pored poznatih li\u010dnosti kao \u0161to je \u0161ef Fijata Ser\u0111io Markione, simboli degeneracije ove starosne grupe su i \u0161efovi politi\u010dkih stranaka, direktori koncerna i velikih banaka. Ukratko: velika i zahvaljuju\u0107i istorijskom trenutku lagano ste\u010dena koncentracija mo\u0107i le\u017ei u rukama lenje i nekompetentne generacije.<\/p>\n<p>Nasuprot tome, T\/Q generacija predstavlja poslednju generaciju koja je stekla univerzitetsko obrazovanje, dok ni ono nije oslabljeno takozvanim reformama obrazovanja. U radnom \u017eivotu oni zauzimaju prete\u017eno ni\u017ee funkcije, na kojima ne mogu doprineti inovacijama, a ba\u0161 ovi stru\u010dnjaci na lo\u0161im radnim mestima su oni koji dr\u017ee Italiju u pokretu. Ne mogu da dobiju kredit da bi se osamostalili, ne mogu da kupe ni ku\u0107u ni stan, i \u010dini se da za njih u urbanim centrima uop\u0161te nema mesta. Jedino \u0161to imaju jeste ono \u0161to im je u nasle\u0111e ostavila generacija C\/S: propala zemlja i zadatak da je ponovo izgrade. Ali kako?<\/p>\n<p>Psihologija generacije T\/Q je slo\u017eena: rado bi zasnovali porodicu, ali to ne mogu. Nemaju ni\u0161ta osim svojih ideja. Ali tr\u017ei\u0161te ideja u Italiji je ve\u0107 du\u017ee vreme pod antikulturnom hegemonijom i preostaje samo ili \u201ebrain drain\u201c ili ogor\u010dena borba protiv C\/S-ova.<\/p>\n<p>Dok ovi jo\u0161 iskori\u0161\u0107avaju (\u017eenska) tela, T\/Q poku\u0161avaju da unesu novi moral. C\/S su najodaniji konzumenti prostitucije u Italiji, T\/Q su u potrazi za ljubavi. C\/S vi\u0161e ne protestuju \u2013 i za\u0161to bi: sede udobno u svojim potro\u0161a\u010dkim foteljama; T\/Q su oni koje prebija policija kada javno zahtevaju dostojanstvo i po\u0161tovanje.<\/p>\n<p>Stvarni sukob izme\u0111u generacija vodi se na polju shvatanja demokratije. Nasle\u0111e antifa\u0161izma i otpora (Resistenza italiana), C\/S-ovi su pretvorili u usmerenu demokratiju u TV kvizu.<\/p>\n<p>Od otpora protiv G8 u \u0110enovi, pa do aktuelne borbe protiv auto puta u Pijemontu (No-tav) \u2013 odgovor C\/S-ova uvek je bio pendrek. C\/S su nasilni\u010dki kartel koji u novoj eri globalne demokratije deluje anahrono. Nije slu\u010dajno \u0161to su slabosti ove klase iza\u0161le na videlo padom Berluskonija.<\/p>\n<p>Italijanski univerziteti su duhovno opusteli, \u0161to je od nedavno postalo tema i masovnih medija, mladi radnici u fabrikama \u0161trajkuju, stranke su oko\u0161tale. \u010cak se i Kamora nalazi u krvavom me\u0111ugeneracijskom ratu \u2013 kao i klasi\u010dna italijanska porodica: konflikt izme\u0111u oca i sina nije vi\u0161e apstraktan. U pitanju je materijalno, u pitanju je novac.<\/p>\n<p>Ako generacija C\/S \u017eeli da spase mirno predve\u010de svog \u017eivota, onda \u0107e morati da se povu\u010de iz radnog procesa, ina\u010de \u0107e me\u0111ugeneracijski konflikt izbiti svom silinom; T\/Q proletarijat \u0107e zbiti redove i zahtevati ista prava na tr\u017ei\u0161tu rada i otera\u0107e do\u0111avola nesposobnu i neobrazovanu C\/S aristokratiju.<\/p>\n<p>O problemu starenja populacije koji brine ceo svet, o \u010dinjenici da \u0107e ve\u0107 2050. tre\u0107ina populacije na planeti biti stara, pisali smo u oktobraskom broju pro\u0161le godine.<\/p>\n<p><em>*Leonardo Palmisano, ro\u0111en 1974. u Bariju, sociolog i pisac, nedavno objavio zbirku intervjua o Berluskonijevom nasle\u0111u; za listove Liberazione i Il Manifesto pi\u0161e reporta\u017ee iz Tunisa.<br \/>\n<\/em><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/www.bifonline.rs\/tekstovi.item.662\/italija-starci-koji-otimaju-od-mladih.html\">Bifonline.rs<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Prava poplava ugovora na odre\u0111eno radno vreme blokirala je potencijale italijanskog dru\u0161tva: generacija C\/S u svojim rukama dr\u017ei previ\u0161e mo\u0107i, a da pri tome ne raspola\u017ee neophodnim znanjima da izvu\u010de zemlju iz krize.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_seopress_robots_primary_cat":"","_seopress_titles_title":"","_seopress_titles_desc":"","_seopress_robots_index":"","_et_pb_use_builder":"","_et_pb_old_content":"","_et_gb_content_width":"","inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[5],"tags":[],"class_list":["post-80379","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-drugi-pisu"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/80379","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=80379"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/80379\/revisions"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=80379"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=80379"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.pcnen.com\/portal\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=80379"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}